Povežite se sa nama

MONITORING

EPIDEMIJA VAŠKI I MASOVNA POJAVA ŠUGE: Smrt sa državnim žigom

Objavljeno prije

na

E.M, petogodišnja djevojčica, sahranjena je u srijedu u rožajskom selu Besnik. Djevojčica je od vaški ,,liječena” etiolom koji se koristi za suzbijanje biljnih i stočnih vaši. Od ove izuzetno opasne hemikalije otrovala se i majka djevojčice za koju policijski izvori navode: ,,Majka, koja je u psihički lošem stanju, kazala je da je djevojčicu povela u štalu i tamo joj vatom nanosila sredstvo za stočne vaši”.

Ljekari svjedoče da je velika koncetracija tog hemijskog sredstva izazvala rane na glavi djeteta. Roditelji su u rožajsku Hitnu pomoć doveli djevojčicu prije desetak dana sa ugroženim vitalnim funkcijama. Tim ljekara u beranskoj bolnici borio se djevojčici za život, transportovana je u KBCG u Podgoricu, konsultovani su i ljekari Vojno-medicinske akademije u Beogradu. Uzalud.

Majka je u izuzetno lošem psihičkom stanju, otac je van sebe, kazao je Vijestima predsjednik Mjesne zajednice Besnik i rođak ožalošćene porodice Hadžija Murić: ,,Iz čistog neznanja je ugašen život djeteta”.

U rožajskom Centru za socijalni rad kažu da nijesu zvanično obaviješteni, ali opominju porodicu da ima prostora za pokretanje oduzimanja starateljstva nad djecom, ako se pokaže tačnim da su ,,liječena” opasnim insekticidom. Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj.

Reagovalo je i Ministarstvo zdravlja apelom roditeljima i građanima da se ne liječe preparatima koji nijesu namijenjeni za ljudsku upotrebu. Pominju i podizanje svijesti građana, te da su naložili zdravstvenim ustanovama da u saradnji sa Institutom za javno zdravlje informišu javnost . Pripremili su i liflete koji će se dijeliti u vrtićima, školama, a i domovima zdravlja.

Sve ovo ne bi bilo u redu da smo u poratnoj 1946, a ne u godini kada je hemikalijom za stoku ,,tretirano” čak 11 djece. Nikakva je utjeha to što tužilaštvo vrši izviđaj u dva slučaja, od prije par mjeseci, kada je opasnim sredstvima na bazi etiola od vaški liječeno osmoro djece. Niti je Centar za socijalni rad pokretao priču o oduzimanju starateljstva, niti je ministarstvo grmljelo da upozori neznavene roditelje.

Sve je zataškano jer su djeca prošla bez težih posljedica, nakon što su liječena u podgoričkom KCCG. Mediji prenose da su se oba slučaja desila u rožajskim selima. Ali da se epidemija neznanja i egzistencijalne ugoženosti širi i prema centru svjedoči i ovonedjeljni slučaj u jednom podgoričkom prigradskom naselju. Monitovori izvori tvrde da je u jednom od podgoričkih domova zdravlja primljeno dijete kome su roditelji protiv vaški u kosu stavljali petrolej. Nakon što su se stvorile ranice na glavi i dijete se nije moglo češljati, došli su kod doktora i upućeni su na Kožno odjeljenje KCCG.

Monitorovi dobro upućeni izvori tvrde da su vaške česte u školama i vrtićima: ,,Ova neugodna pojava muči brojne roditelje koji često moraju uzimati bolovanje jer djecu ne mogu pustiti natrag u kolektiv dok ih potpuno ne ‘očiste’, a to može potrajati i do dvije nedjelje. Kako su vaške prenosive, cijela porodica kreće u njihovo istrebljenje. Problem je što umjesto da se obrate za pomoć, kako bi se spriječilo širenje, porodice o tome uglavnom ćute. Stid ih je iako je to sasvim uobičajena pojava”.

Toliko uobičajena da su nam izvori iz zdravstva rekli da bi se mogla tretirati i kao epidemija, te da je u ovom periodu najviše prijavljenih slučajeva u domovima zdravlja na Koniku, Starom aerodromu i Zagoriču. Kada se pojavi više od 30 djece iz pojedine škole ili vrtića, onda nadležni dom zdravlja šalje podatke epidemiološkoj službi i oni obavještavaju tu školu ili vrtić. Trenutno je više od trideset prijavljenih slučajeva djece sa vaškama i u podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Štampar Makarije”.

Takvih slučajeva ima još puno, tvrde naši izvori, ali se tome ne pridaje značaj da se ne plaši javno mijenje. Iako je za ovu bolest prvenstveno kriva ljudska nebriga, loši higijenski ali i socijalni uslovi.

U ,,državnim” Montefarm apotekama protiv vaški prodaju šampon Pedilin koji košta tri eura. Ista cijena tog šampona je i u privatnim apotekama, dok je šampon Ekoped 2,50 eura, a Sumifen 5,80, ista je cijena i spreju Sufitoks.

,,Ako pođemo od pretpostavke da šampon koristi cijela porodica i da traje dva-tri dana, onda za liječenje trebaju desetine eura, uz obične i električne češljeve i druga sredstva za uništenje vaški”, navodi Monitorov izvor uz opasku da proces liječenja može iziskivati puno vremena i novca.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore Monitoru su rekli da ,,u većini evropskih zemalja, te zemljama u regionu, pa tako i u Crnoj Gori pediculosis, tj. vašljivost, shodno zakonskoj regulativi, ne pripada grupi oboljenja koja se obavezno prijavljuju. S obzirom na zakonsku regulativu, u Institutu za javno zdravlje ne postoji baza podataka za ovo obolijevanje”.

Možda bi ipak trebala da postoji, jer smo jedna od rijetkih zemalja u kojima zbog sveopšte ,,neobaviještenosti” i nebrige od nečeg tako bezazlenog umre petogodišnja djevojčica.

Osim vaški, sve je veći broj slučajeva šuge. Šuga, pored vaški takođe spada u red higijenskih i socijalnih bolesti. No , za razliku od vaški, šuga (lat.scabies) spada u red zaraznih oboljenja koje ljekari obavezno evidentiraju.

Posljednje dvije godine broj oboljelih je porastao.

,,U posljednjih deset godina, na teritoriji Crne Gore se godišnje registruje od 150 do 900 oboljelih lica od ove bolesti. U 2011. godini registrovana su 173, u 2012 – 700, u 2013 – 571, u 2014 – 623 i u 2015. godini 884 slučaja obolijevanja od šuge”, kazali su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Tokom ove godine, zaključno sa 05.12.2016. godine, Institutu za javno zdravlje Crne Gore je prijavljeno 785 slučajeva obilijevanja od skabijesa (šuge). Taj broj je približno isti broju slučajeva koji su prijavljeni za isti period 2015. godine (786 slučajeva), podaci su koji su nam dostavljeni iz Instituta.

Od 1. januara do početka decembra najviše oboljelih je registrovano u Podgorici (225 slučajeva), Bijelom Polju (127 slučajeva) i Nikšiću (115 slučajeva).

Prema Monitorovim pouzdanim podacima stvarni broj oboljelih od šuge je na godišnjem nivou bar za trećinu veći od zvanične statistike.

Iako je šuga prisutna tokom cijele godine, broj oboljelih se povećava u zimskim mjesecima (oktobar,mart).

,,Šuga je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u cijelom svijetu i od koga može oboljeti svaka osoba. Izaziva je parazit sarcoptes scabiei (u narodu poznat kao šugarac) koji nastanjuje površinski sloj kože bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Oboljenje se prenosi direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine i/ili odjeće sa oboljelom osobom. Najčešća tegoba koja se javlja kod oboljelih je svrab, koji je najizraženiji noću. Javljaju se i promjene na koži… Osobe sa ovim tegobama treba da se jave izabranom ljekaru. Takođe, potrebno je da se izabranom ljekaru jave i članovi porodica osoba kod kojih je dijagnostikovana šuga”, naveli su iz Instituta.

Šuga je bolest koja je karakteristična za siromašne zemlje, tzv. trećeg svijeta. Ljekari sa kojima smo razgovarali upozoravaju da je u pitanju bolest koja je u vezi sa vodom, lošim higijenskim uslovima, nepranjem ruku. Ističu da je za šugu, kao i za vaške, kriva – ljudska nebriga.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo