Povežite se sa nama

MONITORING

Evo ruke liberala

Objavljeno prije

na

Stranačko prestrojavanje pred predstojeće parlamentarne i lokalne izbore u turističkoj prijestonici u punom je zaletu. Razgovore vode svi sa svima sa ciljem stvaranja novih saveza i rasturanja postojećih, ali konačna slika izbornog nastupa zavisi od ishoda previranja u najjačoj opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji. U Budvi su, pored parlamentarnih, za 14. oktobar raspisani i lokalni izbori, koji su posljednji put održani u aprilu 2009. kada je većinu mandata osvojila koalicija stranaka DPS i SDP. Politička scena za izbore 2012. prilično je promijenjena, birači će imati mogućnost da daju povjerenje i nekim novim partijama koje prvi put ulaze u izbornu trku, ali i posve novim koalicijama i ocijene ponude kakvih do sada nije bilo.

Izborne liste se pripremaju, partijski prvaci pregovaraju, što tajno što javno, ali su glavni savezi uglavnom prepoznati.

Turistička metropola Crne Gore nalazi se pred prekretnicom. Koalicija DPSDP, koja je na vlasti od 2005. godine, vladala je tako da je Budvu dovela u dužničku krizu tešku na desetine miliona eura. Gotovo svaki važniji posao, svaka kapitalna investicija lokalne vlasti, pretvorila se u aferu koju istražuju nadležni državni organi.

Turistička Budva uživa reputaciju najkorumpiranijeg grada u državi, čiji su čelnici osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Oko dvadeset članova Opštinskog odbora DPS-a, među kojima su visoki partijski funkcioneri, predsjednik i potpredsjednik grada, direktori, odbornici i poslanici, osuđeni su, neki pravosnažno a neki još ne, na kazne zatvora zbog zloupotrebe položaja. Brojne afere čekaju na okončanje istrage koju vodi vrhovno državno tužilaštvo. Zbog špekulacija sa opštinskim zemljištem istraga se vodi i protiv predsjednika Opštinskog odbora DPS-a Bora Lazovića.

Gradom hara urbanistička mafija koja je uzurpirala vrijedan i atraktivan prostor svojim građevinama na štetu javnog interesa. Budva je zapala u bankarsko ropstvo. Većina zemljišnih parcela i vrijednih nekretnina pod hipotekom je brojnih banaka. Predstavnici vlasti u Budvi postali su za kratko vrijeme milioneri, dok su građani osiromašili.

U takvoj atmosferi pitanje očuvanja vlasti DPSDP prije svega je pitanje opstanka i odgađanja odgovornosti za počinjena nedjela. Iz straha od gubitka moći i uticaja vladajuća koalicija se širi onima koji su spremni da ih podrže, koji nalaze najraznovrsnije izgovore za pružanje ruke spasa krivcima za propast grada. U ovom slučaju to su ostaci nekadašnjeg Liberalnog saveza, nejaka Liberalna partija lidera Andrije Popovića.

Ova je partija na proteklim lokalnim izborima u Budvi izašla u koaliciji sa Demokratskim centrom Gorana Batrićevića, bivšeg potpredsjednika PzP, i sa svega pet glasova prešla cenzus, osvojivši ukupno 255.

LP raspolaže sa jednim ali vrijednim mandatom u SO, koji je vlastima mnogo značio prilikom izglasavanja urbanističkih planova za betonizaciju Budve po narudžbi moćnog crnogorskog građevinskog lobija, za zaduživanje grada ili prodaju vrijednih opštinskih parcela.

Prije ulaska LP u savez sa DPS, manji koalicioni partner SDP postavio je svoje zahtjeve. Traže mjesto predsjednika lokalnog parlamenta i potpredsjednika Opštine, pored onoga što već imaju. Što je DPS ranjiviji, to su i zahtjevi partnera veći. Da li će biti ispunjeni nakon ulaska LP, saznaće se uskoro.

Savez Liberala i DPS-a ima i svoju cijenu. Na važne pregovore sa liberalima, održanim nedavno u hotelu „The Quin of Montenegro” u Bečićima, stigla je trojna delegacija visokih funkcionera DPS-a: potpredsjednik Svetozar Marović, direktor partije Branimir Gvozdenović i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Željko Šturanović.

Liberalima je obećan niz ustupaka, poslanička mjesta, učešće u izvršnoj vlasti, javnim preduzećima, diplomatiji. Obećano je ministarstvo sporta i srazmjeran dio u raspodjeli ambasadorskih fotelja….

Oblast sporta u budućem kabinetu vlade pripašće, navodno, lideru LP Andriji Popoviću, dok je za amabasadora viđen stari liberal Ivančević.

Ivančević je demantovao nagađanja oko diplomatskog mandata „koji mi niko nije nudio niti imam takve ambicije”. On je zajednički nastup sa DPS-om opravdavao činjenicom da „liberali postoje već 22 godine i da nova generacija mladih ove stranke ne treba da ostane na političkim marginama već da uzme učešće u vlasti i da do promjena dovede djelujući iznutra. Mi želimo da budemo vlast a ne opozicija”, iskren je Ivančević, dodajući da su postavili značajne političke preduslove da bi uopšte ušli u koaliciju.

Šef budvanskih liberala Mito Pejović potvrdio je da su na lokalnom nivou zatražena dva odbornička mjesta za formiranje samostalnog odborničkog kluba, kao i upravljačke funkcije u javnim preduzećima, opštinskoj upravi, urbanizmu, komunalnoj policiji i inspekcijskim službama, „preko kojih se može uticati da se u Opštini počnu rješavati problemi i da se zavede red”.

Za povjerenje 14.500 građana Budve sa pravom glasa i 31 odborničko mjesto u SO boriće se i nova velika koalicija Demokratski front.

Front će okupiti Pokret za promjene, NOVU i Narodnu stranku. Frontu je prišao odbornik SNP Božidar Vujičić, koji je bio i prvi predlagač na Glavnom odboru stranke da vodeća opoziciona partija uđe u savez sa Demokratskim frontom. Međutim, snaga SNP u Budvi, u gradu u kome živi njen lider Srđan Milić, značajno je opala. Međutim, snaga SNP u Budvi nije na zavidnom nivou. SNP je na posljednje izbore izašla u koaliciji sa NOVOM i Narodnom strankom. Savez „narodnjaka” osvojio je šest mandata, od čega su SNP pripala četiri.

Na državnim izborima ova stranka nastupila je samostalno i osvojila samo 780 glasova, što po riječima Vujičića pokazuje da su koalicije uspješnije. Skoro koliko i PzP, koji je osvojio 630 glasova Budvana i dva mjesta u Skupštini.

Demokratski blok na svojoj strani već na startu ima pet odbornika SO Budva.

Božidar Vujičić naglašava da im 2009. nije smetala sporna statutarna odluka za udruživanje.

Upitan da li ima pristalica iz redova svoje partije za ulazak u Front, Vujičić naglašava kako razgovara sa partijskim kolegama koliko mu to procedura dozvoljava, ali da neće nikoga nagovarati. Čini se da većina članova ipak podržava stav GO stranke.

U gradu se čuju komentari kako će neki istaknuti Paštrovići iz redova SNP ipak prići Frontu, međutim za to nema potvrde. Još se analizira situacija u vrhu stranke i vaga u lokalu.

Odbornik SNP Krsto Rađenović naglašava da je jedno sigurno:

„Paštrovići će listom glasati protiv DPS-a, ma gdje bili. Štetu koju je DPS nanio Svetom Stefanu i cijelim Paštrovićima nije napravio ni- jedan osvajač kroz dugu i burnu istoriju ovoga kraja. Imaćemo oštru izbornu kampanju i ukazati na haos koji vlada u elitnom turističkom ljetovalištu”.

Razgovori među opozicijom se vode, na sto se iznose razne ponude. SNP je pozvao predstavnike PzP, Nove i NS i ponudio koaliciju sa DF. Zanimljivo je da ovim pregovorima nije prisustvovao šef budvanskog SNP-a Veselin Marković, nego je poslao delegaciju na odborničkom nivou.

Pojedini pripadnici SNP-a navode da će nakon izbora, na kojima njihova stranka izlazi samostalno, lider Srđan Milić najvjerovatnije biti u poziciji da pregovara sa Demokratskim frontom o postizbornoj koaliciji i zatraži mjesto premijera buduće vlade, nešto poput slučaja mandatara Ivice Dačića, trećerangiranog na izborima u Srbiji.

Dok se prave koalicije, savezi i prebjezi iz jedne stranke u drugu, lokalni DPS vrši ozbiljne pripreme za oktobarsku trku za vlast. Od 110 članova Opštinskog odbora svaki je, navodno, dobio zaduženje da obezbijedi 50 potpisa sigurnih glasača koalicije koju predvodi DPS, što obezbjeđuje oko 5.500 glasova i izbornu većinu u Budvi.

Živi bili pa vidjeli.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo