Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKSTERNE PROVJERE ZNANJA U DOBA PANDEMIJE: Forma važnija od suštine

Objavljeno prije

na

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, problematična je iz više razloga. Netransparentna je, nedovoljno obrazložena i ide na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora

 

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, netransparentna je i nedovoljno obrazložena. Ide i na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora.

Iz resora prosvjete, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, nedavno su obavijestili javnost da će se eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole i eksterni ispiti za učenike srednjih škola ipak obaviti, uz pomjeranje roka i poštovanje mjera za suzbijanje pandemije. Tako će se mala matura održati 13, 14. i 15. aprila, kada će se, prema riječima državnog sekretara tog Vladinog resora Martina Ćalasana, polagati crnogorsi-srpski,bosanski,hrvatski i albanski jezik, matematika i jedan nastavni predmet po izboru učenika.

Obrazloženje za to što će se eksterni ispiti ipak održati nadležni su podveli pod to da bi suspendovanje značilo kršenje zakona, jer su eksterni testovi utvrđeni Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, Zakonom o gimnaziji i Zakonom o stručnom obrazovanju.

,,Taj argument, prepisan od starog ministarstva, samo je zamagljivanje suštine stvari. Da li je važnije da se zakon ne izmijeni od toga da se sačuva postulat o ravnopravnosti učenika? Opet je, dakle, forma važnija od biti. Ispit je bio i ostao samom sebi cilj. Zbog čega? Da bi Ispitni centar imao dovoljan razlog svog postojanja. Mnogo toga ove školske godine nije se odvijalo po zakonu”,

kaže za Monitor profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević.

,,Očigledno je da novi i stari kadrovi udruženo postupaju po ustaljenom šablonu i da u prosvjeti još nije uspostavljen red. I dalje niko ne konsultuje učenike, nastavnike i roditelje. Niko ne sprovodi kvalitetna istraživanja, u suprotnom bi i odluka bila sasvim drugačija. Odgovorni u Ispitnom centru i Zavodu za školstvo, kao i uvijek, mijenjaju teze, a količina njihove nadmenosti prema nastavnicima i učenicima prelazi sve granice. Umjesto da budemo partneri u odlučivanju, svedeni smo na pasivne sprovodnike nebuloznih odluka”, kaže profesorica Milošević.

Ni učenici nijesu zadovoljni. ,,Kvalitet nastave je, zbog pandemije, znatno smanjen. Brojne nastavne jedinice nisu izučavane, što nam pravi velike poteškoće prilikom spremanja gradiva, jer se sve nadovezuje jedno na drugo. Izrada maturskih ispita ove školske godine biće preveliki zalogaj za sve maturante, uzimajući u obzir činjenicu da redovne ocjene još uvijek nisu završene, a da je u toku i priprema prijemnih ispita”, kaže za Monitor jedna maturantkinja Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici, koja je željela da ostane anonimna.

Kako ističe, zbog nedostatka vremena, organizacije, ali i volje profesora da pomognu učenicima, nije zadovoljna odlukom o neukidanju maturskih ispita.

Iz MPNKS-a su kazali da je, da bi se učenicima olakšali praćenje nastave i priprema za eksterne ispite, Zavod za školstvo za nastavne predmete u osnovnoj školi, gimnaziji, kao i za opšteobrazovne predmete u stručnim školama dostavio plan realizacije nastave u kojima je izvršena redukcija gradiva. Tako se, kako tvrde, pri sastavljanju testova  vodilo računa da nastavni sadržaji koji se obrađuju u završnom razredu budu zastupljeni na osnovnom nivou i da zahtjevniji zadaci u testu budu iz gradiva koje je obrađivano prije izbijanja epidemije.

Profesorica Milošević upozorava da je problematičan kvalitet nastavnih planova, posebno za drugo polugodište. ,,Redukovani planovi sastavljeni su u posljednjem trenutku, neposredno pred početak drugog polugodišta. Pitanje je i koliko su nastavnici imali vremena da se pripreme za njihovu realizaciju. Ispiti su potrebni, navodno, da bi se analizirala razlika u rezultatima prije pandemije i sada. A gdje su dosadašnje analize i izvještaji, kakvog su kvaliteta i kojom su meotodologijom izvedeni? Do prvog ispita ostalo je manje od mjesec dana, a djeca posljednje dvije nedjelje ne idu u školu”.

Maturant iz Srednje ekonomske škole Mirko Vešović za Monitor napominje da su, zbog online nastave, ali i loše tehničke podrške, određeni nastavni sadržaji i oblasti samo prelijetani i nedovoljno izvježbani.

I generacija maturanata JU Gimnazije Stojan Cerović u Nikšiću saglasna je sa svojim vršnjacima iz Podgorice. Obratili su se resoru ministarke Bratić sa molbom za ukidanje maturskog i stručnog ispita. ,,Opcija redukovanog gradiva za maturski ispit nam ne olakšava situaciju. Mnogo učenika sprema prijemne ispite za inostrane fakultete, što priprema mature dodatno otežava. Mnoge evropske države sa zavidnim nivoom obrazovanja, poput Velike Britanije i Francuske ukinule su eksternu provjeru znanja“, navodi se u saopštenju maturanata nikšićke Gimnazije.

Monitor je od resora ministarke Bratić pokušao da dobije odgovore na nedoumice profesora i učenika. Do zaključenja ovog broja, nisu stigli.

Profesorica Jasminka Milošević upozorava da odluka o neukidanju eksternih ispita podstiče diskiminaciju djece na nekoliko nivoa: ,,Kako će djeca koja su oboljela od virusa, koja su u izolaciji, ili su imala teže bolesnike, pa čak i smrtni slučaj u porodici, polagati ispite? I to u zemlji sa zabrinjivajućim brojem oboljelih i smrtnih slučajeva! Osim toga, učenici koji su za ispit odabrali drugi strani jezik ili matematiku, polažu ga u vrijeme kada se polažu i obavezni maturski ispiti – dakle mjesec dana prije učenika koji su birali druge predmete. Očigledno je da su ovi učenici diskriminisani u odnosu na ostale. Šta tek treba da kažemo za djecu koja žive na sjeveru i u planinama, gdje su nestanci struje uobičajena stvar, a kvalitet interneta, kao po pravilu daleko slabiji? O psihičkom i fizičkom zdravlju djece koja su konstantno pod stresom da i ne govorimo”.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) takođe smatraju da bi eksterne provjere znanja trebalo ukinuti do kraja pandemije. Tu inicijativu su i uputili MPNKS-u.  ,,Eksterna provjera znanja jeste zakonska obaveza, ali postoje i zakonski osnovi za njeno ukidanje. Nijednim zakonom o obrazovanju nije propisan online model nastave. Ne zalažemo se za trajno ukidanje eksterne provjere znanja, već za racionalno djelovanje u uslovima nove realnosti”, navodi se u saopštenju više pravne savjetnice u CGO-u Snežane Kaluđerović.

Maturanti su se i prošle godine sa istim zahtjevom obraćali institucijama. Uzalud.

 

Profesorima u 5 do 12 traženi redukovani nastavni planovi

Profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević tvrdi da su profesori filozofije noć prije početka drugog polugodišta dobili poziv od Zavoda za školstvo da pripreme skraćene planove za drugo polugodište i da ih dostave u roku od nekoliko sati. ,,Kolege su me zvale i ja sam insistirala na tome da se odgovorni iz Zavoda jave našem Udruženju profesora filozofije da formalno traže planove, kao i da nam daju dva dana da to završimo. Odbili su. Na kraju su školama poslali godišnji plan koji je urađen samo u skicama, bez ishoda za svaki pojedinačni čas. Koleginica koja je autor tog plana nije dala saglasnost za javno publikovanje“, kaže Miloševićeva.

Prema njenim riječima, i kolege koje predaju druge predmete zahtjev za predaju redukovanih planova dobili su sedam dana prije početka polugodišta. ,,Time su nastavnici logike, etike i filozofije stavljeni u neravnopravan položaj i diskriminisani.“, zaključuje Miloševićeva.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo