Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ekonomija na aparatima

Objavljeno prije

na

Podaci Centralne banke Crne Gore su alarmantni. Oni pokazuju rekordne dugove i veliki rast nelikvidnosti. Samo za prvih devet mjeseci ove godine iznos dugova evidentiranih u platnom prometu je povećan čak za 62 odsto. Na kraju septembra iznosili su 150 miliona eura. Mjesečno rastu po stopi od deset odsto! Ali, ukupni dugovi i nelikvidnost su mnogo veći, jer zvanična statistika ne obuhvata dužnike kojima nijesu blokirani računi. Nevjerovatno je zaista da ni 450 miliona eura od prodaje dijela Elektroprivrede i turistička sezona nijesu popravile likvidnost privrede. Štaviše, ona je pogoršana! STEZANJE: Najveći problemi očekuju se oko Nove godine kada na naplatu dospijevaju poslovi koji su se radili ljetos. „Likvidnost je sve teže obezbijediti. Banke, koje su prije krize davale kredite i na taj način produžavale agoniju nesolventnih, više ne kreditiraju, pa su natjerale neke privrednike da ugase svoje poslove. Oni osnivaju druge firme, ali iza njih ostaju nenaplaćena dugovanja koja se u lancu prenose i jedni druge povlače u provaliju”, kaže ugledni podgorički biznismen.

Banke su se na takav korak odlučile jer su krediti sada za trećinu veći od štednje. Izrazito je nepovoljna ročnost depozita, dok preduzeća nemaju što više da založe. Strane investicije su znatno smanjene, pare ostale „zarobljene” u nekretninama, kupovna moć potrošača opada, industrijska proizvodnja je niža za petinu, a za isto toliko su manji prihodi u državnoj kasi. Zato se najavljuje kresanje rashoda, pad zarada zaposlenih u administraciji i državnim institucijama, otpuštanja hiljada zaposlenih u javnim službama i preduzećima: od policije preko Elektroprivrede pa do lokalnih uprava.
„Mislim da će stezanje države biti sve jače i veće. Objektivno, biće mnogo teško”, poručuje nevoljno domaćoj javnosti i tvorac „crnogorskog ekonomskog čuda” dr Veselin Vukotić.

PUMPANJE: Država, preduzeća i građani sve teže izmiruju svoje obaveze. Svako plaća samo ono što mora, kažu preduzetnici. Oni navode da im je prvi zadatak kada ujutro dođu na posao da – kontaktiraju dužnike.
Jedinstven je stav da je država glavni generator nelikvidnosti privrede. I ona je toga, čini se, svjesna.

,,U prošloj godini vraćeno je više dugova, jer je bilo neophodno upumpati likvidnost u bankarski sektor”, rekao je u Skupštini potpredsjednik Vlade Igor Lukšić.

Ali, sada nema novaca koji bi se upumpali u privredu, minusi su ogromni i dnevno rastu, a niko dobrovoljno ne želi da ide u bankrot.

Izvršni direktor Montenegrobiznis alijanse Darko Konjević smatra da je jedino pravo rješenje za nelikvidnost crnogorske privrede jačanje bankarske podrške, odnosno ulazak svježeg kapitala.

,,Postoji dosta velika nelikvidnost u sistemu i to se mora rješavati tako što će prije svega preduzeća morati da vode računa sa kim rade, moraju isto tako da se procedure vezane za sudsku naplatu poboljšaju i moraju da se vide alternativni načini kako da se obezbijede ili kreditna sredstva ili kako da se privuče što više stranih investicija kako bi se taj problem riješio”.

PREŽIVLJAVANJE: Izlaz iz tog vrzinog kola je, dakle, gotovo nemoguće pronaći, jer je hronična nelikvidnost rezultat finansijske nediscipline države, te privredne strukture kojom dominiraju monopoli. Zato se čeka neka ,,multilateralna kompenzacija”, početak neke ,,investicije stoljeća”, naprosto neko čudo. No, u životu i u ekonomiji, čuda se rijetko dešavaju.

,,Crnogorska ekonomija boluje od problema strukturnog karaktera i ima malo instrumenata kojima bi uticala na monetarnu politiku. Uz to, ona plaća danak i pogrešnih odluka vezanih za kreditiranje i investicije”, kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Saša Lakić i dodaje: „Ne možemo sa sigurnošću reći kako će se problem nelikvidnosti u crnogorskoj ekonomiji rješavati, ali da će on biti prisutan i otežavati sve ekonomske tokove, to je sasvim izvjesno”.
Kako je nelikvidnost srce krize, ono se može izliječiti samo ako država pronađe novac da razduži svoje dugove. To je, bar za sada, kako smatraju i u Centralnoj banci, jedino moguće ostvariti aranžmanom sa MMF-om.

„Takav potez je već trebalo da bude obavljen. Novac od MMF-a je trenutno najjeftiniji”, kaže glavni ekonomista te institucije Nikola Fabris.

No, u Vladi još ne iskazuju spremnost da to učine. Imaju svoje razloge. Shvatili su, valjda, da za državu nije zdravo da isključivo živi na kredit. Naravno, ako preživi. To neće biti u stanju da učine mnoge firme u Crnoj Gori. Iduće dvije godine biće u ovoj zemlji obilježene bankrotima i aukcijama za prodaju založene imovine.

Medicinskim rječnikom se najbolje može opisati krajnje nezavidno stanje u crnogorskoj privredi. Jer, ona je danas na aparatima. Ima povišenu temperaturu, jedva diše, otkazuju joj neke funkcije. Pacijent je čitavo vrijeme liječen pogrešnom terapijom. Posebno proteklih godina, kada je postao zavisan od stranog novca.

Ukoliko su oni koji odlučuju razumni i hoće da joj pomognu, moraju hitno da promijene sistem kako bi se spriječio infarkt.

 

SLAVKO DRLJEVIĆ, EKONOMSKI STRUČNJAK I BIVŠI CRNOGORSKI VICEPREMIJER
Svi nelikvidni i nervozni

MONITOR: Da li je ova galopirajuća nelikvidnost produkt loših poslovnih odluka crnogorskih preduzetnika?
DRLJEVIĆ
: Mi imamo malo dobrih firmi, i to uglavnom u trgovini. A kako su firme pretežno bave uvozom, imamo odliv para, i sve manje ima novaca da se kupi ono što uvozimo. Tako se stvaraju zalihe, a ono što je uvezeno mora se platiti. Na taj način nam nestaje novac.

MONITOR: Znači li to da smo u začaranom krugu?
DRLJEVIĆ: Odavno smo mi u njemu. Proteklih godina smo to pokrivali povećanim kreditiranjem. Ono je pokazalo da smo nelikvidni i da nam privreda slabo posluje.

MONITOR: Smatrate li da je ova zemlja zavisnik od tuđih para?
DRLJEVIĆ: Vazda smo to bili a nikada nijesmo učinjeli nešto značajno da se to izmijeni. U sistemu je bilo ugrađeno pravilo: ko će koga da prevari, kako da nešto uzme a da ne plati. Mi niđe ne stvaramo novu vrijednost. Ne može turizam da iznese ekonomiju jedne države. Stalo je i građevinarstvo koje se razvijalo iz kredita. Ovo što mi sada imamo je najteže stanje koje može da doživi neka ekonomija!

MONITOR: Da li postoji izlaz iz svega ovoga?
DRLJEVIĆ: Treba sve da se iskompenzira. Ali, i to je prelazni period dok se ne dođe do činjeničnog stanja. Tada neke firme moraju da bankrotiraju.
U našoj državi to nikada nijesmo bili spremni da napravimo zato što je najveći uzročnik nelikvidnosti bila država. Ona je najmanje i najslabije izvršavala obaveze i uvijek je nekome nešto dugovala. Sada smo došli do toga da je povećanju nelikvidnosti doprinio i pad finansijskog tržišta i da je mnogo novca otišlo. Kupljene su akcije i imovina po jednoj cijeni da bi se prodali, a prodali se nijesu, i ne mogu se prodati. Znači, ko je tamo dao pare ima trajni gubitak.

MONITOR: Da li će ovo dovesti do pada plata i penzija?
DRLJEVIĆ: Naravno, standard će pasti. Jer, nema a mora da se troši. Život je takav: dnevno mora da se troši. A to nemamo odakle da pokrijemo.
Istovremeno bježimo od MMF iz razloga da ne pokažemo stvarne račune. A oni će pokazati da se naše bogatstvo rasporedilo na mali broj osoba. No, i oni su zbog koncepta dosta ugroženi, pa su svi nervozni.

M. CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo