Povežite se sa nama

Izdvojeno

EPILOG POŽARA U ROŽAJAMA: Matematika neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Šteta se, izvjesno, mjeri milionima, a u ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj. Protiv NN učinioca

 

Ni poslije više od mjesec i po od velikih požara koji su se dogodili na teritoriji opštine Rožaje, niko nije odgovarao ni krivično ni moralno. Šteta se, sasvim izvjesno,  mjeri milionima eura.

U ovom trenutku, kako je Monitoru saopšteno u Osnovnom državnom tužilaštvu, istražuje se samo jedan slučaj.,,U ODT u Rožajama formiran je predmet zbog krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti učinjenog na štetu Osnovne škole u Dacićima, protiv NN učinioca. Predmet se nalazi u fazi izviđaja”, kazao je osnovni državni tužilac i portparol rožajskog ODT Armin Selmanović.

Sa više adresa  stižu poruke da je za požare kriv ljudski faktor. Sada se stiče  utisak kako se sve radi kako bi se  šteta  minimizirala.

Iz izjave direktora Uprave za šume Nusreta Kalača moglo bi se zaključiti i da bi na kraju mogao odgovarati samo koji lugar. O svojoj  odgovornosti, kao prvog čovjeka Uprave, od Kalača ni riječi.

,,Šteta nije milionska, već milion i dvjesta šezdeset hiljada eura. To su procjene naših stučnjaka, i nema razloga da im ne vjerujem. Najviše je stradalo zaštitne šume, a to nije ekonomska šuma. Vidio sam neke drugačije projekcije, a ta matematika nije dobra”, izjavio je Kalač.

Prema njegovim riječima, institucija na čijem je čelu nije ta koja treba da istražuje i utvđuje nečiju odgovornost.

,,To je posao za druge službe. I ja mislim da je ljudski faktor važan, i mislim da će se ispitivati gdje su bili neki lugari u čijim rejonima su se dogodili požari. Požari su se dogodili preko dana, u radno vrijeme”, rekao je Kalač.

Na sajtu Urave za šume Crne Gore odavno stoji apel – ,,budi odgovoran, spriječi požar”.

U tom apelu, uz poziv za prijavljivanje, objašnjava se da je ,,95 odsto šumskih požara izazvano namjerno, iz nehata ili neznanja”.

Ono što je najbitnije, navedeno je da je ,,za lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje požara većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom, propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do dvanaest godina”.

Štete od požara koje su se dogodile polovinom maja na privatnim posjedima i na šumama na trećini teritorije opštine Rožaje, više su nego ,,većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom”.

Procjenu od miliona i 260 hiljada eura štete, Kalač je iznio tek poslije mjesec i po dana, i to u jednom televizijskom intervjuu.

Izvor iz Uprave za šume Monitoru je rekao da je u Rožajama došlo do oštre konfrotacije dvije grupacije šumarskih radnika u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti za požare. Zbog toga su  duži period tamo na terenu boravili svi inženjeri sa sjevera.

Da je šteta mnogo veća od one koju navodi direktor Uprave za šume, tvrdi jedan od iskusnih šumarskih inženjera. On objašnjava da do grube procjene finansijske štete nije teško doći. Prema njegovim riječima od zasada na jednom hektaru obično bude minimalno četiristo  kubika drveta.

,,Pošto je ovdje u pitanju sve čamovina, mogla bi se, kao cijena kubika na panju, uzeti trideset eura. Četiristo kubika se pomnoži sa brojem hektara šume koja je uništena, a zatim pomnoži sa trideset eura”, kaže taj inženjer.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume.

Kada se radi o privatnim šumama, opožareno je 21,50 hektara. Ostale šume imaju tri potkategorije. To su takozvane privredne šume i njih je izgorjelo  29,21 hektar. Zatim takozvane šumske kulture od 6 do 10 godina starosti kojih je u požarima stradalo 12 hektara. Najviše je stradala kategorija šuma koje se označavaju kao zaštićene, odnosno čija je primarna uloga ekološka zaštita, i njih je opožareno 119,16 hektara.

Naš sagovornik napominje da je cijena kubika u svim tim šumama ista, što bi značilo da se u požarima stradalo 64 hiljade 148 kubika šume.

,,Kada se ta brojka pomnoži sa trideset eura, dolazimo do štete od blizu dva miliona, ili preciznije, 1.924.440 eura. Najmanje”, kaže taj inženjer.

Jedan od privatnih preduzetnika iz Berana, koji već godinama ne radi jer nema koncesije i ne može doći do sirovine, kaže da je za njih cijena kubika čamovine na panju, preko posrednika, od pedeset do sedamdeset eura.

To bi, kako napominje, značilo da bi broj izgorjelih kubika šume trebalo množiti sa sedamdeset eura, i u tom slučaju bi se došlo do štete u iznosu od blizu četiri i po miliona, ili precizno 4.490.360 eura.

,,Postoji još jedna računica, a to je ona da cijena posječene šume, takozvane oblovine, u izvozu iznosi stotinu eura, pa i više. Kada računamo na taj način, šteta koja je nastala zbog požara na području opštine Rožaje, iznosi šest i po miliona, ili 6.414.800. U ovoj  računici smo uzeli u obzir  minimalni broj kubika drveteta po hektaru, kao i minimalne cijene”, kaže taj preduzetnik.

Sagovornici Monitora se slažu da se šteta koja je nastala kada se radi o šumama ne može sagledavati samo u materijalnom smislu.

,,Šteta se ogleda i u ekološkom smislu, odnosno u smislu smanjenog emitovanja kiseonika, a potom i u turističkom pogledu”, kažu.

Oni navode da se šteta ogleda i u izostanku prirasta šume na prostoru zahvaćenom požarima, na kojem je, prema računicama, godišnji prirodni prirast nove šume iznosio oko miliona eura. Tog  prirasta više nema.

Kada je riječ o privatnoj imovini, Monitoru  je rečeno da je Opštinska komisija završila procjenu štete, i da ona prelazi trista hiljada eura.

Za samo dva-tri dana polovinom maja na teritoriji opštine Rožaje bilo je aktivno čak šezdeset požara na osamanaest lokaliteta.

Izgorjele su dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom Lazu i Nurkovićima, brenta jednog privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

Najteža situacija je bila u selima Daciće, Kaludjerski Laz, Ćosovica, Balotiće, Crnča, Bogaje i Seošnica u kojima su gorjeli objekti. Požar je izbio na objektu škole u Dacićima.

Koordinacioni tim za bespravne aktivnosti u šumarstvu ocijenio je da su najaktivni požari su bili  na lokalitetu šumske gazdinske jedinice Crnja Ibarac gdje su zahvatili ukupno 13 odeljenja, na lokalitu Kaluđerski Laz, potom na lokalitetu sela Bogaje,  Lovničkih šuma,  Županice i Crnče.

Prema preliminarnim procjenama, najviše je stradala gazdinska jedinica Crnja Ibarac, gdje je izgorjelo 136,94 hektara šuma. Tamo se dogodila katastrofa u svakom pogledu.

Predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović (BS), koji je po funkciji i predsjednik Opštinskog tima za elementarne nepogode, ranije je apelovao na nadležne isntitucije da se utvrdi činjenično stanje i odrede precizni uzroci požara i naglasio da Opština Rožaje stoji u potpunosti na raspolaganju svim državnim institucijama.

,,Ja sam ubijeđen da je u najvećem broju slučajeva u pitanju ljudski faktor”, rekao je Husović.

Iz rožajske policije je ranije nezvanično rečeno da se istraga još vodi, ali da se već može reći da su elementarna nepogoda i ljudska nepažnja glavni uzrok izbijanja požara.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu takođe je nedvosmisleno saopštio da je za požare kriv ljudski faktor i da će nadležni organi intenzivno  raditi na rasvjetljavanju okolnosti i počinilaca.

Do sada je utvrđeno da je na tri lokacije, usljed vremenskih okolnosti, uzrok požara struja, odnosno elektrovodovi. Na dvije lokacije požari su krenuli iz zapaljenih kontejnera, dok se za školu u Dacićima utvrđeno da je požar podmetnut.

Štete od požara koji su se dogodili u Rožajama su, nesporno,  ogromne. Nikakvo umanjivanje ne može smanjiti odgovornost  Uprave za šume. Čelnim ljudima Uprave i patiji kojoj pripadaju gest  ostavke,  makar iz moralnih razloga,  očito,  nije na pameti.

                                                                                                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo