Povežite se sa nama

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Eksplozije i napadi poput ovonedjeljnog na Cetinju bili su gotovo svakodnevnica nekoliko godina pred pad Demokratske partije socijalista u avgustu 2020. U nizu takvih eksplozija, izgubljeni su mnogi životi. Uništavana je imovina kriminalnih klanova, ali i advokata, javnih funkcionera i običnih građana.  Napadači, nalogodavci i motivi uglavnom su ostajali neotkriveni

Oni koji  su izgubili živote u međusobnim obračunima rata klanova ne mogu se prebrojati. Niz ubistava seže deceniju unazad, a prema jednoj od verzija, najčešće pominjanoj u medijima, obračuni se povezuju sa hapšenjem Šarićevog klana, te ubistvom Šarićevog saradnika Kotoranina Dragana Dudića Frica. Navodno se na mafijaškoj pozornici dešavalo prestrojavanje, a sukobi su, prema toj verziji, intenzivirani nakon što je u Valensiji nestao dio zajedničkog kokainskog tovara (200 do 300 kilograma) 2014. godine. Prema drugoj verziji   ANB je navodno izazvao sukobe klanova sa ciljem da neutrališe škaljarski klan, jer nisu bili pod njegovom kontrolom.  Vođa tog klana,  Kotoranin Jovan Vukotić ubijen je u septembru 2022. godine u Turskoj.

Svojevremeno je, dok su bijesnili sukobi, Vukotić saopštio da u „Crnoj Gori svakog dana ginu i nedužni ljudi – jer prljavi policajci čiste teren samo za njihove prijatelje i to je jedino što ih zanima”. On je kazao da ima spisak korumpiranih policajaca koji su na platnom spisku mafije nakon čega je saopšteno da će unutrašnja kontrola utvrditi te navode. Unutrašnja kontrola nije uradila ništa. Tek godinama kasnije, nakon pada DPS-a, imali smo prilike da čitamo  skaj prepiske o brojnim isprepletanim vezama kavačkog klana i visokih policijskih funkcionera, ali i drugih važnih ljudi u sistemu.

Zbog veza sa kavačkim klanom tužilaštvo je pokrenulo brojne procese protiv policijskih i drugih funkcionera. Nedavno su zbog tih veza i zloupotrebe službenog položaja uhapšeni i nekadašnji visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, kao i bivši specijalni tužilac Miliovoje Katnić.

U dokumentima SDT-a navodi se da je  Katnić obmanjivao javnost da su optuženi beogradski kriminalci Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev Republike Srbije i da se prema njima konstantno preduzimaju mjere i radnje, dok je Lazović tim članovima kavačkog klana omogućio da nesmetano pređu granicu, na zahtjev vođe te zločinačke organizacije Radoja Zvicera.

Zvicer je  još  u bjekstvu. Prošle sedmice ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić saopštio je da je to veliki problem i bezbjednosna prijetnja naročito po predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

No zbog Belivuka i njegovih ljudi, onosno veza srpskih vlasti za podzemljem,  Vučić je nedavno dospio i na stranice Njujork tajmsa. Podrška koju su Belivuk i njegovi ljudi dobijali od službi bezbjednosti u protekloj deceniji „opsežno je dokumentirana sudskim svjedočenjima, prisluškivanim telefonskim razgovorima i fotografijama“ u koje je Njujork tajms imao uvid. Novinar Njujork tajmsa  ističe: „Tvrdnje da je sve to moglo da se odvija bez Vučićevog znanja, u Beogradu izazivaju smijeh“

Kada je Belivuk i njegova grupa uhapšena u Srbiji 2021. godine, Belivuk je na saslušanju tvrdio da je njegova kriminalna grupa organizovana „za potrebe i po nalogu Aleksandra Vučića“. On je, kako je Monitor već pisao,  opisao neke od prljavih poslova koji su urađeni za vlast – zastrašivanja političkih protivnika i sprečavanja navijača da skandiraju protiv Vučića na fudbalskim utakmicama. To je po Njujork tajmsu „dragocjena usluga u zemlji u kojoj predsjednik može da se uzdigne ili da propadne zahvaljujući fudbalskom stadionu“.

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još puno  toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno,  uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu jer presude kasne. Oni na vrhu, u pritvor nisu ni ušli

Milena PEROVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.

Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis.  Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?

Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je  30.05.2022. godine.

Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi,  bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.

Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.

Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale.  U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara.  Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.

Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.

Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.

Da li će Mohamed Alabar  graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.

“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.

Eagle Hills Montenegro  dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži.  U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili.  Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do  1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.

Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.

“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.

U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije  Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.

Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je  prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića  dočekao i Alabar.  Nimanbegu  je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.

“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.

Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.

Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.

Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.

                                                                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo