Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽENE U UPRAVLJAČKIM TIJELIMA POLITIČKIH PARTIJA: Samo deklarativno

Objavljeno prije

na

Iako je prošlo sedam godina od usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji propisuje i mjere za postizanje rodne balansiranosti u političkim partijama, danas gotovo da nema žena u najvišim organima političkih stranaka. Takođe, tek jedna parlamentarna stranka – Hrvatska građanska inicijativa (HGI) na čelu ima ženu.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti usvojen je u Skupštini u julu 2007. godine. U članu 12 Zakona navodi se između ostalog da “političke stranke, svojim aktima, određuju način i mjere za postizanje rodno balansirane zastupljenosti žena i muškaraca u svojim organima”. Zakon je stupio na snagu u avgustu iste godine, no skoro sedam godina kasnije situacija je, kada je u pitanju broj žena u vrhovima partija – nepromijenjena. Osim što su žene slabo zastupljene u partijskim vrhovima, interna partijska programska dokumenta rijetko su usklađena sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. U statutima stranaka uglavnom se deklarativno zalaže za rodnu ravnopravnost, a u rijetkim partijskim dokumentima koji propisuju kvote od 30 posto žena u upravnim tijelima, nema jasno propisanih mehanizama kako se to postiže, niti sankcija u slučaju da se ta kvota ne ispuni.

Za sada kvotu od 30 posto u upravljačkim partijskim tijelima ispunjavama samo Socijalistička narodna partija. Ostale se ne mogu pohvaliti brojem žena u vrhovima stranaka.

Tako tek nešto više od 10 posto članova Izvršnog odbora vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) su žene (dva od 14 članova). U Glavnom odboru ih je nešto više i čine četvrtinu tog tijela (51 od 206 članova). U Socijaldemokratskoj partiji (SDP) je oko 16 posto žena u Glavnom odboru, dok su u Predsjedništvu od 16 članova tek tri žene, što je oko 18 posto.

Među parlamentarnim strankama žene su najmanje zastupljene u jednoj od najvećih opozicionih stranaka – Novoj srpskoj demokratiji (Nova). U toj stranci ne postoji niti jedna žena u Predsjedništvu i Izvršnom odboru, dok su u Glavnom odboru stranke od ukupno 109 članova samo 11 žene. To je manje od 10 posto.

Ni u najmlađoj parlamentarnoj stranci, Pozitivnoj Crnoj Gori (PCG), koja iza sebe ima niz inicijativa vezanih za zastupljenost žena u političkom životu, žene nisu dovoljno zastupljene u svojim tijelima. U Predsjedništvu stranke, koje ima 15 članova, tek je jedna žena, dok je u GO 12 žena od ukupno 52 člana.

Rijetki primjer je SNP koja i u Glavnom i u Izvršnom odboru ima 30 posto žena.

“SNP je na VI Kongresu 2010. godine novim Statutom propisao obavezu da u organima Partije mora biti najmanje 30 posto žena”, kaže za Monitor Snežana Jonica iz SNP. “Na istom Kongresu smo izabrali Glavni odbor od 109 clanova od kojih je 33 zene, što je 30 posto, pa zatim i Izvršni odbor u kom je takođe 30 posto žena”.

Ona objašnjava da je taj stepen zastupljenosti žena u partiji izdejstvovan dugogodišnjim radom . “Do tog procenta nismo došli lako, već mukotrpnim radom na izgrađivanju svijesti i stvaranju održivih mehanizama za izbor odgovarajućeg broja žena u organe partije. Nakon uvođenja i primjene unutarpartijskih kvota, nastavili smo sa daljim koracima na osnaživanju organizacije žena. Asocijacija žena SNP-a proizašla je iz novog Statuta i iskorak je ne samo za Crnu Goru nego i za partije u regionu, jer se po prvi put pozicionira organizacija žena, njeni organi i nadležnosti kao veoma značajan subjekat u radu partije”, kaže Jonica

Iako se i u drugim statutima partija, od vladajuće DPS do opozicionih partija može naći odredba u statutima stranaka da u organima partije mora biti najmanje 30 posto žena, ta odredba nije ispoštovana. U nekim slučajevima, kao što je slučaj sa Novom, partijski dokumenti nijesu usaglašeni sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. U istraživanju koje je 2012. godine sproveo IPSOS Žene u politici navodi se tako da “statut Nove sprske demokratije ne sadrži odredbe o minimalnoj zastupljenosti žena u organima stranke”, kao i da akti te stranke nijesu pisani rodno senzitivnim jezikom.

Nada Drobnjak, poslanica DPS e i predsjednica skupštinskog Odbora za ravnopravnost podsjeća da je Statutom vladajuće partije utvrđena obaveza poštovanja principa rodne ravnopravnosti prilikom izbora u partijske organe. “I to tako što se odlukom o kandidovanju i izboru članova organa partije, obezbjeđuje mehanizam za ostvarivanje adekvatne rodne zastupljenosti, na način da u njima bude najmanje 1/3 manje zastupljenog pola. Poštovanje partijske kvote doprinijelo je većem i aktivnijem uključenju žena u rad partijskih organa i povećalo njihov broj u odnosu na prethodni izborni period”, kaže Drobnjak. U vladajućoj partiji nijesu ipak objasnili raskorak između statuta te partije koji propisuje 30 odsto žena u upravljačkim strukturama i političke realnosti u kojoj je manje žena u vrhovima stranke.

Tatjana Perović iz Pokreta za promjene za Monitor objašnjava zašto u Predsjedništvu DF-a nema nijedne žene. “DF je politička asocijacija više subjekata. Političke partije za sebe uređeuju te odnose. DF kao asocijacija više subjekata to nema. Ipak, na izbornim listama na zadnjim lokalnim izborima sve komponente DF su ispoštovale pojedinačno izborni zakon, kvotu od 30 posto žena i propisani redosljed na listama”

Ona ukazuje da je Pokret za promjene na zadnjem kongresu, u aprilu 2014. godine, uskladio statut sa idejom o povećanju broja žena na mjestima odlučivanja.

„U statutu se od osnivanja vodilo računa o mreži mladih i mreži žena i o rodno senzitivnom jeziku, a sad je dodato i da najmanje 30 odsto manje zastupljenog pola bude u organima partije”, kaže Tatjana Perović „Zbog strukture i organizacije partije, da bi se ova odredba ispoštovala u potpunosti i dala svoje rezultate, moraju se prvo izvršiti promjene na lokalnom nivou, pa prema vrhu partije. Taj proces teče, ali dosta sporo, i to važi ze sve partije u Crnoj Gori”. Ona podsjeća da je Evropska komisija (EK) u svom Izvještaju o položaju žena u zemljama Zapadnog Balkana koje su u procesu pridruživanja jasno naznačila da „izražava zabrinutost jer nema promjena u broju žena na mjestima odlučivanja tokom protekle decenije”.

„Vrlo je teško očekivati povećanje broja žena na mjestima odlučivanja kad su žene u javnom životu Crne Gore, bilo da su političarke, pripadnice nevladinog sektora ili novinarke stalno izložene diskriminaciji, omalovažavanju, napadima svih vrsta i sve to pod okriljem države”, ocjenjuje Tatjana Perović. „Ženama je, posebno za opoziciono djelovanje, potrebno mnogo hrabrosti jer se danas čojstvo i junaštvo najlakše i, nažalost, najčešće pokazuju na ženama, dok koleginice iz pozicije mirno ćute o sramnim dešavanjima i medijskim napadima na žene”. Ona smatra da je propisivanje kvota na svim nivoima za žene jedini način da se „ženama stvori prostor za jače djelovanje i doprinošenje društvu u kome živimo”.

Mala zastupljenost žena u vrhovima partija jedan je od ključnih razloga zašto ih nema kasnije u parlamentarnoj i izvršnoj vlasti.

Crna Gora je na posljednjem mjestu u regionu po broju žena u Parlamentu, ispod 15 posto. To je neprihvatljivo jer u Srbiji ima oko 33 posto žena, a u Makedoniji oko 50 posto. “Po tom procentu Crna Gora spada u nerazvijeni dio zemalja, poput afričkih zemalja, kao što je Somalija”, ukazala je nedavno aktivistkinja civilnog sektora Maja Raičević, direktorica Centra za ženska prava.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo