Povežite se sa nama

Izdvojeno

EPILOG POŽARA U ROŽAJAMA: Matematika neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Šteta se, izvjesno, mjeri milionima, a u ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj. Protiv NN učinioca

 

Ni poslije više od mjesec i po od velikih požara koji su se dogodili na teritoriji opštine Rožaje, niko nije odgovarao ni krivično ni moralno. Šteta se, sasvim izvjesno,  mjeri milionima eura.

U ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj.,,U ODT u Rožajama formiran je predmet zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti učinjenog na štetu Osnovne škole u Dacićima, protiv NN učinioca. Predmet se nalazi u fazi izviđaja”, kazao je osnovni državni tužilac i portparol rožajskog ODT Armin Selmanović.

Sa više adresa  stižu poruke da je za požare kriv ljudski faktor. Sada se stiče  utisak kako se sve radi kako bi se  šteta  minimizirala.

Iz izjave direktora Uprave za šume Nusreta Kalača moglo bi se zaključiti i da bi na kraju mogao odgovarati samo koji lugar. O svojoj  odgovornosti, kao prvog čovjeka Uprave, od Kalača ni riječi.

,,Šteta nije milionska, već milion i dvjesta šezdeset hiljada eura. To su procjene naših stučnjaka, i nema razloga da im ne vjerujem. Najviše je stradalo zaštitne šume, a to nije ekonomska šuma. Vidio sam neke drugačije projekcije, a ta matematika nije dobra”, izjavio je Kalač.

Prema njegovim riječima, institucija na čijem je čelu nije ta koja treba da istražuje i utvđuje nečiju odgovornost.

,,To je posao za druge službe. I ja mislim da je ljudski faktor važan, i mislim da će se ispitivati gdje su bili neki lugari u čijim rejonima su se dogodili požari. Požari su se dogodili preko dana, u radno vrijeme”, rekao je Kalač.

Na sajtu Urave za šume Crne Gore odavno stoji apel – ,,budi odgovoran, spriječi požar”.

U tom apelu, uz poziv za prijavljivanje, objašnjava se da je ,,95 odsto šumskih požara izazvano namjerno, iz nehata ili neznanja”.

Ono što je najbitnije, navedeno je da je ,,za lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje požara većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom, propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do dvanaest godina”.

Štete od požara koje su se dogodile polovinom maja na privatnim posjedima i na šumama na trećini teritorije opštine Rožaje, više su nego ,,većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom”.

Procjenu od miliona i 260 hiljada eura štete, Kalač je iznio tek poslije mjesec i po dana, i to u jednom televizijskom intervjuu.

Izvor iz Uprave za šume Monitoru je rekao da je u Rožajama došlo do oštre konfrotacije dvije grupacije šumarskih radnika u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti za požare. Zbog toga su  duži period tamo na terenu boravili svi inženjeri sa sjevera.

Da je šteta mnogo veća od one koju navodi direktor Uprave za šume, tvrdi jedan od iskusnih šumarskih inženjera. On objašnjava da do grube procjene finansijske štete nije teško doći. Prema njegovim riječima od zasada na jednom hektaru obično bude minimalno četiristo  kubika drveta.

,,Pošto je ovdje u pitanju sve čamovina, mogla bi se, kao cijena kubika na panju, uzeti trideset eura. Četiristo kubika se pomnoži sa brojem hektara šume koja je uništena, a zatim pomnoži sa trideset eura”, kaže taj inženjer.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume.

Kada se radi o privatnim šumama, opožareno je 21,50 hektara. Ostale šume imaju tri potkategorije. To su takozvane privredne šume i njih je izgorjelo  29,21 hektar. Zatim takozvane šumske kulture od 6 do 10 godina starosti kojih je u požarima stradalo 12 hektara. Najviše je stradala kategorija šuma koje se označavaju kao zaštićene, odnosno čija je primarna uloga ekološka zaštita, i njih je opožareno 119,16 hektara.

Naš sagovornik napominje da je cijena kubika u svim tim šumama ista, što bi značilo da se u požarima stradalo 64 hiljade 148 kubika šume.

,,Kada se ta brojka pomnoži sa trideset eura, dolazimo do štete od blizu dva miliona, ili preciznije, 1.924.440 eura. Najmanje”, kaže taj inženjer.

Jedan od privatnih preduzetnika iz Berana, koji već godinama ne radi jer nema koncesije i ne može doći do sirovine, kaže da je za njih cijena kubika čamovine na panju, preko posrednika, od pedeset do sedamdeset eura.

To bi, kako napominje, značilo da bi broj izgorjelih kubika šume trebalo množiti sa sedamdeset eura, i u tom slučaju bi se došlo do štete u iznosu od blizu četiri i po miliona, ili precizno 4.490.360 eura.

,,Postoji još jedna računica, a to je ona da cijena posječene šume, takozvane oblovine, u izvozu iznosi stotinu eura, pa i više. Kada računamo na taj način, šteta koja je nastala zbog požara na području opštine Rožaje, iznosi šest i po miliona, ili 6.414.800. U ovoj  računici smo uzeli u obzir  minimalni broj kubika drveteta po hektaru, kao i minimalne cijene”, kaže taj preduzetnik.

Sagovornici Monitora se slažu da se šteta koja je nastala kada se radi o šumama ne može sagledavati samo u materijalnom smislu.

,,Šteta se ogleda i u ekološkom smislu, odnosno u smislu smanjenog emitovanja kiseonika, a potom i u turističkom pogledu”, kažu.

Oni navode da se šteta ogleda i u izostanku prirasta šume na prostoru zahvaćenom požarima, na kojem je, prema računicama, godišnji prirodni prirast nove šume iznosio oko miliona eura. Tog  prirasta više nema.

Kada je riječ o privatnoj imovini, Monitoru  je rečeno da je Opštinska komisija završila procjenu štete, i da ona prelazi trista hiljada eura.

Za samo dva-tri dana polovinom maja na teritoriji opštine Rožaje bilo je aktivno čak šezdeset požara na osamanaest lokaliteta.

Izgorjele su dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom Lazu i Nurkovićima, brenta jednog privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

Najteža situacija je bila u selima Daciće, Kaludjerski Laz, Ćosovica, Balotiće, Crnča, Bogaje i Seošnica u kojima su gorjeli objekti. Požar je izbio na objektu škole u Dacićima.

Koordinacioni tim za bespravne aktivnosti u šumarstvu ocijenio je da su najaktivni požari su bili  na lokalitetu šumske gazdinske jedinice Crnja Ibarac gdje su zahvatili ukupno 13 odeljenja, na lokalitu Kaluđerski Laz, potom na lokalitetu sela Bogaje,  Lovničkih šuma,  Županice i Crnče.

Prema preliminarnim procjenama, najviše je stradala gazdinska jedinica Crnja Ibarac, gdje je izgorjelo 136,94 hektara šuma. Tamo se dogodila katastrofa u svakom pogledu.

Predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović (BS), koji je po funkciji i predsjednik Opštinskog tima za elementarne nepogode, ranije je apelovao na nadležne isntitucije da se utvrdi činjenično stanje i odrede precizni uzroci požara i naglasio da Opština Rožaje stoji u potpunosti na raspolaganju svim državnim institucijama.

,,Ja sam ubijeđen da je u najvećem broju slučajeva u pitanju ljudski faktor”, rekao je Husović.

Iz rožajske policije je ranije nezvanično rečeno da se istraga još vodi, ali da se već može reći da su elementarna nepogoda i ljudska nepažnja glavni uzrok izbijanja požara.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu takođe je nedvosmisleno saopštio da je za požare kriv ljudski faktor i da će nadležni organi intenzivno  raditi na rasvjetljavanju okolnosti i počinilaca.

Do sada je utvrđeno da je na tri lokacije, usljed vremenskih okolnosti, uzrok požara struja, odnosno elektrovodovi. Na dvije lokacije požari su krenuli iz zapaljenih kontejnera, dok se za školu u Dacićima utvrđeno da je požar podmetnut.

Štete od požara koji su se dogodili u Rožajama su, nesporno,  ogromne. Nikakvo umanjivanje ne može smanjiti odgovornost  Uprave za šume. Čelnim ljudima Uprave i patiji kojoj pripadaju gest  ostavke,  makar iz moralnih razloga,  očito,  nije na pameti.

                                                                                                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo