Dobijanjem statusa kandidata za člana EU Crna Gora je osigurala kartu za ,,evropski voz”. Kada će on krenuti u pravcu Brisela zavisi prvenstveno od zvanične Podgorice.

KONSENZUS: Crna Gora i ostale balkanske zemlje imaju najzad sreće sa evropskim integracijama. U Briselu je konačno postignut konsenzus o nužnosti širenja na Balkan. „Današnja Evropa nije potpuna, jer nedostaju zemlje jugoistočne Evrope. Tek njihovim ulaskom EU će zapečatiti posljednji rat u dugoj povijesti Evrope”, kaže predsjednik EU Herman van Rompuj.

Evropski komesar za proširenje Štefan File navodi da je proširenje Unije na Balkan od interesa za EU, jer se na taj način ojačavaju mir i stabilnost u čitavoj Evropi. Fileov stav podržava i direktor Inicijative za evropsku stabilnost Gerald Knaus. On tvrdi da je u interesu i EU i svih zemalja u regiji da što prije otvore pristupne pregovore upravo zato da bi se preostali problemi brže i efektnije rješavali.

„Crna Gora će možda imati najlakši put do EU, jer nema otvorenih pitanja sa susjedima”, kaže za Monitor dopisnica Radija Dojče vele iz Brisela Marina Maksimović.

Ona podsjeća da je komesar File rekao da i Podgorica i Brisel moraju iskazati vjerodostojnost. To znači da na snazi ostaju dobro poznata pravila igre: stroga uslovljenost i ispunjavanje svih postavljenih kriterijuma.

FARBANJE: Nakon iskustva Hrvatske, tu su i mjerila za otvaranje i zatvaranje 35 pregovaračkih poglavlja, kao i prikazivanje opipljivih rezultata i sprovođenje reformi. Upravo tu, smatra Knaus, postoje mnogi politički interesi kojima ne odgovara preduzimanje ozbiljnih reformskih zahvata. Crna Gora je najbolji primjer za to. Vlast mora u narednih 12 mjeseci da uradi ono što je uporno odbijala pune dvije decenije.

Brisel je predao listu zahtjeva vladi u Podgorici, a odgovorna vlast bi ih morala shvatiti mnogo ozbiljnije od Evropljana koji su ih pisali.

Kabinet premijera Mila Đukanovića je sada u dilemi: da li da prizna da je stanje takvo kakvim ga predstavljaju EU, i domaći „neostvareni ljudi” ili da evropske ocjene pokuša „ofarbati” svojim tumačenjima. „Patriotski mediji”: izvještaj EK već relativizuju.

U sjedištu Unije se ne govori samo o nužnosti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, već se ukazuje i na niz drugih balasta koji opterećuju crnogorsku državu i društvo i njihove slabe institucije.

Tako se, na primjer, navode slučajevi u kojima opozicija i nevladine organizacije optužuju odlazećeg predsjednika crnogorske Vlade da je ekonomiju podijelio na svojih nekoliko prijateljskih familija. Premda je podnesen čitav niz kaznenih prijava, ne događa se ništa, jer je državno tužilaštvo u rukama Đukanovićeve partije, a i sudstvo i mediji su zavisni od politike, navodi se u Briselu i podsjeća da vladajuće stranke strogo kontrolišu svoje poslanike.

Predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže za Monitor da su pitanja pravosuđa i državne uprave ključna pitanja evropskog partnerstva Crne Gore. „Njih treba radikalno reformisati kako sudstvo ne bi bilo organizovano kao najcentralizovaniji organ uprave „ ocjenjuje Marić. „Tada se ne bi moglo desiti da predsjednik države, Skupštine i Vlade predlažu šefa sudske vlasti, i to bez ikakve procedure, a koji ne samo što je predsjednik Vrhovnog suda, već je i na čelu Sudskog savjeta i predsjednik Konferencije sudova” .

Crne Gora mora i Briselu i svojim građanima podastrijeti čvrste dokaze da je – ozbiljna država. Sve institucije u državi i sve stranke moraju se napokon trgnuti iz svojih malih svjetova i kao prioritet u djelovanju zacrtati dosljedno ispunjavanje „evropskih zapovijesti”.

STANKO MARIĆ, PREDSJEDNIK SENATA UDRUŽENJA PRAVNIKA CRNE GORE
Treba mijenjati Ustav

Mene nijesu iznenadile konstatacije EK, ali moram primjetiti da se one bave posljedicama, a ne uzrocima stanja. Vlast je donošenjem Ustava pokazala da joj nije cilj izgradnja demokratskih institucija sistema. Ona je uspostavila sistem tek formalno-pravne podjele vlasti, odnosno sistem je pod punom kontrolom izvršne vlasti. Tako imamo parlament i sudstvo pod kontrolom Vlade, a državnu upravu samo kao administrativno-tehnički servis Vlade. U takvom pravnom sistemu nema razvoja demokratije, zaštite sloboda i prava građana, zaštite javnog interesa i jednakosti svih pred zakonom. Nema vladavine prava! U sektoru državne uprave imamo sasvim neuspjelu reformu. Dobili smo samo enormno povećanje broja službenika i organa, a sve manje profesionalizma, više nepotizma i korupcije! Konačno je, nakon gotovo jedne decenije, Vlada priznala da ona ne može reformisati državnu upravu. Uslovi EK ne mogu biti realizovani. Mogu se vršiti kozmetičke promjene, stvarati privid jačanja institucija sistema, ali stvarne promjene ne može biti, sve dok postoji ovakav ustavno-pravni sistem. Hitno treba pristupiti izmjenama i dopunama najvišeg pravnog akta Crne Gore, kojim bi se parlamentu dala uloga najvišeg organa vlasti, pod čijom će kontrolom biti izvršna vlast, a poslanici ne bi smjeli biti činovnici Vlade.

Rezultati ili vječiti kandidati

,,Nijedna zemlja se neće pridružiti Uniji ukoliko nije stoprocentno spremna”, upozorio je u utorak 9. novembra komesar za proširenje Štefan File. ,,Nijedna zemlja se neće pridružiti Uniji ukoliko Unija nije stoprocentno spremna”, dodao je on, unaprijed odgovarajući na kritike unutar EU o potrebi za daljim proširenjem. Dobijanje statusa kandidata je posljednji korak prije nego što zemlja koja želi da uđe u EU počne razgovore o pridruženju, dug proces koji ima za cilj usklađivanje njenih zakona sa standardima EU. Poslije objavljivanja dokumenta Leopold Maurer, šef delegacije EU u Podgorici, izjavio je da Crna Gora mora da „pokaže vrlo dobre dokaze slučajeva korupcije koji su iznijeti na sud”. Štefan File je poručio da Crna Gora mora ostvariti „vidljive” rezultate u borbi protiv korupcije. Napredovanje zemlje od statusa kandidata do konkretnih pregovora moglo bi da potraje godinama. Makedonija je kandidat već pet godina, ali još nije počela razgovore, uglavnom zbog neriješenog spora oko imena sa članicom EU Grčkom. Evropski mediji pišu kako će Crnoj Gori vjerovatno, biti potrebno najmanje godinu dana da dobije datum za početak razgovora. Fele je prilikom boravka u Podgorici odbio da kaže datum početka pregovora. Dojče vele na svojoj internet stranici piše da su neke značajne države Unije, poput Njemačke, jasno saopštile da Crna Gora mora učiniti niz konkretnih poteza kako bi počela pregovore o pristupu. SEETimes, piše i da EK podstiče Crnu Goru da poveća slobodu medija, primijeni sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u vezi sa klevetama i učvrsti saradnju sa civilnim društvom. ,,Crna Gora mora intenzivirati svoje napore u konsolidaciji vladavine prava, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji ostaju ozbiljan problem,” navedeno je u izvještaju EK. Takođe su posebno istaknute slabosti u regulaciji i nadzoru bankarskog sektora. Briselska internet stranica WAZEUObserver.com prenosi mišljenje eksperata EK da bi Crna Gora trebalo da ispuni zahtjeve EU u određenom broju oblasti, uključujući oporezivanje, obrazovanje, carine i odbrambenu politiku, u narednih tri do pet godina. Međutim, oni ukazuju da je potrebno više napora kako bi bili ispunjeni standardi u vezi slobode kretanja rada i kapitala, informacionog društva i medija i zaštite potrošača i zdravstva. Izgledi su sumorni, kada su u pitanju poljoprivreda i seoski razvoj, socijalna politika i zaposlenost, bezbjednost hrane, ribarstvo, statistika, socijalna politika i zaposlenost, regionalna politika, sudstvo i fundamentalna prava, pravda, sloboda i bezbjednost, i finansijska kontrola. Razgovori o pridruživanju će direktno zavisiti od progresa postignutog u ovim oblastima, zaključio je ovaj portal.

Milan BOŠKOVIĆ
Mustafa CANKA