Povežite se sa nama

OKO NAS

EKOLOŠKA ZAŠTITA RIJEKE LIM: Četiri grada, a jedan kolektor        

Objavljeno prije

na

Iz NVO Euromost ističu da je Lim na području Bijelog Polja trenutno najzagađenija rijeka u regionu i rijeka koja na ovom području ljeti predstavlja ogroman zdravstveni rizik, jer se u nju uliva čak pet hiljada kanalazicionih izliva

 

Jedan od najvećih evropskih projekata na sjeveru Crne Gore, pod nazivom „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže i unapređenje vodosnabdijevanja u opštini Berane”, svrstao je ovaj grad u red rijetkih u državi koji imaju izgrađen kolektor i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

Uz ocjenu da postrojenje već treću godinu besprekorno funkcioniše, predsjednik Opštine Berane, Vuko Todorović, koji je u vrijeme kada je taj projekat realizovan bio na čelu JP Vodovod i kanalizacija, danas ističe da je zagađenje vode rijeke Lim svedeno na nultu tačku.

„Na ovaj način mi smo ne samo zaštitili Lim ispod Berana, već doprinijeli i smanjenju zagađenja ukupnog crnomorskog sliva. Berane je jedini grad na sjeveru koji ima ovakvo postrojenje, i jedini grad na Limu, na njegovom toku kroz Crnu Goru, koji je izgradio prečišćivač“, kazao je Todorović za Monitor. On podsjeća da su evropski fondovi, uz učešće Opštine i Vlade, obezbijedili najveći dio novca za izgradnju kolektora na teritoriji grada i prigradskih naselja, koji je obuhvatio kanalizacionu mrežu u dužini od čak dvadeset i jedan kilometar.

Na području Berana do tada je postojalo mnoštvo takozvanih kanala iz kojih su se fekalije izlivale direktno u rijeku Lim, i to je bio višedecenijski problem sa kojim se suočavalo lokalno stanovništvo. U zvaničnim dokumetima Evropske komisije je zapisano da se radi o investiciji vrijedanoj 13,2 miliona eura, od čega su bespovratna sredstva Evropske unije iznosila 8,3 miliona eura, dok je ostatak sredstava izdvajala Crna Gora u vidu kofinansiranja.

„Za građane Berana period izgradnje nove kanalizacione mreže u gradu bio je naporan zbog raskopanih ulica, ali zato sada možemo biti ponosni na to koliki je posao i kakvog međunarodnog značaja, u smislu zaštite životne sredine i zdravlja građana, odrađen u našem gradu“, rekao je Todorović.

Aktuelni v.d. direktora preduzeća Vodovod i kanalizacija Dragić Vukić podsjeća da je kroz ovaj projekat postavljeno preko dvadeset kilometara potpuno nove kanalizacione mreže. „Kroz ovaj međunarodni projekat omogućeno je i da Berane dobije novu pumpnu stanicu, zatim rekonstrukciju starog rezervoara za vodu na brdu Jasikovac, kao i izgradnju još jednog novog rezervoara, i to većeg kapaciteta. Takođe je rekonstruisana prekidna stanica na gradskom vodovodu u mjestu Selače, kao i izgrađena hlorna stanica na dapsićko-poličkom vodovodu. I sve je to na najsavremeniji način automatizovano“, kaže Vukić.

Kruna čitavog projekta je prečićivač otpadnih voda, koji je izgrađen na izlazu iz grada, u mjesnoj zajednici Beranselo. Da prečiščivač funkcioniše besprekorno dobro smatra i šef tog postrojenja, Slavoljub Todorović. On objašnjava da je trenutni kapacitet postrojenja predviđen za dvadeset hiljada stanovnika. „Sada imamo tri bazena, ali je ostavljena mogućnost da se doradi još jedan bazen, pa da se kapaciet prečišćivača poveća na trideset hiljada stanovnika. To su takozvani sekvecioni biološki reaktori. Iz njih u rijeku Lim odlazi potpuno prečišćena voda“, kaže Todorović.

Prema njegovim riječima, sve se radi uz strogi nadzor Uprave za vode, kojima se redovno dostaljaju uzorci, a svi dosadašnji nalazi su dobri. „Srednja količina dotoka fekalnih voda u prečišćivač iznosi 190 kubika na sat. Nakon prečišćavanja, u bazenima ostaje samo mulj, koji se za sada transportuje“, dodaje Todorović.

Projekat je zvanično započet 2017. godine, a postrojenje za prečišćavanje je probno pušteno u rad krajem 2020. godine. Realizacija projekta je, po sprovedenom međunarodnom tenderu, bila povjerena španskoj firmi  Aqu­a­lia In­fra­e­struc­tu­ras, jednoj od najvećih u Evropi i svijetu, kada su u pitanju slični infrastrukturni projekti.

Sličan kolektor i prečišćivač voda najprotrebniji bi, po svemu sudeći, bio u Bijelom Polju. Novinar iz tog grada Milovan Novović ukazuje na da od kolektora i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa. „ Rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena je u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović.

Ne čudi, nakon svega što se često može čuti, kako je rijeka Lim, koja prolazi kroz tri države, do ulivanja u Drinu malo iznad Višegrada, najzagađenija upravo na teritoriji Bijelog Polja. Iz NVO Euromost ističu da je Lim na području Bijelog Polja trenutno najzagađenija rijeka u regionu i rijeka koja na ovom području ljeti predstavlja ogroman rizik za zaraze, jer se u nju uliva čak pet hiljada kanalazicionih izliva, što direktno, što preko raznih gradskih rijeka, od Lješnice, Lipnice pa nadalje.

,,Opština Bijelo Polje iako je milione eura dobila od EU za izgradnju kolektora da bi zaštitila ovu rijeku, preko šest godina nije završila ni pola posla”, ističu u Euromostu. Oni tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju.  ,,Nijesmo zadovoljni dinamikom  izgradnje prečišćivača”, ističu iz Euromosta.

U lokalnoj upravi u ovom gradu Monitor nije uspio dobiti komantar na pitanje zbog čega se kasni sa izgradnjom kolektora i prečišćivača voda, a u Beranama su kazali kako je delegacija iz Bijelog Polja dolazila da vidi kako i na koji način kolektor i prečišćivač funkcionišu uzvodno od Bijelog Polja.

Nešto manji zagađivači Lima iznad Berana su Andrijevica i Plav. U Plavu su trenutno preokupirani izradom projektne dokumentacije za zaštitu Plavskog jezera od laganog nestajanja, dok u Andrijevici zbog nedostatka sredstava do sada nijesu ni razmišljali o izgradnji prečišćivača otpadnih voda.

Berane ostaje tako, za sada, jedini grad na Limu kroz Crnu Goru koji je riješio to pitanje. Stanovnici ovog grada nerado se sjećaju prekopanih ulica i saobraćajnih problema, kao i neodgovornog odugovlačenja od strane španskih izvođača radova, ali zato sada ubiraju benefite.

Iz sjedišta Evropske komisije u Crnoj Gori kažu kako je svečano zatvaranje projekta „Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže i unapređenje vodosnabdijevanja u opštini Berane” odlagano zbog pandemije koronavirusa a, kako je najavljeno, taj čin je zakazan sa sljedeći mjesec.

                                                                                                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo