Povežite se sa nama

MONITORING

ELEKTROPRIVREDA IZMEĐU NJIH I NAS: Strujni udar u državnoj kasi

Objavljeno prije

na

Dogovaraju se. I to, praktično, traje već šest godina. A da niko ne vidi rezultate. Samo račun kojim se pokrivaju troškovi i gubici. Uzalud se manjinski akcionari i potrošači sa obje obale Jadrana trude da dobiju makar elementarne informacije od onih koji su uzurpirali i njihovu imovinu i njihova prava.

Moguće je da će nešto više detelja o dosadašnjim pregovaračkim dostignućima zvaničnika italijanske A2A i Vlade Mila Đukanovića javnosti biti poznato u četvrtak poslije podne, nakon što ovaj broj Monitora ode u štampariju. Svakako, ne dovoljno. O suštini tog posla se, ipak, već sada može govoriti sa poprilično velikom izvjesnošću.

,,Uvjereni smo da ćemo do kraja oktobra imati jasnu sliku o tome na koji način će Elektroprivreda funkcionisati od 1. januara 2015…”, najavljivao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović u avgustu prošle godine. Uz upozorenje da ugovor o djelimičnoj privatizaciji i dokapitalizaciji EPCG, potpisan sa A2A početkom septembra 2009. godine ističe, Lazović je tada precizirao: ,,Vlada će insistirati na drugom bloku Termoelektrane i ako se postigne saglasnost oko svih temeljnih principa možemo očekivati nastavak saradnje”.

Možemo da se pravimo kako nam je jasno zašto je u poslu zajedničkog upravljanja najvrjednijom kompanijom u Crnoj Gori (procjenjivana je i na dvije milijarde), temeljni princip postala gradnja jednog po mnogo čemu spornog energetskog postrojenja. I to nakon što je jedna strana (italijanska) u taj posao uložila oko 430 miliona, dok je stvarni crnogorski ulog u zajednički posao do danas ostao nepoznanica.

Ali, zašto još nema dogovora o nastavku ili prekidu započetog posla? Gdje su rezultati dosadašnjeg angažmana? Po kojim pravilima danas funkcioniše crnogorsko-italijansko partnerstvo u EPCG, ako je originalni ugovor istekao prije godinu dana?

Umjesto odgovora iz Ministarstva ekonomije su stigla nova pitanja. ,,Zašto je predsjednik parlamenta, u finalnoj fazi pregovora Vlade Crne Gore i A2A, napravio zaokret od svojih ranijih izjava i javno stao na stranu italijanskog investitora”, zapitao se ministar ekonomije Vladimir Kavarić ove sedmice.

To je, zapravo, bio odgovor na kritike Ranka Krivokapić, predsjednik parlamenta koji je dan ranije bez ustezanja prozvao Vladu: ,,To što italijanska državna kompanija, iz zemlje koja vapi za električnom energijom, želi da napusti investiciju u svom najbližem susjedstvu i pretrpi finansijske štete, jedna je u nizu činjenica koja govori o sposobnosti Vlade da stvori ambijent stabilnog i zakonitog poslovanja…”, naveo je Krivokapić. Koalicioni partneri su ga podsjetili da ranije nije dijelio njihovo oduševljenje energetsko-finansijskim aranžmanom koji su svojevremeno ugovorili Đukanović i Silvio Berluskoni.

,,Vlada Crne Gore je o A2A uvijek govorila kao o strateškom partneru u EPCG, i pregovori koji su u toku upravo su u cilju nalaženja najboljeg modela za nastavak saradnje”, naglašava se u ovonedjeljnom saopštenju Ministarstvu ekonomije.

Prije više od godinu dana Lazović je obećavao kako je ,,neophodno sprovesti detaljnu analizu petogodišnje saradnje bazirane na sklopljenom ugovoru o menadžmentu. Na taj način bi se najadekvatnije identifikovali svi problemi koji mogu uticati na stvaranje novog modela saradnje…”.

Može se, uglavnom, primijetiti kako Vladini zvaničnici nikada nijesu dovodili u pitanje nastavak saradnje sa A2A. Iako je razloga za tako nešto bilo sasvim dovoljno.

Počelo je naopako. Favorit za pobjednika na tenderu za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju EPCG postala je kompanija koja nije zadovoljavala ni elementarne uslove tendera, pošto je osnovana samo godinu ranije – 2008. Dok su u Vladi navodno čekali ponude zainteresovanih ulagača, ovdašnji privatizacioni fondovi (sa jednim izuzetkom) odlučili su da svoje akcije, ispod cijene, prodaju italijanskom konzorcijumu. Do danas nepoznatoj posrednici platili su neuobičajeno visok postotak za zaključenje ugovora. I uvećali šanse Italijana. Pošto je paket akcija u vlasništvu PIF-ova bio približno jednak onome što je prodavala država, taj potez je nedvosmisleno favorizovao jednog kupca. Pokazalo se – ne i dovoljno.

Grci su za Vladine akcije ponudili 11,1 eura. Italijani 8,4. Vujica Lazović je obznanio kako je ponuda iz Milana – bolja. Do danas je ostala tajna zašto je osam veće od 11. U cijelom aranžanu – akcije Vlade, PIF-ova i individualnih akcionara, novac za dokapitalizaciju – razlika je bila veća od 100 miliona.

Vlada je za prodate akcije dobila manje od toga (96 miliona). Približno isti novac deponovan je na račune Prve banke Crne Gore koja je tada bila u većinskom vlasništvi braće Mila i Aca Đukanovića i EPCG. Više od 2/3 tog novca, oko 70 miliona eura i danas je u Prvoj banci. Ta banka, teoretski i prekatično, opstaje isključivo zahvaljujući novcu koji je kroz nju prošao, i u njoj ostao, takom operacije EPCG.

Nešto manje od 50 miliona dobio je Euro fond, pod kontrolom Veska Barovića. Pretpostavlja se da je i većina tog novca poslužila za vraćanje kredita, dobrim dijelom i iz Prve. Ostali prodavci akcija platili su neuobičajeno visoku proviziju Prvoj banci i Monte adria brokeru (vlasništvo Prve banke) – koji su imali monopol na finansijsko i berzansko posredovanje tokom transakcije.

A detalji aranžmana Vlade i A2A do danas su tajna.

,,Izuzetno smo zadovoljni postignutom cijenom, jer u decembru prošle godine akcija je koštala euro, a sada 8,4″, izjavio je nakon potpisivanja Ugovora Vujica Lazović. Akcije EPCG danas koštaju 3,6 eura. I to bi mogao biti sasvim dovoljan indikator za ocjenu ovog posla.

Od Lazovića nijesmo mogli saznati koliko će A2A za pet godina uložiti u EPCG. Bio je uporan kako su ,,investicije prepoznate u ugovoru”. Ugovor je ostao tajan do 2012. godine, kada ga više nijesu poštovale nijedna ni druga strana. Ako su ikada.

O investicijama je progovorio prvi čovjek EPCG Srđan Kovačević. ,,Italijanska kompanija treba da uloži 290 miliona eura – 140 miliona u proizvodnju, a 150 u distribuciju. Najveća ulaganja su planirana u HE Perućica – 68 miliona, u TE Pljevlja 48, a 24 miliona eura za HE Piva. To je naš plan koji će Italijani vjerovatno korigovati”, kazao je prije pet godina u parlamentu. Italijani su ga, očito, korigovali, pa se ništa od najava nije obistinilo.

Na samom početku saradnje A2A i crnogorske Vlade bilo je jasno da stvari nijesu postavljene na zdrave osnove. Pošto su neregulisana ostala dva najvažnija uslova za njegovu realizaciju: poslovni odnosi sa KAP-om i politika cijena prema potrošačima na distributivnoj mreži. Ista pitanja su i danas sporna. Kao i neka koja su se pojavila u međuvremenu.

Uz novac kojim A2A, preko EPCG, u Prvoj banci brani poslovnu čast i kapital porodice Đukanović sporni su i milioni koje je EPCG bez javnog nadmetanja isplatila, uglavnom anonimnim, konsultantima iz Crne Gore i inostranstva. Istraga traje.

Đukanović, njegova Vlada i njegova (porodična) Banka trenutno nemaju novca da isplate Italijane. Mediji pominju da je u igri iznos od 230 do 290 miliona eura. Toliko bi, naime, Vlada morala da plati kako bi od svojih partnera odkupila akcije koje smo im prodali prije šest godina za nepunih 100 miliona (EPCG je dobila još 96 miliona).

Važnija je, ipak, kreditna sposobnost Elektroprivrede. I to je suština priče o drugom bloku Termoelektrane. Ne brinu Đukanović, Lazović, Katnić za ekološke probleme u Pljevljima. Ono što ih interesuje je mogućnost da u inostranstvu pozajme novac na račun imovine EPCG. I šansa da se još ponešto oposli, a vlast produži makar za još neki mjesec ili godinu.

O nastavku saradnje sa A2A pregovaraju ministri Lazović i Kavarić. Pametnome dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo