Povežite se sa nama

MONITORING

EKSKLUZIVNO: PRVI VOJNI RAPORT IZ PODGORICE O ZLOČINU U ŠTRPCIMA: Sve je bilo organizovano

Objavljeno prije

na

Povjerljiva informacija o otmici putnika u Štrpcima, koju je pripadnik vojne bezbjednosti u Podgorici poslao Upravi bezbjednosti Vojske Jugoslavije u Beogradu, sadrži i svjedočenja sedmoro putnika očevidaca tog zločina i jednog pripadnika MUP-a Crne Gore.

Umjesto njihovih imena navedene su šifre, datum davanja izjave, zanimanje i nacionalnost. Citiramo ih bez lektorskih i drugih intervencija.

Izvor ,,Zlatibor”, ugostitelj, Srbin – ovako je 1. marta opisao taj događaj:

,,Najveći dio vremena proveo sam u bifeu voza. U vozu je bilo dosta lica u maskirnim odijelima sa različitim oznakama, a bilo ih je i sa kokardama. Najviše su se zadržavali u bifeu, gdje su puno pili. U bifeu sam primijetio dvojicu civila. Jednom od njih pratioci voza su se obraćali sa ,,Šefe”. Tu u bifeu čuo sam razgovor uniformisanih lica i nekih civila da se u vozu nalazi grupa muslimanskoih terorista, koja ide kod Alije. U bife su često navraćali kondukteri, kontaktirali sa uniformisanim licima, pratiocima voza i njihovim ,,Šefom”. Kada je kondukter, koji je bio u društvu uniformisanih lica, napuštao ovo društvo, jedan od njih je doviknuo ,,za ovo imaš piće”.

Drugog konduktera civil „Šef” pitao je „je li sve u redu”, našto mu je ovaj odgovorio „sve ide po planu”. Kada je voz ušao u ž.s. Štrpci i pratioci voza i ova dva civila negdje su nestali i nijesam ih vidio do polaska voza. Kada su se ponovo pojavili u bifeu, ponašali su se kao da se ništa nije desilo. Kada su iz voza sišli na ž.s. Priboj pratioci voza su ih pozdravili”.

Evo šta je, po toj informaciji, izjavio sljedećeg dana izvor ,,Morača”, tehničar, Crnogorac:

,,Po hodnicima je bilo puno šetanja uniformisanih lica – pripadnika vojske RS. Dok je kondukter vršio pregled voznih karata, dvojica milicionera vršili su legitimisanje putnika. Sve je ličilo na normalne radnje koje obavlja osoblje voza i pratioci, a utisak je bio kao da traže konkretno lice. Na pitanje jednog putnika iz hodnika ,,čemu ovoliki pregledi”, čuo se odgovor ,,tražimo bjegunce”. Poslije zaustavljanja voza u ž.s. Štrpci, upada naoružanih lica u voz, odvođenja jednog broja putnika i uzvika ,,Pobijte balije” koji se čuo, bilo mi je jasno da je to racija na putnike Muslimane. Bio sam zatečen i nijesam znao kako da reagujem. Ostao sam nijem kao i ostali putnici”.

Istog dana izvor ,,Rumija”, penzioner Crnogorac, ovako je doživio otmicu putnika:

,,Stajao sam u hodniku i vidio kada je milicioner prilikom legitimisanja jednog putnika (čitajući iz njegove lične karte prezime) upitao ,,odakle si”, ovaj mu je odgovorio ,,iz Prijepolja”, nakon čega mu je milicioner vratio ličnu kartu. Ovom putniku kondukter je nešto napisao na voznoj karti. Kada su kondukter i milicioneri pošli prema drugom kupeu, uniformisano lice koje je stajalo u hodniku, pogledalo je broj kupea. Ovo uniformisano lice je nešto kasnije jednom putniku koji ga je pitao ,,zašto nas legitimišu” odgovorio ,,traže vojne obveznike iz BiH koji su pobjegli u Srbiju i Crnu Goru”. Kada je voz stao u ž. s. Štrpci, isto ovo lice je sa prozora doviknulo ,,Ovdje”. Na taj poziv ušla su dva naoružana lica u uniformama i iz kupea koji im je pokazao izvukli su obeleženog putnika. Jedan putnik iz kupea pitao ih je ,,zašto ga vodite”, našto je jedan od njih odgovorio ,,radi provere podataka”. Dok se sve ovo dešavalo nigdje nijesam video pratioce voza, kao da su u zemlju propali. Vidim kondukteri stoje pored voza, ali ne preduzimaju ništa da svoje putnike zaštite. Ispred zgrade ž.s. stoji železničar (vjerovatno otpravnik), a pored njega dva naoružana lica. Vidim gužvu, vidim odvode ljude, čujem neko viče ,,Brže”. Jedno uniformisano lice koje izlazi iz voza viče ,,Gotovo – idemo”. Odvedoše negdje putnike, pitaj boga gdje. Stojimo još neko vrijeme, a onda konačno i krenusmo. Među putnicima zavlada neka čudna tišina – muk. Prizor je bio strašan. Podsjetio me je na fašističke racije iz 2. SR.”

Inžinjer, Srbin, pod šifrom ,,Drina”, ovako je svjedočio 4. marta:

,,Otmicu je izvršila grupa Milana Lukića, poznatog kriminalca iz okoline Višegrada. Najvjerovatnije da su oteti putnici odevedeni u pravcu Višegrada da bi bili zamijenjeni za zarobljene pripadnike vojske RS. Poznato je da Lukićeva grupa ima stalni i povremeni sastav. Stalni sastav (jezgro) čine Srbi iz Bosne, a povremeni Srbi iz Sandžaka i okoline Užica, tzv. vikend dobrovoljci. Jezgro grupe za terorističke akcije obučavali su instruktori ,,Belih orlova” u centru negdje na Zlatiboru ili Tari. Lukićeva grupa se ,,proslavila” u akcijama pljačke, silovanja i ubistvima muslimanskog življa po selima na lijevoj obali Drine. Iako je Lukićeva grupa paravojna jedinica ona je na vezi rukovodstva vojske RS. O njenim akcijama dosta znaju u MUP Užice, a i MUP Srbije”.

Penzionisani starješina Vojske Jugoslavije, Srbin, šifra ,,Durmitor”, 5. marta ispričao je:

,,Duško Kornjača iz Čajniča pričao je nekim licima iz Pljevalja, mislim da su radikali, da su svi oteti putnici iz voza Muslimani, da su poslije otmice isto veče likvidirani na prostoru između Priboja i Rudog i sahranjeni u zajedničku grobnicu. Sa Kornjačom je blizak Čeko Dačević, vjeruje da bi on mogao dati neke detalj o sudbini otetih, ako bi ga MUP pričepio”.

Evo i nezvaničnog ,,saznanja od kolege iz MUP-a”, od 6. marta:

,,Od kolega sam saznao da MUP radi na rasvetljavanju slučaja, da su u vezi sa vojnim vlastima RS, ali da nailaze na problem u saradnji. Od MUP Srbije nijesu dobili nikakva saznanja. Odgvorni iz RS se brane da je otmicu izvršila paravojna grupa koja je van njihove kontrole. Bez obzira na sve MUP RCG će nastaviti i intenzivirati rad na ovom slučaju”.

Ispod ovog svjedočenja stoji napomena: ,,Osjetio sam da je kolegi razgovor na temu o otmici putnika neprijatan, pa sam razgovor prekinuo. Ipak mi je puno rekao”.

Autor Informacije potom kaže da ,,Izneta saznanja ukazuju na sledeće interesantne podatke”:

,,1. velik broj uniformisanih lica u vozu i njihovu značajnu ulogu u pripremi terena za izvođenje putnika

2. nejednak tretman putnika (zavisno od nacionalne pripadnosti), od strane službenog osoblja voza prilikom pregleda voznih karata i legitimisanja, izazivalo je čuđenje putnika

3. prisustvo dvojice civila u vozu (bife) i odnos službenog osoblja voza prema njima ostavljao je utisak kao da su im pretpostavljeni;

4. bife je ličio na mjesto sastajanja, razmenu informacija, dobijanje instrukcija i fabrikovanje glasina

5. širenje glasina među putnicima, od navodnog prisustva u vozu ,,bjegunaca” ili “dezertera” iz BiH do toga da se u vozu nalazi “grupa muslimanskih terorista”, nije ostalo bez efekta

6. nejasni dijalozi razgovora između uniformisanih lica i službenog osoblja voza, kao što su: ,,za ovo imaš piće”, ,,je li sve uredu”, “sve ide po planu”, veoma su indikativni

7. opšta gužva, vika I uzvici koji su se čuli pri izvođenju otice: ,,ovdje”, ,,brže”, ,,gotovo – idemo”, ,,pobijte balije”, na putnike su djelovali zastrašujuće i zbunjujuće

8. otetim putnicima niko nije pružio pomoć, a oni koji su trebali – odjednom su nestali

9. oteti putnici nijesu pružali otpor, što je zbunjivalo

10. putnike je otela paravojna grupa iz RS uz pomoć uniformisanih lica u vozu, čemu je svojom pasivnošću doprinijelo službeno osoblje voza

11. svi oteti putnici su Muslimani

12. oteti putnici su po svoj prilici likvidirani

13. loša saradnja u radu na razjašnjavanju otmice između ovlašćenih organa”.

Autor informacije na kraju predlaže: ,,Na saveznom nivou uvesti Operativnu akciju za rad na slučaju; na nivou SMUP i UB VJ formirati operativni tim za rad na akciji.

Ukoliko se predlog prihvati, spreman sam uključiti se u rad na slučaju. Molim vaše stavove za dalji rad”.

Dečkić se okretao prema vozu…

Izvor pod šifrom ,,Breza”, prosvjetna radnica, Hrvatica, trećeg marta ispričala je autoru informacije sljedeće: ,,Ulazak i zaustavljanje voza u ž.s. Štrpci doživjela sam poput filma u kojem gledam kako voz sa jevrejima ulazi u neki geto, gdje na peronu čekaju vojska i policija (naoružani i mrka pogleda). Ali ovo nije bio film ovo je bila stvarnost, strašan prizor: naoružane spodobe pred ž.s. pored kompozcije upadaju u voz, izvlače ljude iz voza i nekud odvode. Kuda li ih vode i šta će biti sa njima pitam se? Vidim opštu gužvu, čujem viku. Ne vidim da ljudi koje odvode pružaju otpor, to me zbunjuje. Ne vidim da iko od prisutnih u vozu tim putnicima koje odvode pokušava pomoći. Ćutimo svi u kupeu. Pokušavam kroz prozor da vidim koliko ih odvedoše (čini mi se preko dvadeset). Među njima vidim i jednog dečkića, koji nije mogao imati više od 15-16 godina (kao moj Miško). Dok su ga odvodili okretao se prema vozu kao da je tražio pomoć. Ostala sam nijema, nijesam ni primijetila kada je voz krenuo da me ne trgnu prodoran glas iz hodnika ‘Pobijte balije’. Tada sam shvatila ko su odvedeni putnici”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo