Proces promjena u političkoj sferi posmatrano kroz prizmu zastupljenosti i angažovanosti žena predugo traje – konstatovala je Vlada u Informaciji o učešću žena u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u Crnoj Gori. Podaci iz tog dokumenta pokazuju da je od ozbiljnog uticaja žena na društveni život zemlje Crna Gora veoma daleko.

,,U Crnoj Gori skoro 61,5 odsto žena završava visoko obrazovanje, ali se u praksi ne nalaze na mjestima odlučivanja i donošenja odluka ili se nalaze u malom procentu”, kazao je Suad Numanović, ministar za ljudska i manjinska prava, nakon sjednice Vlade na kojoj je krajem avgusta razmatrano učešće žena u vlasti.

Vlada je nabrojala da su najvažniji pokazatelji neravnopravnog položaja žena: nepovoljniji položaj na tržištu rada, podzastupljenost u procesu donošenja političkih i javnih odluka, učestalost različitih oblika nasilja nad ženama uključujući porodično nasilje i dalja prisutnost rodnih stereotipa.

Žena i dalje ima premalo u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti i na nacionalnom i na lokalnom nivou. Broj žena znatno je bolji u sudskoj, nego u ostalim dvjema granama vlasti.

Rodna nejednakost očita je, pored ostalog po tome što su žene, i tamo gdje su u procentima solidno zastupljene, veoma rijetko pokrivaju hijerarhijski viša mjesta. Ministarka odbrane izuzetak je koji potvrđuje pravilo.

Predsjednik Crne Gore je, naravno, muškarac. U Generalnom sekretarijatu predsjednika radi osam muškaraca i 14 žena. Procenat od 63,64 odsto žena u toj službi, međutim, u smislu ravnopravnosti malo znači. Na visokim funkcijama – savjetnica i pomoćnica generalnog sekretara – svega su tri žene, što u procentima iznosi 13,64. Činjenica da su žene zadužene da predsjednika savjetuju o ljudskim i manjinskim pravima i odnosima sa javnošću, samo je jedna od ilustracija običaja da žene najčešće dobijaju prostor u javnom životu po principu – ,,nježniji” poslovi za ,,nježniji” pol. Ljudska prava, socijalna i humanitarna pitanja, ekologija, donekle nauka i prosvjeta, oblasti su u kojima muškarci lakše vide žene. Tamo gdje su pare i jača moć, mnogo teže.

U crnogorskom parlamentu u ovom trenutku ima 14 poslanica. To je 17 procenata; i dalje Crna Gora ima ubjedljivo najniži procenat poslanica u regionu. U parlamentu Bosne i Hercegovine žena ima 21,4 odsto, u Hrvatskoj 23,8; Makedoniji 30,9; Sloveniji 32,2 i Srbiji 32,4 procenta.

Predsjednik i sva tri potpredsjednika parlamenta su muškarci. ,,Trend marginalizacije žena u hijerahiji organa odlučivanja unutar političkih partija i ukupne strukture parlamenta, pokazuje ne samo odsustvo demokratičnosti u radu političkih partija i konstituisanja zakonodavne vlasti, nego može da utiče na ”zatvorenost’ društva, što je nespojivo sa principima parlamentarizma u modernim, demokratskim društvima”, piše u vladinom dokumentu.

Kao moguće uzroke nedovoljnog učešća žena u politici vlada vidi: još prisutnu tradiciju i konzervativno poimanje uloge i mjesta žene u crnogorskom društvu i nedovoljno izraženu želju, hrabrost i entuzijazam samih žena za sopstvenim većim prisustvom i uticajem u javnoj sferi.

To, kako kažu, rezultira manje – više prikrivenim otporom kod dijela muške populacije prema prisustvu žena u sferi politike, što se iskazuje i određenim nepovjerenjem muškaraca u ženske sposobnosti. Iz vlade tvrde da postoje pokazatelji koji upućuju da ne postoji dovoljno povjerenja, ni kod samih žena u snagu sopstvenih ideja i mogućnosti, te da žene ne pokazuju dovoljno hrabrosti da učine iskorak u javnoj sferi.

,,Nasuprot korektnoj analizi stanja zabrinjava nedovoljna suštinska volja i predlog mjera za prevazilaženje apsolutno neadekvatnog položaja žena”, kaže za Monitor mr Danijela Đurović, funkcionerka Socijalističke narodne partije, bivša predsjednica Skupštine opštine Herceg Novi. U prilog takvom mišljenju ide činjenica da ni vlada ni poslanici vladajuće partije nijesu, tokom rada na izmjenama izbornog zakonodavstva prošle godine, bili zainteresovani da usvoje rješenje prema kojem bi žene imale svako treće mjesto na izbornim listama.

,,Standard Savjeta Evrope je sada 40 odsto žena, ali Crna Gora nije bila spremna da prihvati ni to da u svaka tri mjesta bude jedno namijenjeno manje zastupljenom polu, iako su to zemlje u okruženju usvojile, čak je u

Srbiji kampanju za to vodio muškarac. E, mi takvih Crnogoraca

nemamo. I ovo što se postiglo, imajući u vidu okolnosti i

način razmišljanja naših kolega, pa i pojedinih koleginica veliki je uspjeh”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta.

I po mišljenju Danijele Đurović razlog što ženama nije garantovano ni 30 odsto mjesta na izbornim listama je – nedostatak političke volje.

Naglašavajući da je vlast rješenje o svakom četvrtom mjestu za žene donijela pod pritiskom evropskih zvaničnika Branka Bošnjak kaže da je i takav propis za nas veliki iskorak. ,,Lokalni izbori su sprovedeni po novim pravilima i već je među 59 odbornika 19 žena”, kaže Bošnjak.

Od 23 opštine, svega u tri lokalna parlamenta zastupljenost odbornica prelazi 30 procenata. U 12 opština žene nemaju ni četvrtinu mjesta koliko bi zakon trebao da im garantuje.

U izvršnoj nije drugačije nego u zakonodavnoj vlasti. Predsjednik i generalni sekretar Vlade su muškarci. U crnogorskoj Vladi su četiri potpredsjednika, i svi su muškarci. Vlada Crne Gore ima ukupno četiri ministarke: odbrane, nauke, rada i socijalnog staranja i ministarku bez portfelja. U Generalnom sekretarijatu Vlade ima 33 “postavljene i imenovane osobe”, od toga je 17 žena. Na čelu raznih vladinih uprava, sekretarijata, agencija, direkcija i ostalih službi državne administracije je 21 muškarac i osam žena.

Podatak da od ukupno zaposlenih u svim ministarstvima, žene predstavljaju većinu od 59,68 odsto ne znači i ohrabrujući pokazatelj njihove političke moći u izvršnoj vlasti. Neko u vladi mora da čisti i da kuva kafe.

Od 34 ambasadora koje ima Crna Gora samo njih šest su žene. Nema ih među konzulima i generalnim konzulima, ali je njihov procenat značajan na pozicijama ministra savjetnika, drugog i trećeg sekretara.

U crnogorskim sudovima ima 255 sudija, među njima je 148 žena. Žene su znatno brojnije u sudskoj administraciji – od 897 zaposlenih, 624 su žene. U tužilaštvima radi 60 odsto žena. Opšteprihvaćeno je mišljenje da su žene osvajale pozicije u sudstvu i tužilaštvu zahvaljujući činjenici da su muškarci prelazili na neuporedivo bolje plaćena mjesta u advokaturi.

Zaključujući da ,,nema potpune demokratije bez uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u procesima odlučivanja u političkom i javnom životu”, vlada je usvojila osam preporuka za povećanje učešća žena u javnom i političkom životu Crne Gore.

Smatraju da treba unaprijediti vođenje rodne statistike o političkoj participaciji na državnom i opštinskom nivou; upoznati političke institucije, političke stranke i javnost sa evropskim i domaćim dokumentima o uravnoteženoj participaciji žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju; svake pete godine sprovoditi istraživanje o stepenu zainteresovanosti žena za politički aktivizam; raditi na edukaciji za žene iz političkih partija; umanjiti barijere za veću političku participaciju žena. Preporučuju i uspostavljanje saradnje sa medijima sa ciljem promovisanja ideje većeg angažovanja žena u političkim partijama i djelovanje na lokalnom nivou.

Pored toga što zaključuje da ,,treba osigurati poštovanje zakonom propisane kvote podzastupljenog pola na izbornim listama političkih stranaka/koalicija na svim nivoima vlasti”, Vlada ocjenjuje da treba ,,preispitati zakonske okvire koji mogu direktno ili indirektno uticati na učešće žena u političkom životu”. Zašto vlada nije ,,preispitala šta je trebala” tokom posljednjih izmjena izbornih zakona – nije objašnjeno.

Među preporukama je i ,,ohrabrivanje političkih partija da uspostave sistem finansijske podrške ženskim grupama, te da unutarpartijskim kvotama, osnivanjem ženskih foruma i logistističkom podrškom, vrtićima i njegom za djecu – podstiču političarke.

Kako to vlada zamišlja da se političke partije bave vrtićima i njegom djece – nije precizirano.

U vladinoj informaciji prećutana je informacija da je predlog o stimulativnom novcu za žene, ali iz državne, ne partijske, kase, već bio pred političarima ali je glatko odbijen.

,,U Hrvatskoj postoji stimulativna mjera da je novac iz budžeta koji

se uplaćuje partiji po osvojenom mandatu veći ako mandat pripada ženi.

To je nešto što kod nas nije prošlo ni na radnoj grupi, jer se ta

pozitivna diskriminacija nije sviđela večini u radnoj grupi među kojima i nekim ženama”, objašnjava Branka Bošnjak. Ona smatra da su muškarci samo deklarativno ,,za” žene u politici, ,,ali kad realno treba

da ustupe mjesto ženi, to vrlo teško ide i u partijama i u parlamentu”.

Zato su, po njenom mišljenju, imperativne norme neophodne sve ,,dok svi ne naviknu da i žene mogu i trebaju da se ozbiljno bave politikom”.

Budući da će na izborima koji Crnu Goru očekuju najkasnije iduće godine važiti sadašnji propisi, nije realno očekivati značajan porast broja i uticaja žena u politici. Ispravno vlada primjećuje da ,,ravnopravnost po polu ne znači jednostavno uključivanje podjednakog broja žena i muškaraca u sve društvene aktivnosti”, ali – mi ni taj korak nijesmo u stanju da napravimo.

Miloš BAKIĆ