Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ekološki čiste bombe

Objavljeno prije

na

Beranska Fabrika eksploziva Polieks nikako da napravi poslovni bum. Šansu da učestvuje u uništavanju viška eksplozivnih sredstava, koju finansiraju USAID, OEBS i SAD sa nekoliko evropskih zemalja, ometaju građani Police, sela u kome je stacionirana namjenska industrija za proizvodnju plastičnog eksploziva. Od početka avgusta oni prijete blokadom puta koji vodi do te fabrike, tvrdeći da im započeto uništavanje eksploziva ugrožava životnu sredinu. Naredne nedjelje organizovaće zbor na kome će donijeti definitivnu odluku o obliku protesta. Tužbe protiv direktora Polieksa Slavka Vujisića, ali i protiv pomoćnika ministra MUP-a za vanredne situacije Zorana Begovića već su napisane. U njima tvrde da im je uništavanje eksplozivnih sredstava ugrozilo ekologiju. EKOLOŠKA DRŽAVA ZA SVE: Nakon otpora iz Borovih brda iz Župe nikšićke i sela Prage ovo je treći veći otpor mještana u Crnoj Gori da im se u blizini kuća uništava zaostali eksploziv. Poličani kažu da su spremni i da fizički blokiraju fabriku, jer sumnjaju da postoji tajni plan da se u blizini njihovih kuća unište svi viškovi minsko-eksplozivnih sredstava koji se nalaze u Crnoj Gori, kaže koordinator protesta i član Savjeta Mjesne zajednice Ljubiša Đurišić.

,,Poličani su odlučni da ne dozvole dopremanje, uništavanje i ispaljivanje minsko-eksplozivnih sredstava iz Brezovika kraj Nikšića u našu Policu. Ako je ekološka Crna Gora, neka bude ekološka za sve, a ne samo za ljude u Podgorici i na jugu”, kaže Đurišić.

Da postoji opasnost od eksplozija njega i njegove komšije nije razuvjerilo ni prošlonedjeljno višesatno sastančenje sa pomoćnikom ministra MUP-a Zoranom Begovićem i direktorom Polieksa Slavkom Vujisićem, te sastanci sa ministrom ekonomije Brankom Vujovićem i predsjednikom opštine Berane Vukom Golubovićem. Svi oni tvrdili su da je uništavanje eksploziva kontrolisano i sa tehničkog i sa ekološkog aspekta, te da bojazni nema mjesta.
Pomoćnik ministra za vanredne situacije Zoran Begović kaže da se na Polici mogu uništavati samo sredstava bezbjedna za okolinu i da u poslu koji je jedan od kapitalnih projekata Vlade nema niti zakulisnih niti ekološki opasnih radnji.

,,Sa malo uspjeha i puno nepovjerenja pokušali smo da mještanima Police objasnimo da su to sredstva koja na lokacijama na kojima se sada nalaze značajno ugrožavaju gradove i okolinu. Pokušavamo objasniti da je potrebno brzo reagovati da bi se to uništilo i da je to projekat koji se realizuje pod pokroviteljstvom pojedinih država koje su dale sredstva da se to uništi. Međutim, ne nailazimo na potpuno razumijevanje mještana. Pokušavamo da im dokažemo da ta sredstva koja se uništavaju nemaju nus proizvode koji mogu da ostave bilo kakvo oštećenje na životnu sredinu, na ljude i na materijalna dobra”, tvrdi Begović.
Poličani, ipak, tome bezrezervno ne vjeruju. Traže elaborat sa procjenom uticaja na životnu sredinu svih planiraniranih uništavanja eksploziva, kaže Ljubiša Đurišić. ,,Tražili smo da nam te papire dostavi i direktor, ali i pored obećanja to nije učinio. Ako bude sve ispravno mi ćemo objeručke prihvatiti rad fabrike. U protivnom, ne dozvoljavamo uništavanje ni jednog metka”, kategoričan je Đurišić.
Nešto umjereniji je predsjednik Mjesne zajednice Polica Radoje Sekulić: ,,Vjerujem da gradonačelnik Berana Vuka Golubović nikada ne bi dozvolio da se stanovnicima Police ugroze životi i zdravlje. Ipak, kontrola Fabrike Polieks je neophodna. Mi nijesmo protiv toga da fabrika radi, međutim, hoćemo da vidimo taj elaborat”.

MANJKAVI PROJEKTI: Projekti uništavanja viškova naoružanja i municije ponovo su pokazali svu manjkavost, tvrdi se i u analizi Nansen dijalog centra. Ta nevladina organizacija tvrdi da je više nego evidentno da Crna Gora ima ogroman problem sa viškovima naoružanja i municije, ta da bi se to kao državni prioritet broj jedan moralo hitno rješavati.

,,Očigledno je da u toj oblasti postoje problemi i sve prisutnije nepovjerenje građana da će se taj posao završiti bezbjedno, ali i u skladu sa međunarodnom praksom. Na ruku sumnjama u sposobnost države da se uništavanje naoružanja završi bezbjedno i što manje štetno po životnu sredinu ide i činjenica na koju sve češce i glasnije upozoravaju ekološke organizacije da za projekte iz oblasti odbrane nije potrebno raditi procjenu uticaja na životnu sredinu”, kažu u NDC.
Ta tvrdnja, kao ni pobuna mještana Police, ne stoje, kaže direktor Polieksa Slavko Vujusić. Njegova fabrika ispunjava sve standarde za proizvodnju eksploziva, što podrazumijeva, kaže, i standarde za njegovo uništavanje.

,,Dodatno smo, baš zbog otpora mještana, pribavili i dozvolu za djelatnost koja je od velikog državnog interesa, da zajedno sa mojkovačkom fabrikom namjenske proizvodnje uništavamo eksploziv. Sva ta dokumentacija je prezentovana i pred gradonačelnikom Berana u prisustvu mještana, ali ti ljudi ne žele da riješimo problem koga i nema. Urađen je monitoring, svi nalazi govore da je na Polici životna sredina nezagađena, a takva će i ostati”, tvrdi Vujisić.

MJEŠTANI SU LAICI: Špekulacije, koje se mogu čuti u Beranama, kako je neko moćan bacio oko na firmu, koja u ovom času baš zbog višemilionskog posla sa uništavanjem eksploziva, ali i proizvodnjom eksploziva kada započne gradnja auto puta, ima posebnu šansu, Vujisić nije želio da komentariše. On je inače vlasnik oko dvadeset odsto dionica firme. Oko četrdeset ima Vlada. Vlasnici ostatka su građani i zaposleni u Polieksu.

,,Digli smo ovu fabriku na noge. Ako ona ne bi nastavila rad to bi značilo da bi se narednih godina moralo uvesti iz inostranstva na desetine miliona eura vrijednosti plastičnog eksploziva”, kaže Vujisić.
Poličani kažu da se ne protive proizvodnji već samo nekontrolisanom uništavanju eksplozivnih sredstava, odgovara na to Ljubiša Đurišić: ,,Proizvodnju ne branimo, ali sumnjamo da pod okriljem mraka pokraj naših kuća dovoze i spaljuju vojni otpad. Neka nam dostave elaborate i bićemo mirni”.

,,Sve saglasnosti koje mještani traže i sve mjere bezbjednosti i standardi sigurnosti biće primijenjeni”, obećao je Poličanima i ministar Branko Vujović.
,,Mi smo im sve predočili i sve imamo, samo što su oni laici da to protumače”, tvrdi direktor Vujisić.

Poličani mu ne vjeruju, najavljuju blokadu fabrike.

EKSPLOZIV NA DVADESET LOKACIJA: U Crnoj Gori, procjenjuje se, na oko dvadeset lokacija nalazi se između šest i devet hiljada tona suvišnih minsko-eksplozivnih sredstava. Ministarstvo odbrane saopštavalo je da se ta sredstva nalaze na trinaest lokacija u Crnoj Gori. Prije nekoliko godina pominjana je cifra od dvanaest hiljada tona eksploziva koji je potrebno uništiti. Onda je uslijedila eksplozija skladišta na Viru pokraj Nikšića. Precizni podaci o količini tih sredstava koja su višak i treba da se unište nikada nisu saopšteni. Jedna od posljednjih nezvaničnih informacija govori da će se u narednih par godina uništiti oko šest hiljada tona a da bi u Crnoj Gori moglo da ostane oko dvije hiljade tona minsko-eksplozivnih sredstava.

Prvi ugovor iz tehničkog sporazuma Crne Gore sa SAD bio je “težak” 650.000 eura. Drugi koji bi trebalo da se potpiše naredne godine iznosiće iznad milion eura.Uništavanje viškova naoružanja u fabrici Polieks sprovodi se u okviru realizacije ugovora te fabrike i crnogorskog Ministarstva odbrane. Radi se o uništavanju pješadijske municije i ručnih bombi, ali ne i o hemijskom naoružanju, od koga najviše strahuju mještani Police. Delaboracija minsko – eksplozivnih sredstava vrši se uz nadzor stručnjaka iz UNDP-a. Mještani Police formirali su i svoju komisiju koja je oko mjesec dana vršila sopstveni nadzor, ali su od toga odustali. Mjesna zajednica Polica ima oko sedamsto kuća u kojima živi oko dvije hiljade stanovnika. U fabrici Polieks radi tridesetak zaposlenih, a sa povećanjem proizvodnje očekivalo se zapošljavanje još desetak ljudi.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo