Povežite se sa nama

Izdvojeno

ELEKTROPRIVREDA KUPUJE PROPALU ŽELJEZARU: Oni obećali, mi plaćamo

Objavljeno prije

na

Dok željezarci slave pobjedu i čekaju radni raspored u najvećoj državnoj kompaniji u Crnoj Gori, u Elektroprivredi traje tihi protest. Uprava je odlučila da na zaposlene prebaci plaćanje poreza za isplaćenu zimnicu, što je radnike EPCG, pojedinačno, koštalo makar 200 eura. Zalog za budućnost ili…

 

Elektroprivreda kupuje preostalu imovinu nikšićke Željezare. Kupoprodajni ugovor sa turskim Tosčelikom trebalo bi da bude potpisan u Nikšiću 20. decembra. Prvu ratu od 15 miliona eura EPCG će odlazećem vlasniku Željezare platiti do 15. januara naredne godine. Još pet miliona biće plaćeno u narednih mjesec dana, do 15. februara. Za dalje, vidjećemo.

Za sada, djeluje izvjesno da će bivše radnike Željezare na fabričkim krovovima, gdje protestuju od septembra, zamijeniti solarni paneli buduće elektrane. Njih nešto manje od 250 novo radno mjesto naći će u kompaniji Željezara Solar, koju će EPCG uskoro osnovati. Šta je kupljeno, čemu to treba da posluži, kakve sve obaveze EPCG može naslijediti od turskih vlasnika, kako će trenutno nezaposleni željezarci biti primljeni u državnu kompaniju bez javnog konkursa… o tome ćemo biti naknadno obaviješteni. Kad i ako odgovore budu imali u Elektroprivredi, SO Nikšić i Vladi Crne Gore.

Muštulugdžijama to nije bio problem. O povoljnom ishodu ovonedjeljnih pregovora paralelno su nas informisali, preko društvenih mreža i elektronskih medija, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik borda direktora EPCG Milutin Đukanović i premijer Dritan Abazović.

,,Pao dogovor. Riješen još jedan veliki problem Nikšića i Crne Gore“, objavio je na Telegram nalogu premijer Abazović ponosan, kaže, na sve koji su učestvovali u tom napornom i dugom procesu. „ Željezara vraćena u državno vlasništvo. Uvijek smo bili i bićemo uz radnike. Nastavićemo da uvećavamo državni kapital i gradimo našu Crnu Goru”.

Samo dan ranije Abazović je dosta rezervisano najavljivao predstojeći sastanak, objašnjavajući da je u pitanju veliki posao. ,,Veliki je posao zato što EPCG želi da ima detaljan popis imovine koju želi da kupi i ne želi da dođe u situaciju da se zaključi ugovor, a da se kasnije ispostavi da postoje neki repovi, koje prije toga niko nije mogao da identifikuje”, objašnjavao je premijer.

Pošto je sporazum, u načelu, dogovoren – znači li to da su otklonjene predočene dileme? Ne, sudeći po onome što je novinarima, nakon sastanka sa Turcima, rekao predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović: „Na današnjem sastanku dogovoreno je da će Toščelik povući sve prijave, uključujući i krivične prijave protiv radnika, ukoliko i radnici povuku tužbe protiv Toščelika. S druge strane, ukoliko ostanu aktivni neki sporovi sa radnicima,  EPCG preuzima sve potencijalne obaveze iz tih sporova. I to je nešto što je, ubijeđen sam, i više nego korektno“. S jednakim pravom, neko drugi bi to mogao nazvati kupovinom mačke u džaku.

Na konkretno pitanje šta će EPCG da uradi sa novokupljenom imovinom,  Đukanović je poručio da u Elektroprivredi strateški razmišljaju. Odnosno, još nemaju konkretan odgovor. Znaju šta neće (skora obnova proizvodnje čelika): „Kao što ste upoznati, solarni potencijal Crne Gore nije bio iskorišćen do dolaska novog rukovodstva u EPCG. Riječ je o razvojnoj šansi ne samo za našu kompaniju nego i za cijelu državu Crnu Goru. Stoga će EPCG   novoformiranoj ćerki firmi Željezara-Solar Nikšić ustupiti na korišćenje stečenu imovinu, čime će se prekinuti kontinuitet proizvodnje čelika – dok se, eventualno, ne stvore povoljniji uslovi – a dodatno osnažiti kapaciteti i podrška solarnoj i energetskoj industriji“.

Naknadno smo, od Đukanovića i Kovačevića koji su skupa gostovali na TV Nikšić, saznali da bi se u fabričkom krugu nekadašnje Željezare, uz najavljenu solarnu elektranu, mogao graditi poslovni kompleks nalik nekadašnjoj podgoričkoj Delti (danas radi pod imenom BIG Fashion), stambeni blok ali i reciklažni centar… Kao i još mnogo toga što bi potencijalnim domaćim i stranim investitorima moglo izgledati kao dobra poslovna prilika.

Đukanović, sa sigurnošću, tvrdi samo jedno: „Kada je riječ o radnicima, oni će, svakako, zadržati svoja radna mjesta“.

Kao mali problem moglo bi se pokazati to što su oni koji će zadržati svoja radna mjesta u ovom trenutku nezaposleni. Željezara Toščelik, zvanično, ima tek nešto više od 20 zaposlenih. Ostali su u septembru dobili otkaz uz pripadajuće otpremnine. Nakon što je fabrika, zbog preskupe struje, bila zatvorena 18 mjeseci tokom kojih su se zaposleni nalazili na prinudnom odmoru i primali 90 odsto osnovne zarade. Dakle, njih nije moguće angažovati tzv. ugovorom o preuzimanju zaposlenih , između ostalog i zato što EPG nije kupila firmu (Željezaru) već samo njenu imovinu.

Iz Vlade i EPCG za sada nijesmo čuli kako planiraju riješiti taj rebus. Osim što je Đukanović najavio da će bivši željezarci nova radna mjesta pronaći u Solaru, ćerki firmi EPCG u kojoj je već radno angažovano 500 radnika. To bi moglo biti sasvim dovoljno da se cio Balkan obloži solarnim panelima. Onda kada EPCG dođe na red za njihovu kupovinu.

Ekonomski analitičari koje je kontaktirao Monitor, uglavnom, ne žele da se izjašnjavaju na ovu temu. Em nema osnovnih podataka o najavljenom državnom biznisu, em je kupovina Željezare državnim novcem (koga trenutno nema) postala naglašeno političko pitanje na kome DF/Demokrate/URA većina želi demonstrirati svoju različitost u odnosu na prethodnike. Od kojih su naslijedili praksu partijskog zapošljavanja, nepotizma, raznih javno-privatnih kombinacija mimo sistema javnih nabavki i obaveznih tendera.  Svaka sumnja prema njihovom, krajnje nedorečenom, planu otvara prostor da budete svrstani u pristalice i promotere DPS-a i njihovih političkih saveznika.

,,EPCG ne može samo preuzeti radnike, već moraju da se raspišu konkursi kako bi ti radnici bili zapošljeni, što im ne daje sigurnost i mogu samo da vjeruju na riječ da će menadžment nove kompanije zaposliti baš njih“, kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Melušković, „sa druge strane, to bi se kosilo sa nacionalnom legislativom, jer bi po pravilu državno preduzeće moralo da raspiše javni konkurs za zapošljavanje”.

Iz opozicionih redova bili su direktniji.

„Odluka da EPCG kupi Željezaru, a da se sa druge strane zanemaruju druga preduzeća koja se nalaze u istim ili sličnim problemima, selektivan je pristup koji nije zasnovan na jasno utvrđenim principima rada“, ustvrdili su članovi DPS Komisije za ekonomski razvoj. „Takođe, postavlja se pitanje, zašto po ovom ili nekom sličnom modelu nije sačuvan Kombinat aluminijuma, Novi duvanski kombinat, nego su ta preduzeća pod ključem zbog nedomaćinskog i neznavenog postupanja dvije vlade koje su pritom i otjerale investitore među kojima su Aman, Qatari Diar, Northstar, Falkensteiner…“.

Saopštenje objavljeno na sajtu DPS-a zaključuje se konstatacijom: „Šarlatansko djelovanje sa premisom vučićevskih manira kabadahijskog ulaska u fabrike i navodno rješavanje problema zaposlenih, Abazoviću će svakako donijeti po neki jeftini politički poen, ali Crnoj Gori i svim njenim građanima proizvodi samo štetu“. Isto se, do prije dvije godine, moglo reći i za mnoge postupke tadašnje DPS administarcije. Što ne znači da primjedbe tadašnje i sadašnje opozicije nijesu bile utemeljene.

Dok željezarci slave pobjedu i čekaju radni raspored u najvećoj državnoj kompaniji u Crnoj Gori, u Elektroprivredi traje tihi protest. Uprava je odlučila da na zaposlene prebaci plaćanje poreza za isplaćenu zimnicu, što je radnike, pojedinačno, koštalo makar nekih 200 eura. U CEDIS-u i Rudniku uglja te globe nije bilo. Neko mora da plati to što su čelnici Vlade, EPCG i Opštine Nikšić ispunili obećanje dato bivšim radnicima Željezare.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo