Povežite se sa nama

Izdvojeno

EU I MI: Ponovo se, valjda, nešto pokrenulo

Objavljeno prije

na

Ove godine se približavanje Zapadnog Balkana EU ubrzalo, prije svega zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. EU ne želi nemire i destabilizaciju u regionu, nastoji da dovodi ovdašnju radnu snagu, kao i da na Balkanu zaustavi migrantski talas. A Crna Gora da ostane – prva sljedeća članica Unije

 

„Politika Zapada prema Crnoj Gori nije jednoznačna. Veći dio zapadnih zemalja ne skriva zadovoljstvo što je došlo do pada autokratskog režima Mila Đukanovića i smatraju da je to nepovratan proces. Zapad podržava svaku vladu u Crnoj Gori, koja će osigurati mir i stabilnost, unaprijediti regionalnu saradnju i jačati svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodeći u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore“, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani dr Zijad Bećirović.

Prema njegovim riječima, većina zemalja EU bi radije da se proces integracija država Zapadnog Balkana uspori jer u Briselu još ne znaju da li će biti proširenja, te posebno kada. „Zbog toga i aktuelna crnogorska Vlada uživa međunarodnu podršku“, uvjeren je on.

Takva je bila poruka koju su prošle sedmice u Podgorici saopštili ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon i austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Aleksander Šalenberg. Potpuno podržavamo trenutnu vlast koja stoji iza ideje da se pronađe rješenje ovog problema što prije. Nema vremena za gubljenje”, kazao je austrijski diplomata.

On je istakao da su u Crnu Goru došli kao medijatori, po mandatu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, te da se posjeta dešava uz „jasno upozorenje, ali i ohrabrenje koje donosimo u ime naših kolega”.

Slovenačka ministarka je istakla da situacija predstavlja signal za alarm. Posebno je insistirala na potrebi da se „koliko sjutra, uspostaviti Ustavni sud”. „Dakle – imenovati četvoro sudija Ustavnog suda. Očekujemo da će se ovog petka uspostaviti postupak za njihovo imenovanje. Taj postupak morao bi da se završi najkasnije do kraja januara”, poručila je Fajon.

Odmah nakon ove posjete, ali i poruka koje su jasno saopštili i izaslanici predsjednika SAD Gabrijel Eskobar, premijera Ujedinjenog kraljevstva za Zapadni Balkan lord Stjuart Pič i specijalni predstavnik njemačke savezne vlade za zemlje jugoistočne Evrope Manuel Sarazin, opoziciona Demokratska partija socijalista je iskazala spremnost da bude kooperativna u procesu izbora sudija Ustavnog suda. Ključna poluga ucjenjivačkog kapaciteta Đukanovićeve stranke je na taj način slomljena.

No, odgovornost je svakako i na vladajućoj koaliciji kojoj je poručeno da će EU ozbiljno razmotriti saradnju sa vladom koja bi bila fomirana na osnovu upitnog Zakona o predsjedniku, te da će EU, ukoliko Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izabere sudije Ustavnog suda, u januaru ili februaru mogla razmatrati kako da zaustavi pregovarački proces.

Izborom nove vlasti po izmijenjenom zakonu o predsjedniku Crna Gora bi rizikovala da izgubi povjerenje EU”, navela je Fajon naglašavajući da je „to, međutim, vjerovatno najmanji rizik”.

Slovenačka ministarka je napomenula da nakon izbora sudija Ustavnog suda očekuje i „dogovor o izborima”, i da je to naredni korak, uz konsenzus političkih subjekata.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smatra da Crnoj Gori ne prijeti zamrzavanje pristupnih pregovora sa EU ili bilo kakvo pogoršanje odnosa sa zapadnim državama.

„Nikome nije u interesu da Crna Gora uđe u bilo kakvu blokadu. Ne očekujem da bude većih nesporazuma na međunarodnom planu”, navodi Abazović.

Njemački analitičar Bodo Veber ne vjeruje da će parlamentarna većina ući u sukob sa EU, jer bi onda zaista moglo doći do realizacije one prijetnje da će se, možda, zamrznuti integracijski put Crne Gore. „Upozorenje je došlo i iz Slovenije, a ako Ljubljana time prijeti, onda to treba ozbiljno shvatiti. Nije uobičajeno da predstavnici država članica EU upućuju takve prijetnje, pa neće ni tako jednostavno odustati”, kaže on.

Da zvanična Podgorica ima malo snage da se odupre pristiscima sa Zapada pokazuje nevoljna odluka da se odustane od programa ekonomskog državljanstva. Uprkos činjenici da je taj program donio Crnoj Gori oko 300 miliona investicija i oko 70 miliona prihoda, što je za ovu državu veliki novac. Ipak, to je znatno manje nego što je Crna Gora u posljednjih deset godina, po raznim osnovama, dobila od EU – više od pola milijarde eura.

Da EU, a posebno u saradnji sa SAD, može kada to želi, da efikasno koristi svoje poluge uticaja na Balkanu pokazuje odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da pozove kosovske Srbe da uklone barikade na sjeveru Kosova, koje im je upravo on naredio da postave. Taj njegov opasan igrokaz, uz asistenciju kosovskog premijera Aljbina Kurtija, je okončan iako je Rusija željela eskalaciju nasilja na tom području kako bi, bar na trenutak, malo uklonila pažnju svijeta sa brutalne agresije na Ukrajinu.

U ovoj situaciji, sa pažnjom sa Zapada prate izjave i djelovanja svih onih političkih subjekata koji izražavaju simpatije za stavove zvanične Moskve uključujući i Demokratski front, kao dio vladajuće većine u Crnoj Gori.

„I u starim članicama EU i NATO-a ima proruskih snaga tako da Crna Gora po tom pitanju nije nikakav novitet, ali službena politika vaše države je jasna i na fonu je EU i NATO-a“, kaže Bećirović.

I tako će, dakle, biti sve dok DF ne bude dio vlasti. A da li će to ostati, biće jasnije krajem januara.

Kako ističe i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik, jedini način da se izađe iz ove situacije da novi mandat političari u Crnoj Gori dobiju kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu političku većinu Vladi. Preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud.

Uz dobijanje statusa kandidata za BiH, vizne liberalizacije za Kosovo, te rješavanje institucionalne krize u Crnoj Gori, možda bi se mogla potvrditi teza predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da se „ponovo nešto pokrenulo na zapadnom Balkanu”.

                                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo