Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti
Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju. Europol je tokom izrade izvještaja na papiru stavio i ono što su u zemljama bivše SFR Jugoslavije shvatili i mnogi laici – da su pripadnici kriminalnih grupa u stanju da se u velikoj mjeri infiltriraju i zloupotrebljavaju legalne poslovne strukture. “To pomaže njihovim kriminalnim poslovima da napreduju, omogućava im da operu svoj kriminalni profit i štiti ih od otkrivanja. Osamdeset šest odsto najopasnijih kriminalnih mreža koristi legalne poslovne strukture, velika većina u EU”, navode iz Europola. Da kriminalno savezništvo ne poznaje ni jezik ni boju kože možda najbolje govori podatak da je analizom utvrđeno da je među članovima 821 najopasnije kriminalne mreže bilo zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je 68 odsto mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti. Kada je riječ o vođstvu – 82 procenta najopasnijih kriminalnih mreža, navode, nastanjeno je ili u glavnoj zemlji aktivnosti ili u zemlji porijekla ključnih članova. Polovina najopasnijih kriminalnih mreža, piše u analizi, uključena je u trgovinu drogom, kao glavnu kriminalnu aktivnost, dok je više od 70 odsto mreža uključeno u korupciju kako bi omogućile kriminalne aktivnosti ili ometale provođenje zakona i(li) sudske postupke. Nešto manji procenat, tačnije 68 odsto mreža, koristi nasilje i zastrašivanje kao sastavni dio svog modusa operandi. Govoreći na konferenciji povodom predstavljanja glavnih nalaza izvještaja, izvršna direktorica Europola Ketrin De Bol je naglasila da kriminalci cvjetaju u tajnosti. „Ali mi to mijenjamo. Ovaj izveštaj je najopsežnija studija o ključnim kriminalnim mrežama koju su organi za sprovođenje zakona ikada sproveli na evropskom nivou. Zahvaljujuci saradnji svih država članica EU i 17 zemalja partnera Europola, osvjetljavamo aktivnosti najopasnijih kriminalnih mreža u Evropi. Ovi podaci, koji su sada centralizovani u Europolu, daće agencijama za sprovođenje zakona prednost koja im je potrebna da bolje ciljaju i sprovode prekogranične krivične istrage”, navela je ona. Ova anazila, smatra i belgijska ministarka unutrašnjih poslova Anelis Verlinden, biće novo sredstvo u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. “Ovaj izvještaj predstavlja značajnu prekretnicu za cijelu evropsku zajednicu, odražavajući našu nepokolebljivu posvećenost zaštiti i bezbjednosti naših građana. Iako je ovaj izveštaj, sam po sebi, veoma važno dostignuće, on je samo početak”, kazala je Verlinden. Posjedovanje ovih podataka, smatra belgijski ministar pravde Pol Van Tigčelt, predstavlja važno novo oružje u borbi protiv organizovanog kriminala. „Sada, prvi put, imamo sve ključne podatke o najopasnijim kriminalnim mrežama na jednoj lokaciji. Sljedeći korak je da različite policijske snage država članica nastave da obogaćuju ove centralizovane informacije kako bismo mogli dalje krivično goniti i rasformirati ove mreže”. Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson istakla je da je organizovani kriminal jedna od najvećih prijetnji sa kojima se suočavamo, prijeteći društvu korupcijom i ekstremnim nasiljem. „Moramo da znamo protiv čega se borimo, zato je mapiranje organizovanog kriminala ključni cilj naše strategije EU”. Sličnu poruku imao je i Evropski komesar za pravosuđe, Didije Rejnders. “Sudije i tužioci mogu da se bore protiv organizovanog kriminala samo ako su oslobođeni zastrašivanja, prijetnji ili pokušaja da utiču na njihov profesionalni integritet. Pošto najopasnije kriminalne mreže vode kriminalne operacije bez granica, prekogranična saradnja između stručnjaka je od vitalnog značaja.” Koliko ova analiza može koristiti Crnoj Gori u borbi protiv organizovanog kriminala, tek treba da vidimo. Za sada, čini se, o ovdašnjim kriminalnim klanovima i njihovim aktivnostima znamo više nego što smo sposobni da procesuiramo i dotjeramo do pravosnažnih osuđujućih presuda. Možda se, uz dodatnu pomoć EU i Europola, i to promijeni.
Svetlana ĐOKIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice