Priča o mladunčetu lava u Budvi svake sedmice otkriva novine o tretmanu divljih životinja u Crnoj Gori. Sada znamo da su tu – krokodili, aligatori, tigrovi, lavovi, nilski konji, majmuni. I da se malo ko drži zakona

Slučaj mladunčeta lava u Budvi pokrenuo je širu priču o životinjama koje se nelegalno uvoze i izvoze iz Crne Gore. Protekle sedmice Miljan Miličković, vlasnik NVO Prihvatilišta za oporavak životinja u selu Blizna, u Piperima, na konferenciji za medije saopštio je frapantne podatke o divljim životinjama.

On tvrdi da Crna Gora ne popisuje na način kako to rade države u regionu, te da postoji mnogo rijetkih vrsta za koje javnost i ne zna: ,,Zovu nas često i nude nam krokodile, aligatore, majmune, tigrove, lavove i mnoge druge životinje. To znači da u Crnoj Gori one postoje, da li se krijumčare ili su legalno tu, to ne znam. Ali su na teritoriji naše zemlje. Do skoro su se pojedine zaštićene vrste životinja kupovale u pet-šopovima, niko o tome ne vodi računa”.

Miličković se pita i zašto se niko ne pozabavi životinjama koje su mučene na šetalištima u Budvi i Sutomoru za vrijeme Ijetnje sezone: ,,Kad uzmu majmuna i slikaju se sa njim na 40 stepeni, kao i sa zmijama”.

Tvrdi i da je prije nekoliko godina italijanski cirkus ostavio 30 životinja u Crnoj Gori. Većina tih životnja je uginula: ,,Saznali smo da je u dvorištu jedne kuće bio sahranjen nilski konj”.

Miličković ističe da država nije dopustila da te životnje smjesti u svoje prihvatilište.

On kritikuje nadležne jer su mladunče lava smjestili u azil za pse na Koniku umjesto u njegovo prihvatilište, koje je napravio od državnog novca: ,,To je divlja mačka, pa je sigurno istraumirana jer sluša po čitav dan lavež pasa”.

Na imanju od 150.000 kvadrata Miličković drži 300 životinja, tvrdi da je sve po evropskim propisima i da su to potvrdile i državne komisije.

Iako se, kako kaže, duže od 16 godina bavi spašavanjem životinja jer institucije nemaju rješenje za taj problem, sada su institucije riješile da dodatno opstruiraju njegov rad. Naime, negoduje na namjeru Agencije za zaštitu životne sredine da potroši više od tri miliona eura državnog novca kako bi izgradila CITES centar sa zoološkim vrtom u Beranama, a tvrdi da za to nema potrebe jer prostor već postoji – na njegovom imanju.

Ubrzo su odgovorili iz Agencije saopštavajući da nijesu tačni navodi Miličkovića da je imanje na kojem se nalaze životinje adekvatno za dalje angažovanje, kao ni da je u posjedu svih pojedinačnih dozvola za životinje koje se nalaze u prihvatilištu.

Istakli su da je njegov ZOO park jedno od mjesta u kojem se krši zakon. Iz Agencije su naveli da su 13. januara 2022. njihovi predstavnici i glavni ekološki inspektor posjetili imanje Miličkovića. ,,Cilj posjete je bio obilazak tog lokaliteta, iniciran saznanjem putem medija da se na imanju, pored mnogobrojnih drugih životinjskih jedinki, nalazi i kengur (valabi). Kengur i pojedine druge životinje na imanju Miličkovića, ne nalaze se na spisku životinja za koje je Agencija izdala dozvole. Egzotične zmije, kengur i mnoge druge, što je potvrdila i Ekološka inspekcija svojim nalazom, nemaju izvozno-uvoznu dozvolu ili dozvolu o porijeklu”.

Agencija je u martu 2020. na Miličkovićevom imanju odobrila „držanje jedinki divljih vrsta životinja u zatočeništvu” i to mrkog medvjeda, evropskog vuka, pet jelena lopatara, po dva muflona, kune zlatice, crvene lisice, činčile, evropske crvene vjeverice, dvogrbe kamile, sove, labuda, tri američke crvene vjeverice, lamu, osam emua, četiri afrička noja, gavrana. Na spisku su i crvenouhe južnoameričke kornjače, žutouhe kornjače, papagaji, rakun, evroazijski jazavac, sibirske i kanadske vjeverice, kao i fazani. Iz Agencije ističu da su na imanju zatečene i životinje za koje ova institucija nije izdala dozvolu.

,,Meni ljudi donesu životinju, ja uzmem broj, ime i prezime i to je sve što mogu da proslijedim inspekciji. Ne znam da li je neko tu životinju nabavio legalno, ali prihvatim da pomognem svakoj. Država treba da se bavi pitanjem kako je neka životinja uvezena, ja sa tim zaista nemam ništa”, izjavio je Miličković.

Iz Agencije su kazali i da su dali samo privremenu dozvolu za držanje životinja koje su registrovali. Konstatovali su i da Miličković ne poštuje obaveze i bliže uslove držanja i uzgoja zaštićenih životinja.

Potvrdili su da je Miličković ponudio svoje imanje za boravak mladunčeta lava. Iz Agencije kažu da ,,držanje divljih vrsta životinja iziskuje uslove koji su precizirani, kako nacionalnom, tako i relevantnom međunarodnom legistlativom, i na osnovu kojih su ponuđena rješenja ocijenjena kao neadekvatna. Kako navedeno ‘prihvatilište’ posluje u sivoj zoni i dokazano krši pojedine zakonske odredbe, lav se nije mogao smjestiti u istom”.

Reagovali su i iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) optužujući Miličkovića da je svojevremeno mimo zakona preuzeo od jedne porodice mečiće i držao ih zbog sopstvene finansijske koristi od naplate ulaznica na njegovom imanju. ,,Miličković je omogućio svim zainteresovanim građanima da posmatraju, maze, igraju se i hrane mečiće o čemu svjedoče brojne fotografije na društvenim mrežama koje smo gledali mjesecima sve do trenutka kada su mu mečići oduzeti. Masovno i intenzivno ostvarivanje kontakata između ljudi i medvjeda razlog je zbog kojeg oni nikada neće dobiti šansu sa povratak u prirodu”, navode iz CZIP-a.

Miličković optužuje ovu organizaciju i ornitologa Darka Saveljića za hajku prema njemu. On ih je i tužio za povredu časti u ugleda. IZ CZIP-a navode da je Osnovni i Viši sud odbacio ove optužbe, te da je utvrdio da se tek nakon 12 godina nelegalnog držanja divljih životinja obratio zahtjevom za izdavanje dozvole, koju u konačnom nije ni dobio; da su tuženi (CZIP i Darko Saveljić) u medijima navodili istinu o nelegalnom držanju divljih životinja, a što je i sam tuženi potvrdio kada je kazao da je njegova greška što u početku nije čitao zakon; da mu je u ranijim komunikacijama sa inspekcijom  već skrenuta pažnja da nakon što se životinja oporavi ima obavezu da je pusti; da dva mrka medvjeda nije pustio jer su ih građani obilazili i sa njima se slikali…

Iz Agencije su odbacili da su selektivni u Miličkovićevom slučaju. Navode da su ekološkoj inspekciji uputili dopis sa spiskom od oko 60 držalaca životinja koje imaju u evidenciji, da postoje indicije da Miličkovićev slučaj kršenja odredbi izdatog rješenja nije izolovan.

Ove sedmice Miličković je razgovarao sa predstavnicima Agencije i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Medijima je kazao da je tražio dozvolu za prihvatilište, odgajalište i zoološki vrt.

Iz Agencije su obećeali da će alarmantno stanje sa životinjama u Crnoj Gori da se riješi i to u najkraćem periodu. Bilo bi vrijeme.

Predrag NIKOLIĆ