Problemi sa AstraZenekom su zakomplikovali situaciju. No, sve je počelo znatno ranije. Dok su kineska i ruska vakcina još van upotrebe u EU od samog starta kasni isporuka dogovorenog broja Pfizerovih doza
Lani u ovo doba, razmišljalo se o planovima za ljeto 2021. Krajem godine zemlje su konačno imale prilike da se upišu i na liste čekanja za prvu odobrenu vakicinu. Bilo je to Pfizer-Biontekovo čedo. EU je već u decembru mogla naslutiti da će stvari biti mnogo komplikovanije nego što je planirano. Danas, tri mjeseca nakon što je prva Britanka i Evropljanka vakcinisana, problemi stanovništva EU nijesu ni blizu razrješenja.
Posljednje nedjelje donijele su velike nevolje. Najnovija je ona sa raspodjelom vakcina unutar EU. Ovog utorka, 16. marta, šefovi vlada šest zemalja EU zatražili su od Brisela da donese „korektivni mehanizam” kako bi se okončala nepravedna raspodjela vakcina protiv korona virusa među članicama Unije. Nakon pisma od par dana ranije na sastanku u Beču snage su udružili premijeri Austrije Sebastijan Kurc, Češke Andrej Babiš, Slovenije Janez Janša i Bugarske Bojko Borisov. Preko video linka njihove stavove podržali su premijeri Hrvatske Andrej Plenković i Letonije Arturs Krisjanis Karins.
„Mislim da je važno pronaći tehničko rješenje sa Evropskom komisijom i Evropskim savjetom kako bi se isporučile dodatne doze vakcina onima prema kojima je učinjena nepravda”, izjavio je u Beču austrijski kancelar.
Situacija u ovim zemljama je komplikovana. Češka je nedjeljama u lokdaunu, a sličnu sudbinu proživljava i Bugarska. Tamošnji premijer Boško Borisov je ukazao da oni ne traže milostinju, već da se ispravi nepravda. Njegova zemlja je dobila samo trećinu predviđenih doza. Borisov napominje da se od EU tražilo suzdržavanje od narudžbina kineskih i ruskih vakcina. Na sajtu politico.eu mogu se naći brojni proračuni vezani za situaciju sa vakcinacijom u EU. Da je stanje u Bugarskoj alarmantno potvrđuju politicove tabele koje kažu, da će, ako se nastavi ovim tempom, Bugarska stopu od 70 odsto vakcinisanih odraslih stanovnika dostići u junu 2024.
Ukupan broj primijenjenih doza vakcinisanja na 100 ljudi u Britaniji je skoro 40, u EU se kreće oko 11. Iz grupe šest zemalja koje traže pravičniju raspodjelu osim Bugarske koja je na ispod 5 doza na sto stanovnika, te Letonije koja je jedva premašila brojku od 5 na sto, niske brojke od nešto preko 7 bilježi i Hrvatska. Naravno, radi se o samo jednoj dozi vakcine, pa se broj ne može koristiti kao broj ukupno vakcinisanih.
Iz Evropske komisije javili su da su države članice EU same tražile fleksibilnost i odlučile da odstupe od pravila da se vakcine raspoređuju prema broju stanovnika. EU je tako pokušala da prebaci dio odgovornosti za neravnomjernu raspodjelu vakcina sa sebe na svaku članicu Unije ponaosob.
Iz EK su saopštili da „prema ovom sistemu, ako država članica odluči da ne preuzme njenu proporcionalnu dodjelu, doze se preraspodjeljuju među ostalim zainteresovanim državama članicama”. Prema medijskim izvještajima, Bugarska se, na primjer, odlučila za manje injekcija Pfizer/BioNTecha, najskuplje od vakcina, i pojačala nabavku AstraZenece. Kao rezultat toga, druge su zemlje EU mogle kupiti tako nastao višak Pfizer/BioNTecha.
A onda – šok. Njemačka, Francuska, Španija, Italija, Danska, Norveška, Irska, Island, Estonija, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Holandija i Austrija, obustavili su korišćenje Astrazeneca vakcine ili određenih njenih serija. Do ovoga je došlo nakon prošlosedmičnih izvještaja da su neki vakcinisani razvili krvne ugruške. Da je ugruške prouzrokovala vakcina još ne postoje dokazi, piše Associated Press. Evropska agencija za lijekove (EMA) kao i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kažu da dostupni podaci ne sugerišu da je vakcina izazvala ugruške i da bi se trebalo nastaviti sa vakcinacijom. Ispitivanja traju.
Sada su zbunjeni milioni vakcinisanih ovom formulom u najvećim evropskim zemljama. Od odobravanja vakcine se znalo za njenu upitnu učinkovitost. Navodilo se da je vakcina efikasna 70 posto, pa je kasnije EMA saopštila da je vakcina 60 posto efikasna. Analitičari navode da, kakav god bio ishod ispitivanja ove vakcine, skepsa prema njenim pozitivnim efektima može samo rasti.
Problemi sa AstraZenecom su zakomplikovali situaciju. No, sve je počelo znatno ranije. Dok su kineska i ruska vakcina još van upotrebe u EU od starta kasni isporuka dogovorenog broja Pfizerovih doza.
Rojters je još u februaru prenio vijest da Pfizer Inc nije isporučio EU oko 10 miliona doza vakcina COVID-19 koje su trebale stići još u decembru. Evropski zvaničnici su rekli da je ovim činom EU ostavljena na otprilike jednu trećinu nabavke koju je očekivala od američkog proizvođača ljekova.
Dok neki evropski zvaničnici tvrde da imaju podatke da će ostatak naručenih Pfizerovih doza stići do kraja marta, Rojters prenosi da su iz Pfitzera odbili da komentarišu „red vožnje“, jer se radi o povjerljivim podacima.
Prije mjesec dana predsjednica EK Ursula von der Lejen je pred Parlamentom govorila: „Kasnili smo s odobrenjem. Bili smo previše optimistični kad je riječ o masovnoj proizvodnji i možda previše uvjereni da će ono što smo naručili zaista biti isporučeno na vrijeme”. Lejenova je primijetila da bi trebalo odgovoriti na pitanja o tome što je pošlo po zlu kada je isporuka u pitanju.
Ispostavilo se da EU ima još jednu diskutabilnu situaciju. Uprkos nedostatku vakcina, iz EU je izvezeno ukupno 34 miliona doza vakcina protiv korona virusa. Ova brojka uključuje i 9 miliona poslanih u Veliku Britaniju i 1 milion u SAD. U međuvremenu predsjednik evropskog savjeta Šarl Mišel je optužio Britaniju da je stavila zabranu na izvoz vakcina i time uzburkao duhove. Britanska vlada je odmah demantovala postojanje zabrane, a tamošnji premijer Boris Džonson je u Donjem domu britanskog parlamenta energično odbacio optužbe.
Nakon ovakve Mišelove izjave iz EU se moglo čuti: „Dobro znamo da smo mi, EU, vrlo, vrlo aktivan izvoznik vakcina i da to nije nužno slučaj svih naših partnera”. Prema najnovijim podacima koje je objavio Guardian za 9. mart, od 34. 090,287 doza izvezenih iz EU u 31 zemlju, 9. 106,162 otišlo je u Veliku Britaniju, 3. 917,640 u Kanadu, 3. 134, 204 u Meksiko, 2. 720,210 u Japan i 1. 368,900 u Saudijsku Arabiju . Ostali korisnici izvoza iz EU-a bili su Hong Kong, Singapur, SAD, Čile i Malezija. „Ako Evropa snabdijeva svijet, dok svi drugi misle samo na sebe, onda cijela stvar ne može da proradi“, pojasnio je situaciju poslanik Evropskog parlamenta Peter Lize koji se zalaže da EU poradi na zabrani izvoza vakcine.
Iz Britanije stižu glasovi da je velik broj izvoza iz EU odraz poslovnog modela Pfizera i drugih glavnih dobavljača ljekova. Oni proizvode za globalnu distribuciju uglavnom šalju sa evropskih proizvodnih stranica. Puno optužbi i malo transparentnosti, reklo bi se sa distance.
Usljed ovakvog razvoja situacije sa dva odobrena rješenja za borbu protiv COVID-19, EU se našla u konopcima i moguće da će morati pribjeći najneželjenijem izlazu iz ovakve situacije. Pružanjem ruke Rusiji.
Po mnogima ovaj nezamisliv scenario je u toku. EU razmatra dodavanje vakcine ruske proizvodnje na listu odobrenih kako bi popunila zalihe. Ako bi Sputnjik V prešao granice EU uz sve sertifikate to bi bio diplomatski trijumf Rusije. EU je, sjetimo se, javno odbacila rusku kampanju protiv korona virusa kao propagandnu akciju režima i osudila testiranja na brzinu njihove vakcine. Tu su i sankcije i trvenja u slučaju Alekseja Navaljnog.
Mediji su prenijeli da je jedan zvaničnik EU rekao da vlade EU razmišljaju o pokretanju razgovora s proizvođačima Sputnjika V. Mađarska i Slovačka već su kupile ruski proizvod, Češka je zainteresovana, a izgleda da Italija razmišlja o proizvodnji ruskih vakcina u zemlji u pogonu ReiThera u blizini Rima.
Glasnogovornica italijanskog ministarstva industrije odbila je komentarisati razgovore o mogućoj upotrebi pogona ReiThere za izradu Sputnjika V. Rekla je: „Proizvešćemo sve odobrene vakcine gdje god je to moguće”.
Narativ o Sputnjiku u EU već se počeo mijenjati nakon što su podaci ispitivanja od 2. februara pokazali da je vakcina učinkovita 92 odsto. A 23 dana kasnije, kada je debitovao na samitu EU kao novi talijanski premijer Mario Dragi je kolegama iz EU saopštio da se mora kupiti više doza, uključujući one izvan bloka, i proširiti proizvodnja. Mnogi ovakve Dragijeve istupe povezuju sa tim što su njegovu vladu podržale i desničarska stranka Liga i desni centar Silvia Berluskonija Forza Italia, koji dugo pozivaju na ukidanje sankcija EU Moskvi. Italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca izjavio je da ga ne interesuje nacionalnost vakcine ukoliko ona dobije odobrenje od EMA i AIFA (italijanske agencije).
U Njemačkoj se mijenjaju vjetrovi. Tomas Mertens, šef njemačke Stalne komisije za vakcinaciju, opisao je Sputnjik V kao „dobru vakcinu koja će u jednom trenutku vjerojatno biti odobrena i u EU. Ruski naučnici su vrlo iskusni sa vakcinama, a Sputnjik V je vrlo pametna konstrukcija “, rekao je Mertens za Rajniše Post.
Prije dvije nedjelje EMA je pokrenula reviziju ruske vakcine i mnogi zvaničnici su uvjereni da će ona dobiti odobrenje u maju.
Iza kulisa izgleda da se pregovara uveliko. Rusija kaže da je postigla nove sporazume o proizvodnji Sputnjika V u više zemalja EU. Prema Ruskom fondu za direktna ulaganja (RDIF), postignuti su sporazumi s firmama u Španiji, Francuskoj i Njemačkoj. Iz ovih zemalja – demantiji. Glasnogovornik laboratorije IDT Biologika u Njemačkoj rekao je da je proces „još uvijek u fazi razgovora”. „Trenutno su u toku dodatni razgovori o jačanju proizvodnje u EU”, rekao je čelnik fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitriev. „To će nam omogućiti da počnemo isporučivati Sputnjik V na jedinstveno evropsko tržište nakon što ga odobri EMA”, optimističan je on.
Program vakcinacije u EU je postao važan politički test za EK koja je preuzela odgovornost na sebe od pojedinih država članica. Predsjednica Von der Lejen, iako je uvidjela brojne greške, rekla je da je ispravno da EU djeluje zajedno, a ne u konkurenciji. Ako EMA odobri rusku vakcinu, analitičari se boje podjela u EU. Da podjela ionako ne nedostaje, pokazao je dosadašnji tok borbe sa COVID-om. Ako sve bude teklo kako se očekuje, već u junu ćemo vidjeti kakve su nus pojave primjene ruske vakcine na stanovništvu EU. Tačnije na njegov političkih vrh.
Dragan LUČIĆ