Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Čekamo vas ispred Vlade

Objavljeno prije

na

Podgoricom se ne može proć’ od protesta. Nezadovoljni radnici i ostalo ugroženo građanstvo svoj bunt iskazuju šetnjama i ispred zgrada Skupštine, Vlade i Sindikata. Vrućina je, često protestantima pozli, pa ih posjeti i hitna pomoć, mnogo češće nego nadležni od kojih očekuju da se pozabave njihovim problemima. Slična slika diljem Crne Gore – radnici, penzioneri, izbjeglice, invalidi na ulicama traže svoja prava. Bivši radnici bjelopoljske fabrike obuće Lenka proveli su, krajem prošle i početkom ove nedjelje, nekoliko dana i noći ispred zgrade Vlade. Štrajkuju od oktobra 2008, a očekuju od jula ove godine da uz pomoć Vlade saznaju enigmu zašto im nijesu isplaćene zarade od 2002. do 2006.

Vlada im je ranije obećala odgovore, preporučivši im da se strpe dok se ne organizuju. Ne budi lijeni, radnici su, pošto ih niko iz Vlade nije kontaktirao do 1. septembra kada je trebalo da se prikupe informacije o visini duga i o tome zašto im nije isplaćen od prošlogodišnjeg kredita koje je Ministarstvo ekonomije odobrilo vlasniku fabrike, sjeli na voz i došli u Podgoricu. Ispred Vlade su ih dočekali policajci, a ministri su s čuđenjem prolazili pored radnika ne obazirući se. Bez riječi su prošli ministar turizma Predrag Sekulić, ministar ljudskih i manjinskih prava Ferhat Dinoša, ministar ekonomije Vladimir Kavarić, prvi čovjek resora odbrane Boro Vučinić…

Ranije je u Ministarstvu finansija postignut dogovor oko toga na koji način će se riješiti problemi radnika. Izračunato je da je neophodno 750.000 eura da bi se podmirila sva potraživanja radnika, kako onih po pravosnažnim presudama, tako i onih koji nisu svoja prava tražili preko suda.

I dok su radnici sjedjeli na vrelim pločnicima ispred Vlade, tamo su se sjetili da ih pozovu i da im saopšte da će ih primiti savjetnik predsjednika Vlade za unapređenje poslovnog ambijenta Predrag Stamatović, ali tek za pet dana tačno u 10 sati, jer je u inostranstvu. Radnici su odgovorili da će ga koliko god treba čekati ispred Vlade.

Stamatović ih je depešom obavijestio i da ,,Kabinet predsjednika Vlade nema nadležnost da postupa po zahtjevima bivših radnika AD Lenka iz Bijelog Polja, već je to u nadležnosti resornih ministarstva”. Ne bi Vlada izgleda da se miješa u rad ministarstava, resornih.

Savjetnik za poslovni ambijent ih je i upozorio ,,da činjenica da se trenutno nalaze ispred zgrade Vlade nema uticaja na brzinu rješavanje njihovih problema, te da se sve aktivnosti sprovode potpuno nezavisno od toga da li se radnici AD Lenka nalaze ispred zgrade Vlade, opštine Bijelo Polje ili u svojim kućama”.

Da li zbog toga što se poklopilo da radnici budu ispred Vlade, a savjetnik u inostranstvu, tek Stamatović se naprasno vratio sa puta i udostojio radnike razgovora.

Nakon dvije noći provedene na trotoaru ispred Vlade, bivši ranici Lenke su prekinuli proteste. Prethodno su se sa savjetnikom Stamatovićem i ministrom poljoprivrede Tarzanom Miloševićem dogovorili da na sastanku 21. septembra u Bijelom Polju definišu sve nesporne obaveze. Ne nadaju se ničem spektakularnom, ali eto da ispoštuju još jedan krug obećanja.

,,Ako treba leći ćemo ovdje ispred Vlade kao radnice Lenke”, poručili su bivši radnici Prerade podgoričkog Kombinata aluminijuma koji su tokom protekle nedjelje šetali od Sat kule do zgrade Vlade. Radnici protestuju zbog nemogućnosti naplate dvije pravosnažne presude od oko 650 hiljada eura! Oni su apelovali na Vladu da utiče na većinskog vlasnika da radnicima isplati novac koji sa doprinosima iznosi skoro milion eura. Treba malo zastati i upitati se ima li još igdje na svijetu da radnici od Vlade traže da nagovori poslodavca da im isplati pare koje su im garantovane čak i pravosnažnim sudskim odlukama. No, to što radnici traže da Vlada umilostivi poslodavce da poštuju zakon nije jedino čudo crnogorske privatizacije.

Predstavnici radnika su dobili obećanje uprave KAP-a da će zaposlenima isplatiti novac po osnovu zarada i pravosnažnih presuda, ukoliko Vlada, kao njihov partner, dozvoli poslovodstvu kompanije da se zaduži. Vlada, uvijek spremna da pomogne rukovodstvu KAP-a, dozvolila je zaduženje, ali je uprava fabrike po ko zna koji put izigrala Vladu i radnike i pravosnažne sudske presude nijesu ispoštovane. Zbog pravosnažnih presuda bivši radnici su blokirali račun Prerade aluminijuma prije skoro godinu, ali to nije imalo efekta jer uprava KAP-a i Prerade izbjegava da plasira novac preko tog računa. Sve u svemu – ispada da je uprava KAP-a moćnija i od crnogorske Vlade, pravosuđa, finansijskih institucija, a za radnike ko te pita.

Radnici su odlučni da istraju, pa su na posljednjoj šetnji javno zaprijetili: ,,Još je rano da se polivamo benzinom kako neke kolege predlažu, ali o metodama radikalizacije ćemo razmišljati krajem sedmice”.

Nakon ovakvih izjava, nadležni su se zamislili – ipak se treba osvrnuti na radnike. Početkom sedmice predstavnici bivših radnika Prerade razgovarali su sa sekretarom Ministarstva ekonomije Igorom Noveljićem, pomoćnikom ministra ekonomije Draganom Kujovićem i članom Borda direktora KAP-a Nebojšom Dožićem. Odlučili su da na 12 dana obustave protestne šetnje.

,,Plašim se da neće doći do isplata, ali organizovaćemo se da idemo dalje poslije ovog roka, ali bićete upoznati kako i na koji način”, rekao je predstavnik Sindikata Prerade Miodrag Pavićević.

Za utjehu – iz Ministarstva ekonomije radnicima je potvrđeno da je njihov zahtjev potpuno legitiman i da su u pravu za to što traže. Pošteno, još samo da dodaju ono – ali mi smo nemoćni.

I dok je vreli septembar počeo sa radničkim protestima od juga do sjevera Crne Gore, već se zakazuju protesti i za kraj ovog mjeseca. Bjelopoljski invalidi rada će, ukoliko im do 26. septembra ne budu ispunjeni zahtjevi, radikalizovati štrajk, pješke će doći iz Bijelog Polja u Podgoricu i protestovati ispred Vlade dok ne dobiju novac.

Bjelopoljski invalidi rada prekinuli su devetodnevni štrajk glađu 7. jula, a protest krajem tog mjeseca nakon obećanja Ministarstva rada da će im do septembra biti isplaćene zaostale naknade. Obećanja, obećanja…

Svi ovi primjeri pokazuju da se poslodavci, a što je još neshvatljivije i državni organi, otvoreno poigravaju sa radnicima i radničkim pravima. Ni sudske presude tu ne pomažu. No, i radnici su sve odlučniji u naumu da ostvare svoja prava, pa noćivaju ispred Vlade, štrajkuju glađu, smišljaju šta će i kako će ne bi li se izborili za ono što im pripada.

Dokazano je: iz Vlade na njih neće ni pogledati dok im ,,radikalizacijom” dobrano ne otvore oči.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo