Povežite se sa nama

OKO NAS

ČEKAJUĆI TREĆU FAZU PROJEKTA 1000 PLUS STANOVA: Minus za hiljadu plus

Objavljeno prije

na

Uprkos tvrdnjama Ministarstva održivog razvoja i turizma o uspješno realizovanom projektu 1000 plus, kojim je trebalo da se obezbijede povoljni stambeni krediti za crnogorske građane, mnoge činjenice ukazuju da je bilo propusta prilikom kupovine ovih stanova. Preko 40 odsto dodijeljenih vaučera ostala je neiskorišćeno, iako je upravo taj vaučer garantovao aplikantu da je ispunio sve uslove za dodjelu povoljnog stambenog kredita.

Krajem godine treba da počne i treća faza projekta 1000 plus stanova kojom je predviđeno da 400 porodica riješi stambeno pitanje pod povoljnim uslovima, zahvaljujući kreditnoj podršci Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB). Da li će visok procenat neiskorišćenih vaučera obilježiti i ovu fazu projekta?

Povoljna kamatna stopa i učešće, smanjeni troškovi obrade kredita i notarskih usluga, primamljivo djeluju svima koji nemaju svoj krov nad glavom. Prednost za dodjelu kredita imali su samohrani roditelji, invalidna lica, porodična domaćinstva sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i žrtve nasilja u porodici.

,,U drugoj fazi projekta 1000 plus stanova, dodijeljeno je 674 vaučera a potpisano je 376 ugovora o kreditu. Vrijednost ugovora o kreditu, koje su građani sklopili sa komercijalnim bankama iznosi 15.9 miliona eura”, kaže za Monitor generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Marko Čanović. Razlog što 298 dobitnika vaučera nije kupilo stan, vidi u poslovnoj politici komercijalnih banaka i u građanima koji nijesu mogli da sa palete od 753 ponuđena stana, izaberu stambenu jedinicu koja bi zadovoljila njihove potrebe.

Građani ne misle tako.

,,Ispada da su vaučeri služili samo da bi se njihovi dobitnici fotografisali sa njima, jer su u većini slučajeva kasnije bili oduzimani i dodjeljivani narednom aplikantu sa liste čekanja, da bi onda i njemu bili oduzeti i svečano uručeni sledećem. Odluka Vlade o projektu 1000 plus u kojoj je navedeno da je dobijeni vaučer dokaz da je aplikant ispunio sve uslove za stambeni kredit za Projektni odbor nije bila obavezujuća. Sramota je da se selektivno dijele krediti pristupnih evropskih fondova “, kaže naša sagovornica, kojoj je na organizovanoj svečanosti u Capital Plaza Centru, lično uručio tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. Njeno ime poznato je redakciji.

Da bi aplicirala za dodjelu stambenog kredita pribavila je obimnu i skupu dokumentaciju. Nakon dva mjeseca razmatranja, ministar Gvozdenović uručio joj je ne samo vaučer za kupovinu stana, nego i prigodan poklon – privezak ključeva za novi stan. Koji nije dobila.

,,Nakon uplate učešća, sklopila sam predugovor o kupovini dvosobnog stana” , objašnjava ona. ,,Gotovo svakodnevno sam sa porodicom obilazila i pratila tok izgradnje kupljenog stana. Radovali smo se danu kada ćemo iz podstanarskog stana kročiti u svoj dom”, prisjeća se. A onda šok. Dva mjeseca od dobijanja vaučera, sklapanja ugovora o kupovini stana i uplate učešća, bankar Societe Generale banke saopštava joj da nema ništa od kredita. Obrazloženja odluke, nema.

Nakon zahtjeva da joj se ta odluka dostavi u pisanoj formi, jer je i zahtjev za kredit podnijet u pisanom obliku, to se nikada nije desilo. Razlog zbog kog nije dobila stan do danas – ne zna.

Pojašnjenje je pokušala dobiti u Ministarstvu. Tamo su joj nakon uvida u dokumentaciju saopštili da nema ništa sporno, i da im nije jasno zašto banka pravi problem. Sugerisano joj je ipak,priča naša sagovornica, da bi bilo dobro da se predloži neki sudružnik, kako bi banka imala bolje sredstvo obezbjeđenja kredita.

,,Nijesam željela nikoga opteretiti mojim kreditom, ali moj svekar je bio saglasan da se njegov stan na Starom aerodromu, porodična kuća u dolini Zete, kao i cjelokupno imanje sa pomoćnim objektima stavi pod hipoteku. Uz sve to, i stan koji kupujemo bio bi pod hipotekom. Odgovor Čanovića je bio da hipoteka nije predviđena projektom. Moja konstatacija da ni sudružnici nijesu predviđeni projektom pa ih oni prihvataju, ostala je bez odgovora. Već tada mi je bilo jasno da sredstva obezbjeđenja kredita nijesu bitna i da od kupovine stana pod povlašćenim uslovima neće biti nista”, objašnjava ona.

U Odluci Vlade o 1000 plus stanova, o kriterijumima i postupku dodjele dugoročnih kredita fizičkim licima radi obezbjeđenja stambenih objekata za socijalno stanovanje stoji da – vaučer predstavlja potvrdu da je njegov imalac ispunio sve uslove za dodjelu kredita. Shodno tome, Ministarstvo ne može dodijeliti vaučer sve dok Komercijalna banka ne da saglasnost o kreditnoj sposobnosti korisnika.

,,Izgleda da vladine odluke i zakoni nijesu bili obavezujući u realizaciji ovog projekta. Stanovi su selektivno dodijeljeni. Namjera Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB), vjerovatno nije bila da se njihovih sredstava domognu lica koja će kupiti stan pod povoljnim uslovima, da bi ga kasnije rentirala”, dodaje naša sagovornica.

Da njen problem nije usamljen potvrđuje primjer još jedne aplikantice, kojoj je na istoj svečanosti u Capital Plaza Centru takođe dodijeljen vaučer za kupovinu stana. Usljed bolesti koja je prouzrokovala invalidnost, dospjela je u prioritetnu grupu za dobijanje vaučera. Slijedi odabiranje stana, potpisivanje ugovora, uplata učešća i šok. Ništa od kredita. Njena bolest koja joj je omogućila dobijanje vaučera, sad je razlog da ne dobije kredit. Životno osiguranje za invalidno lice ispriječilo se kao nepremostiv problem.

Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja, Marko Čanović kaže da po sporazumu o poslovnoj saradnji između Vlade Crne Gore i banaka učesnica u projektu 1000+ u članu 7 (Obezbjeđenje vraćanja kredita) je definisano da banka može od korisnika kredita zahtijevati hipoteku, sudružništvo, polisu osiguranja nepokretnosti i života, mjenicu i administrativnu zabranu.

Iz ovog odgovora da se zaključiti da je ipak hipoteka bila predviđena projektom, a zašto nije prihvaćena ostaće nepoznanica, jer pisano obavještenje zajmotražiocu izgleda nije predviđeno projektom.

Na pitanje Monitora zašto nije ispoštovana Odluka Vlade o 1000 plus stanova u kojoj decidno kaže: ,,Na osnovu konačne rang liste korisnika Projektni odbor izdaje podnosiocu zahtjeva potvrdu da je ispunio uslove za dodjelu kredita, odnosno kupovinu individualnog stambenog objekta (u daljem tekstu: vaučer), koji obavezno sadrži iznos maksimalnog kreditnog zaduženja i površinu individualnog stambenog objekta”.

„Odluka Vlade je apsolutno ispostovana jer to proizilazi iz Javnog poziva upućenog građanima zainteresovanim za apliciranje na ovaj projekat”, navode u odgovoru iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

,,Da li Javni poziv ima veću pravnu snagu od vladinih Odluka? Pa sve i da je tako, nigdje ni u Odluci Vlade ni u Javnom pozivu ne stoji da nakon dodjele vaučera komercijalna banka može osporiti njegovu validnost”, komentariše naša sagovornica.

I u Javnom pozivu za građane, na koji se Ministarstvo poziva, u članu 9 stoji da komercijalne banke prvo odobre kreditno zaduženje aplikantu, pa tek tada Projektni odbor provjerava dokumentaciju. Nakon toga se aplikantu koji je ispunio uslove za dodjelu kredita izdaje vaučer sa naznačenim iznosom kreditnog zaduženja i strukturom stambenog objekta koji mu služi za kupovinu stana kod građevinske firme koju odabere.

Ostaje nada da će se u trećoj fazi projekta preliminarne radnje završiti prije dodjele zvaničnog dokumenta.

Ranko VOJVODIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo