Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EVROPSKE INTEGRACIJE CRNE GORE: Preko Sofije k Briselu

Objavljeno prije

na

Najzahtjevnije poglavlje u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom (27 – Zaštita životne sredine) trebalo bi da bude otvoreno narednog mjeseca. ,,Što se nas tiče, mi smo apsolutno sve uradili. Sva mjerila su ispunjena još u julu 2016, ali EU ima dug proces razmatranja izvještaja između svih 28 zemalja članica. Vlada je u februaru ove godine usvojila pregovaračku poziciju i ona je poslata Evropskoj komisiji. Vjerujemo da će na narednoj Međuvladinoj konferenciji, zakazanoj za kraj juna, na agendi biti otvaranje Poglavlja 27″, kazala je šefica pregovaračke grupe Ivana Vojinović.

Prema njezinim riječima, ispunjavanje svih obaveza iz tog poglavlja do 2035. godine koštaće Crnu Goru više od 1,4 milijardi eura.

Otvaranje tog važnog poglavlja biće znak da se nakon polugodišnje stanke nastavlja proces pridruživanja Uniji, ali i da će naša država biti pod sve snažnijim monitoringom Brisela. To se može zaključiti iz slučaja ulcinjske Solane, koja je do sada bila glavna prepreka da se otvori poglavlje 27. Naime, crnogorska vlast moraće u narednih godinu dana da učini sve ono što su godinama tražili Evropska komisija, Evropski parlament i ostale institucije kada je u pitanju zaštita biodiverziteta ovog jedinstvenog područja, značajnog u mnogo širim razmjerama.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han navodi da EU sada vodi pristupne pregovore izuzetno pažljivo. ,,Naš najoštriji instrument jesu upravo pregovori. Uvijek kažem: imamo neke adute prije nego što pregovori počnu, imamo mnogo aduta tokom pregovora, a kako vidimo, na žalost, nemamo skoro nikakve adute nakon pristupanja Uniji. Naučili smo svoje lekcije. Veoma vodimo računa o procesu tokom pregovora”, rekao je on ističući da Brisel posebno želi vidjeti više napretka u borbi protiv korupcije, te jače, nezavisnije i transparentnije pravosuđe.

,,Vladavina prava, transprentnost u javnim poslovima, saradnja civilnog društva i državnih institucija, sve se to mora poboljšati. A sloboda medija i tretiranje medija od strane vlasti predstavljaju jedan od najznačajnijih problema na Zapadnom Balkanu. Jasno je da će Crna Gora i Srbija dobiti podršku za još brže otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja, ali uz ispunjavanje svih kriterijuma i bez ikakvih prečica”, kaže evroparlamentarac iz Slovačke i odličan poznavalac stanja na jugoistoku Evrope Eduard Kukan.

Upravo događaji s početka ove sedmice, poput ranjavanja novinarke Olivere Lakić, te izvjesna blokada izbora Sudskog savjeta i veoma visok procenat ukidnih odluka od strane Ustavnog suda na rješenja nižih sudskih instanci, potvrđuju činjenicu da se ključni problemi na evropskom putu Crne Gore nalaze u samoj Crnoj Gori.

Institut Alternativa zaključio je da uprkos hvalospjevima Vlade, detaljnija analiza izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori pokazuje da su ocjene napretka u posljednjem izvještaju gore od posljednja dva (za 2015. i 2016. godinu). Iz te renomirane nevladine organizacije kazali su da je Crna Gora u proteklih godinu dana ostvarila ograničeni napredak u pregovorima, te da je prosječna ocjena progresa na svim poljima tek 1,12.

Prema riječima šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orava, Unija godišnje okvirno daje 35 miliona eura pomoći Crnoj Gori kako bi joj pomogla na putu pridruživanja. „Pomažemo da bi Crna Gora bila savršen kandidat, kada bude postala država članica, što se realizuje pružanjem pomoći u ekonomskim i demokratskim reformama, posebno u oblasti ekologije, slobode medija i borbi protiv korupcije”, rekao je on.

Novu šansu za osvježenje evropske perspektive Crna Gora i države regiona dobiće narednog četvrtka, u Sofiji, gdje će se održati samit EU-Zapadni Balkan. Za Bugarsku, kao trenutno predsjedavajuću Unijom, ovo je konačna potvrda obnovljenog fokusa EU na Zapadni Balkan, nakon samita u Solunu koji je održan 2003. godine.

I visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini tvrdi da će samit biti veoma važan događaj koji će pokazati da evropski blok i njeni partneri u regionu dijele iste ciljeve. ,,To će biti prvi i najvažniji politički znak da EU i njeni zapadnobalkanski partneri ne dijele samo isti geografski prostor, već političke ciljeve i sudbinu”, rekla je Mogerinijeva. Ona je istakla da to neće biti samit proširenja, ali da će jedan od njegovih osnovnih elemenata biti poruka da je cijeli region Evropa i da ima evropsku perspektivu.

Lideri EU su još na samitu 22. marta izašli sa zajedničkim saopštenjem koje ,,pozdravlja održavanje samita u Sofiji”, gdje se “očekuje da će fokus biti na ponovnom potvrđivanju evropske perspektive regiona, pokretanju konkretnih i vidljivih inicijativa za poboljšanje infrastrukturnog povezivanja i međuljudskih odnosa u regionu i s EU, kao i rad na boljem angažovanju na zajedničkim izazovima kao što su sigurnost i migracija”.

Među prijedlozima koji su posebno značajni za građane su podrška novoj željezničkoj strategiji da bi se region uključio u glavnu mrežu EU, lansiranje digitalne agende za Zapadni Balkan, koja uključuje mapu puta za smanjenje troškova rominga, kao i da se udvostruči finansiranje programa studentske razmjene Erasmus+. Tu su i podrška za projekat Jadransko-jonske autoceste koja povezuje obalu Hrvatske, Crne Gore i Albanije, te projekat Autoput mir, koji će povezivati Niš s Prištinom.

„EU je proglasila ovu godinu godinom nade i novog ojačanog angažmana u regionu. Bilo bi fatalno da se nade pokopaju prije nego što se makar u naznakama podrže jasnom političkom agendom. EU 2018. godine mora da se izbori da bude centralni akter na Balkanu i da inkluziju Balkana tretira kao prioritetni projekat. Alternative evropskom Balkanu bi naposlijetku ugrozile cio kontinent”, smatra politikolog Vedran Džihić.

Takve stavove ponavljaju i u Berlinu i Parizu. Prije nego što se EU dalje proširi, morala bi biti reformisana. I to bar tako da se ukine mogućnost veta pojedinih članica i uvede većinsko odlučivanje, jer će inače upravljanje EU postati nemoguće, smatraju u francuskoj prijestonici, dok su Njemci preko evroparlamentarca Davida Mekalistera poručili da 2025. godina, koju je Evropska komisija navela kao mogući termin pristupanja Srbije i Crne Gore, zapravo predstavlja „indikativni”, neobavezni termin koji treba da konkretizuje pristupnu perspektivu i pruži pristupnom procesu novu dinamiku.

Premijer Duško Marković poručuje da Crna Gora ove godine može da otvori preostala tri pregovaračka poglavlja. „Naše ambicije su i veće – da do kraja godine ispunimo privremena mjerila za zatvaranje poglavlja 23 i 24″, dodaje on.

Teško. Ili, kako bi to rekao komesar Han: ,,U principu je ostvarivo, ali je veoma ambiciozno”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo