Učešće žena u političkom životu Crne Gore napreduje, ali puževim korakom. Ta brzina svakako je nedovoljna za zemlju koja je godinama na začelju po zastupljenosti žena na mjestima odlučivanja

Prema podacima iz Monstatove publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori u Skupštini ima 69 poslanika i 12 poslanica; zastupljenost žena je 14,8 odsto. Te brojke su najgore u regionu. Prema nekim podacima, Crna Gora je po broju žena u najvišem zakonodavnom organu a na 119. mjestu od 186 zemalja svijeta u kojima se ovi pokazatelji mjere.

Mali broj žena u parlamentu direktna je posljedica izigravanja Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2011, kojim je bilo propisano da na izbornim listama mora biti 30 odsto žena. Na listama za izbore u oktobru 2012. većina partija žene je smjestila na začelje.

Tada je na listi vladajuće koalicije prva žena bila je Daliborka Pejović, na četrnaestom mjestu. Na prvih 40 mjesta bilo je pet žena. Nada Drobnjak, predsjednica skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost smještena je na 52. mjesto. Među posljednjih deset imena bilo je devet žena. Iako daleko od dobra za žene, ova lista je bila napredak u odnosu na prethodne izbore na kojima je vladajuća koalicija kandidovala svega 12 žena, a prva od njih bila je tek na šesnaestom mjestu.

Socijalistička narodna partija jedina je umjesto rješenja o trećini žena na listi, primijenila pravilo da ženama pripadne svako treće mjesto.

Iako neke od žena u parlamentu uspijevaju da ostave upečatljiv utisak, njihov generalno mali broj očit je i po zastupljenosti u skupštinskim odborima. Od 15 radnih tijela Skupštine, 14 odbora i jedne komisije, žene nijesu zastupljene u radu tri radna tijela: Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Odbora za antikorupciju i Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije. Po jedna žena je u Odboru za bezbiijednost i odbranu, Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, Odboru za evrospke integracije, Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, kao i u Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Muškarci su ženama prepustili dominaciju u – Odboru za rodnu ravnopravnost u kojem ima 80 odsto žena. Odbor ima osam članica i dva člana. Procenat žena značajan je i u Odboru za prosvjetu, kulturu, nauku i sport, tamo ima 36,4 odsto žena. Preko 20 odsto žena ima još samo u Odboru za ljudska prava i slobode i Administrativnom odboru. Brojke jasno pokazuju da žene lakše dolaze do mjesta u odborima koji se smatraju manje važnim.

Funkciju predsjednika i potpredsjednika Vlade Crne Gore obavljaju muškarci. U ukupno 17 ministarstava, funkciju ministarke obavljaju četiri žene u Ministarstvu odbrane i Ministarstvu nauke, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, dok je jedna ministarka bez portfelja.

Ni nakon usvajanja najnovijih izmjena u izbornom zakonodavstvu u februaru 2014. ženama nije obezbijeđeno svako treće mjesto na izbornim listama. Dobiće – svako četvrto.

Grupa crnogorskih nevladinih organizacija bila je predložila da u novi Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba po kojoj bi svako treće mjesto na izbornoj listi pripalo ženi što bi omogućilo da principom raspodjele mandata po redoslijedu kandidata/kinja sa izborne liste u poslaničke klupe uđe veći broj žena. Prema istoj inicijativi u slučaju prestanka mandata poslaničko mjesto koje je zauzimala predstavnica manje zastupljenog pola bilo bi zamijenjo prvom sljedećom kandidatkinjom a ne kandidatom sa izborne liste.

Predlog nevladinih organizacija amandmanima su podržale Socijalistička narodna partija , Bošnjačka stranka i Pozitivna Crna Gora, ali oni nijesu dobili potreban broj glasova u parlamentu.

Izglasan je amandman DPS –a da svako četvrto mjesto na izbornoj listi pripadne ženi.

Nataša Vuković, dugogodišnja poslanica SNP-a u izjavi za Monitor objašnjava da smatra da je velika šteta što tokom posljednih izmjena u izbornom zakonodavstvu nije usvojen predlog da u svaka tri mjesta na izbornim listama mora biti jedna žena ,,Nijesmo dostigli procenat od 30 odsto zastupljenosti žena. Svaka od nas nailazi na otpor unutar partije”, kaže Nataša Vuković. Po njenom mišljenju, u Crnoj Gori su oko položaja žena mnoge stvari nelogične, kao primjer pominje činjenicu da su zakonom propisane kazne za nepoštovanje rodno senzitivnog jezika više od kazni za nasilje nad ženama. U samim partijama, objašnjava Nataša Vuković, ženske inicijative teško prolaze najčešće uz obrazloženje da nije pravo vrijeme: ,,Ne možemo sad to…Uvijek ima nešto preče, ili izbori ili ovaj zakon ili onaj zakon”, kaže Nataša Vuković.

I poslanica Pozitivne Azra Jasavić nezadovoljna je rješenjem prema kojem će na izborima na svaka četiri mjesta biti po jedno za žene. Prema njenim riječima to je kompromis koji su postigli DPS i Demokratski front. ,,Iako nezadovoljavajuće, ovo rješenje je bolje od prethodnog koje je propisivalo 30 odsto žena na listama, i već je na lokalnim izborima dalo pozitivne rezultate”, kaže Azra Jasavić.

Lokalni izbori u 12 crnogorskih opština održani su u maju 2014, po novom zakonu o izboru odbornika i poslanika. To je za nijansu popravilo broj predstavnica u lokalnim parlamentima u odnosu na ranije izbore, ali u lokalnim parlamentima žena ima preko 30 odsto svega u tri opštine – Podgorici, Danilovgradu i Kolašinu. Najmanje je odbornica u Ulcinju – njih dvije čine 6,25 procenata. U Petnjici ima 12,9 odsto odbornica, u Plavu 18,75, u Plužinama 20, a u Tivtu i Budvi 21,88 odsto.

Od 23 crnogorske opštine predsjednice imaju tri – Kotor, Gusinje I Herceg Novi.

Azra Jasavić smatra veoma važnim zakonsko rješenje prema kojem ženu u parlamentima može zamijeniti samo žena. Ranije je često rotacijama bilo omogućeno da žene zamijene muškarci, što je, kako objašnjava, često dovodilo do istiskivanja žena sa mjesta na kojima se odlučuje.

,,Žene čine izuzetno kvalitetan dio crnogorskog parlamenta.

Ozbiljnost u crnogorsku politiku mogu da unesu samo žene time što će prevazići tradicionalne okvire u kojima su odmalena naučene da se njihov glas posljednji čuje”, kaže Azra Jasavić.

Više žena iz političkih partija potvrdilo je za Monitor kako je od mnogih projekata namijenjenih osnaživanju žena u Crnoj Gori bio najbolji onaj koji je radio UNDP.

U oblasti političke participacije žena radili su, kao objašnjavaju u svojoj zvaničnoj prezentaciji, na tri nivoa: stvaranje zakonskih pretpostavki za veće angažovanje žena u politici; stvaranju uslova i unutar-partijskih mjera za uvođenje rodno osjetljivih politika i na pružanju direktne podrške političarkama u izgradnji kapaciteta i umrežavanju na svim nivoima. ,,Žene su se unutar svojih političkih partija bolje organizovale”, piše u pregledu UNDP programa za rodnu ravnopravnost. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i UNDP za program rodne ravnopravnosti utrošile su preko milion dolara.

Redovni izbori Crnu Goru očekuju tokom naredne godine. Mnoge partije koje su učestvovale na prethodnim izborima podijeljene su na najčešće dva, a ponekad i više političkih subjekata. Kad se partije lome, jedino važno pitanje je – ko je uz koga, malo tu ima prostora za rodnu ravnopravnost.

Na nedavno održanom kongresu DPS, najače političke partije u našoj zemlji, izabrao je 233 člana Glavnog odbora u kojem ima 64 žene. One čine 28,69 odsto, magična cifra od 30 procenata nije dostignuta.

Što više u partijskoj hijerarhiji – to manje žena. Od 15 članova novoizabranog Predsjedništva Demokratske partije socijalista samo su tri žene. One čine 20 procenata. Ni jedna žena u Predsjedništvo nije izabrana po funkciji jer ih među potpredsjednicima, zamjenicima direktorima partije i sličnom – nema.

Budući da nije uspjela da uvede zakon koji bi ženama omogućio 30 odsto mjesta na izbornim listama, Crna Gora je daleko od, jedino logičnog rješenja da polovinu stanovništva koje čine žene, predstavljaju žene.

Miloš BAKIĆ