Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EU i SAD pritiskaju Crnu Goru

Objavljeno prije

na

U službenoj zabilješci napravljenoj na graničnom prelazu Debeli brijeg 18. novembra 2009. godine detaljno je opisan pokušaj krijumčarenja i ilegalnog prelaska granice trojice državljana Kosova. Milazem Seferaj, Redžep Kdreku i Besnik Morina prešli su nekoliko mjeseci ranije u Crnu Goru preko graničnog prelaza Kula, uz posredovanje Azema Mehmetija. Kako je ostalo zapisano, radili su neko vrijeme na crno u Ulcinju, a onda su se odlučili na dalji put prema zapadnoj Evropi. Dan ranije, u sumrak, dovezli su se taksijem iz Ulcinja do Debelog brijega. Proveli su noć čakajući u blizini. Onda su ujutru, pred zoru, ilegalno krenuli preko granice, pješice, kroz šumu na brdu Gumnište. Njihova namjera je bila da pređu u Hrvatsku, odakle bi se prebacili do Italije. Nije im bilo suđeno da stignu do zapada, iako su vjerovatno nekome dali veliki novac.

„Uhvatila ih je hrvatska granična policija i vratila u Crnu Goru. Crnogorska policija je sprovela proces deportacije na Kosovo”, priča Monitorov izvor iz policije.

Prema njegovim riječima, crnogorska policija je na graničnom prelazu Debeli brijeg od 2005. do 2010. godine uhvatila tri hiljade i sedamsto emigranata koji su pokušavali da ilegalno pređu u Hrvatsku na putu prema zemljama Evropske unije ili do Sjedinjenih Američkih Država. „Često su imali falsifikovana dokumenta. Ili su pokušavali da se prokrijumčare na različite načine. Sakriveni u prikolicama i kamp kućicama, utovarom na šleperima…”

Emigranti su dolazili najčešće sa Kosova, preko Kule, ili iz Albanije, Drača i Skadra. U posljednje vrijeme bilježen je veći broj emigranata iz Palestine, Avganistana i Alžira, koji su do Crne Gore dolazili preko Grčke, Makedonije ili Kosova.

„Druga linija šverca ljudi kroz Crnu Goru vodila je sa Kosova, preko Kule, i iz Tuzi, prema Vraćenovićima u Bosni i Hercegovini. Odatle su dalje pokušavali da pređu u Hrvatsku i dalje prema zapadnoevropskim zemljama. Obje ove linije su najvećim dijelom suzbijene kada je Hrvatska pooštrila kriterijume za prelazak granica u procesu pregovora za pristupanje EU, i kada je to isto zatraženo od Crne Gore ako želi u EU”, priča Monitorov izvor.

Do tada je trgovina ljudima cvjetala na ovim prostorima. Pored droge, to je bio i ostao najunosniji prekogranični šverc.

„Organizatori su od svakog emigranta uzimali po dvije hiljade eura da ih prebace kroz naš region. Možete zamisliti koliko ih onda košta put od Palestine ili Avganistana do krajnjih odredišta. Nerijetko se dešavalo da su im šverceri uzimali novac, a onda ih ostavljali na cjedilu, da se snalaze kako sami znaju i umiju”, priča Monitorov izvor.

Mreže krijumčara ljudi bile su dobro povezane i naslanjale su se na druge kriminalne organizacije, koje su se bavile švercom droge, oružja i akciznih roba.

„Na području Dubrovnika djelovala je trafiking grupa koju su činili Antun Zvrko, Baldo Budman i Tomislav Desin. Riječka narko grupa ima ljude zadužene za trafiking, među kojima su Džemal Maljuku, Alija Avdi i Đevalin Daši. Daši je, inače, dvijehiljadite godine u Italiji uhvaćen sa dva kilograma heroina, zajedno sa hrvatskim državljaninom Nikolom Robertom. U riječkoj grupi je i Tahir Batali”, priča Monitorov policijski izvor.

Prema njegovim riječima, kriminalnu grupu za trafiking u Italiji su činili Nedjeljko Nikolić, Momčilo Jovanović i Živan Todorović, koji su se uglavnom bavili ilegalnim prebacivanjem Roma u zemlje EU.

Policijski službenik tvrdi da je Naser Sadriju sa Kosova, blizak saradnik Nasera Keljmendija za transport droge, svojevremeno preko Crne Gore dovlačio prostitutke iz Ukrajine za rad u mnogobrojnim barovima na Kosovu. U tom poslu mu je pomagao pripadnik UNMIK policije. „Vrlo je vjerovatno da je Sadrija imao i mrežu prostitutki u Crnoj Gori. Bio je u posjedu mercedesa bijele boje registrovanog na Podgoricu”.

Švercom i prebacivanjem emigranata bavio se i njegov zemljak Hektor Keljmendi. Bio je poznat pod imenom Deme Nikći i početkom januara ove godine su ga albanske vlasti izručile Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je, kako je javio Asošijeted pres, optužen za nelegalnu trgovinu ljudima.

Za Hektorom Keljmendijem (53) je sud u Njujorku ranije izdao potjernicu pod optužbom da je pomagao ljudima da nelagalno uđu u SAD. Asošijeted pres navodi da je po međunarodnoj potjernici Hektor Keljmendi bio uhapšen u aprilu prošle godine, dok je pokušavao da pređe sa Kosova u Albaniju. „Hektor Keljmendi je u robinskim i poslovnim vezama sa Naserom Keljmendijem. Najbliže je sarađivao sa Skenderom Keljmendijem koji u Njujorku, odnosno u Bruklinu, kontroliše prodaju droge i oružja”, kaže Monitorov izvor iz crnogorske policije.

Iako je pod pritiskom EU učinila izvjesne napore da zaustavi prekograničnu trgovinu ljudima, američki Stejt department je u posljednjem izvještaju polovinom prošle godine ocijenio da je Crna Gora i dalje na listi zemalja koje ne ispunjavaju sve uslove iz Akta o zaštiti od trgovine ljudskim bićima (TPA).

Vlada za proteklih 12 mjeseci nije identifikovala nijednu žrtvu trafikinga, ocijenio je američki Stejt dipartment. ,,Crna Gora je izvor, tranzitna lokacija i odredište za muškarce, žene i djecu koji su podvrgniti seks trafikingu ili prisilnom radu. Žrtve trafikinga najčešće su žene i djevojke iz istočne Evrope i susjednih balkanskih država, uključujući i Srbiju i Kosovo, a koje su najčešće prokrijumčarene kroz Crnu Goru na putu ka zapadnoj Evropi, ali su u međuvremenu podvrgnute seks trafikingu” – ukazano je u posljednjem izvještaju Stejt departmenta..

I Savjet Evrope poslao je ranije Vladi Crne Gore u specijalnom upitniku desetine pitanja o trafikingu, tražeći informacije o načinu na koji se vlast bori protiv ove pojave i tome da li je crnogorski organizovani kriminal umiješan u trgovinu ljudima.

U svjetlu zahtjeva sa zapada treba posmatrati i akciju Toronto, koja je izvedena ovih dana i u kojoj je uhapšeno pet osoba iz Bijelog Polja, Plava, Tuzi i Peći. Uhapšeni su Željko Krgović (Bijelo Polje), Albert Dedvukaj (Tuzi), Suad Nišić (Bijelo Polje), Zvezdan Drakulović (Plav) i Samir Kastrati (Peć). Policija je raspisala potjernicu za još pet osoba iz Makedonije, Albanije, Srbije i sa Kosova. Svi se sumnjiče da su članovi kriminalne grupe čiji je organizator, navodno, Krgović. Oni se terete da su osobama sa Kosova ili deportovanima iz EU i SAD izrađivali falsifikovane pasoše, vozačke dozvole i lične karte i zatim im omogućavali da otputuju u zemlje EU preko aerodroma Podgorica, Beograd, Tirana i Skoplje. Petorici uhapšenih specijalno tužilaštvo je odredilo tridesetodnevni pritvor.

EU i SAD vrše pritisak na Crnu Goru da odlučnije iskorjenjuje problem trafikinga. Brzo će se vidjeti da li je akcija Toronto iznuđena zarad pozitivne statistike u procesu evroskih integracija. Stranci očigledno bolje od građana Crne Gore znaju šta se dešava u našem dvorištu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo