Povežite se sa nama

MONITORING

Šefove i druge bajke

Objavljeno prije

na

S neba padaju trafike, pljušte vozovi, stižu junice, operišu se bubrezi, nadolaze nove opštine – Demokratska partija socijalista sa satelitima u punom je predizbornom pogonu. Naravno, nema pravog čudotvorca bez vaskrsenja. Eno ih, mrtvi šetaju biračkim spiskom. Samo se šef nekako osamio. Valjda procjenjujući da nema tog sigurnog glasa koji može da gleda ministre i ostale funkcionere, Milo Đukanović se na predizbornim skupovima slika pretežno sam. Jedan, jedini.

Nema šale sa partijom. Izvještaj kadrovske komisije i komisije za zapošljavanje podgoričkog odbora DPS-a se materijalizuje. Trafike se množe na autobuskim stajalištima u glavnom gradu u skladu sa planom da će 106 žena sa srednjom školom biti zaposleno putem privatno-javnog partnerstva sa Rokšpedom.

U novembru 2008. svečano je obilježena stogodišnjica crnogorske željeznice. Otvorena je željeznička stanica u Danilovgradu, najavljeno da će pruga biti gotova za godinu. Promašili su za tri godine, ali potrefili da vozovi krenu taman pred izbore. Pruga Nikšić – Titograd, zvana ,,omladinska”, izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata za godinu i po.

Tu prugama nije kraj. U Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore ovih je dana potpisan Ugovor o izradi Studije opravdanosti i Idejnog rješenja željezničke pruge Pljevlja – Bijelo Polje (Ravna rijeka) -Berane – granica sa Republikom Kosovom. ,,U Prostornom planu Crne Gore do 2020.godine dionica pruge Pljevlja-Bijelo Polje je ucrtana i ista se smatra prioritetnom aktivnošću, osobito zbog nedovoljne valorizacije prirodnih resursa sjeverne regije”, objasnili su iz Željeznice. Izgradnja pruge Pljevlja-Bijelo Polje, značajno bi pomogla izvoznim aktivnostima pljevaljskog Rudnika uglja, ali i izvozu rude sa Kosova čime bi se značajno povećao pretovar Luke Bar. Aktivirali bi se i drugi resursi kao što je poljoprivreda ,šumarstvo i različiti vidovi turizma. Postigao bi se ubrzan ekonomski rast i razvoj i smanjenje regionalnih razvojnih razlika, kao i stopa nezaposlenosti i depopulacija. Ko kaže da ova vlast nema vizije?

Ostalo je mrvicu nejasno hoće li se pruga graditi prije, poslije ili istovremeno kad i aerodromi u Beranama i Pljevljima i auto – put. Usput, auto – put je u Crnoj Gori riječ koju je gotovo nepristojno izgovoriti.

Ima posla na sve strane. Nije lako odlučiti hoće li se graditi most na Verigama, ili možda, ipak, tunel ispod Boke. Most bi predstavljao ograničenje za ulazak velikih kruzera i brodova na jedra, pa bi trebalo napraviti onaj koji se otvara. To bi međutim, razmišlja se na drugoj strani, naružilo Bokokotorski zaliv, te treba ,,sagledati mogućnost” izgradnje podmorskog tunela. Za isti su , inače, prije nekoliko godina stručnjaci rekli da je nemoguć, ali lijepa je priča. Nije moguće ni da se otrovana princeza probudi od poljupca – pa šta fali.

U Crnoj Gori urađeno je prvo presađivanje bubrega uz pomoć kolega iz Hrvatske. Lijepu vijest kvari samo medijska pompa koja se oko toga podigla u kojoj je teško razaznati šta je stvarni domet, a šta predizborno hvalisanje. Naravno, tu je fakat da je prva transplantacija bubrega u SFRJ urađena 1970. godine u Kliničkom centru u Ljubljani; dok je prvo presađivanje u Beogradu bilo 1973. godine u Gradskoj bolnici na Zvezdari. Nije što je četrdeset godina kasnije, nego koliko je to života.

Poljoprivreda, prirodno – cvjeta. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević potpisao je s ugovore sa 104 poljoprivredna proizvođača, kojima se odobrava podrška za korišćenje solarne energije na katunima ,,Sistem pruža mogućnost priključenja tri sijalice, jedne utičnice na koju se mogu priključiti manji potrošači, televizor ili frižider, kao i neki kućni uređaj koji nema visok stepen energetske efikasnosti”, objasnio je Milošević.

Milošević je saopštio da je to samo jedna u nizu aktivnosti koju sprovodi Ministarstvo, kako bi jednu od najtežih godina za crnogorsku poljoprivredu učinili što bezbolnijom. ,,Ohrabrujuće je da smo dogovorili nabavku sira i kabaste stočne hrane, kao i kukuruza i koncentrata po povoljnim uslovima i na odloženi rok plaćanja do 12 mjeseci. Na taj način smo stvorili pretpostavke da u narednoj godini imamo veću proizvodnju mlijeka i mesa”, rekao je Milošević. Prošle godine je Crna Gora uvozila deset puta više hrane nego što je izvozila. U prvih osam mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom pala je sa prošlogodišnjih 24,3 na 19,8 procenata. Nema sumnje da su dio tih cifara i poljoprivredni proizvodi.

U Bijelom Polju, slučajno pred izbore, 20 bračnih parova koji u posljednjih deset godina žive na selu dobiće na poklon po jednu junicu. Dužni su da je drže najmanje pet godina. Ako DPS-u krene, možda stigne i vo. Projekat se objasnili su darodavci, sprovodi kako bi mlade naveli da ne ,,razmišljaju o odlasku, ali i da krenemo u suzbijanje sve više izražene ‘bijele kuge'”.

Protiv bijele kuge DPS se bori i na druge načine. Recimo, održavanjem mrtvih u nekoj vrsti života. Mrtav, a glasa – stari je izum, nekad smo imali i birače stare po hiljadu godina. MANS sada tvrdi da u Centralnom biračkom spisku Crne Gore ima šest hiljada osoba sa pravom glasa, iako više nijesu među živima. MANS je ranije objavio podatke o nepravilnostima u biračkom spisku, gdje su ustvrdili da je preko 14.000 duplo upisanih birača, te preko 1300 bez matičnog broja.

Ministarstvo za informacione tehnologije, nadležno za birački spisak, demantovalo je ove tvrdnje i ocijenilo da je riječ o ,,manipulacijama”. Prema najnovijim podacima, u biračkom spisku trenutno ima nešto više od 512.000 upisanih građana, oko 14.000 više nego na parlamentarnim izborima u martu 2009. godine.

U međuvremenu je pokrenuta i velika rasprava o tome da li je moguće upoređivati podatke sa popisa i iz biračkih spiskova.

Podaci o broju punoljetnih građana iz biračkog spiska i sa popisa stanovništva ne mogu se upoređivati, kategorični su u Monstatu.

,,Glavni izvor razlika između broja punoljetnih prema popisu i biračkom spisku, je taj što mnogi državljani, koji mogu ili imaju biračko pravo, ne čine stalno stanovništvo, prema popisu, jer njihovo uobičajeno mjesto boravka u kritičnom trenutku popisa nije bila Crna Gora”, saopšteno je iz Monstata. „Stanovništvo, prema popisu, ne čine mnogobrojni državljani koji duže od godine žive u inostranstvu, a mogu da čine broj punoljetnih prema biračkom spisku”,

Prema Ustavu, pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Ako neko prebiva drugdje, DPS mu, o izborima, plati put da vidi rodbinu i, gredom, glasa.

U ovoj predizbornoj kampanji, kao najgrlatiji zabavljač narodnih masa pojavljuje se predsjednik DPS-a. Najnovija duhovitost glasi: ,,Naša konkurencija se danas na političkoj sceni dominantno prepoznaje kroz jednu grupu koju bih kvalifikovao kao grupu četnika i drugu kao grupu početnika”.

,,Opaki naum im je da glasovima iz crnogorskog biračkog tijela koje bi eventualno osvojila Pozitivna Crna Gora pomognu četničke glasove koje će osvojiti DF, da još jednom, kao mnogo puta kroz istoriju- crnogorskom rukom udave Crnu Goru”, kazao je Đukanović. Zna čovjek iz iskustva.

U Tuzima je obećao da će Skupština gradske opštine hitno usvojiti odluku koja je dio procedure za formiranje novih opština. Opštine Tuzi, Zeta, Petnjica, Gusinje – već su bezbroj puta sijali u sazvežđu predizbornih obećanja. Nešto kao auto-put, samo manje.

Pohvalio se šef režima i da je Crna Gora prije desetak godina bila najmanje razvijena država na Balkanu, a da je danas predvodnik na putu evroatlantskih integarcija. Prema posljednjoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. godine

Crna Gora je, sa BDP-om po glavi stanovnika od 7.317 dolara na 69. mjestu od 144 države. Najbolje plasirane zemlje regije na listi MMF-a su Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je 45. sa 14.457 dolara po glavi stanovnika, a Slovenija je regionalni lider prema visini BDP-a koji u toj zemlji iznosi 24.533 dolara po stanovniku, što je ovu članicu Evropske unije svrstalo na 32. mjesto svjetske liste. Istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. obuhvata 144 države koje su ujedno i članice MMF-a. To što smo ispred Srbije i Albanije, treba da nas raduje dovoljno da ne primijetimo da za Hrvatima zaostajemo – duplo.

Monitor već mjesecima piše o ostatku predizborne kampanje koji se odvija u potaji iz koje se tek ponekad do javnosti probije poneki spisak ispravnih i neispravnih zaposlenih. U članu 2, stav treći, Ustav ove zemlje propisuje: ,,Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”. Ova vlast mora da ode zato što ne proističe iz slobodne volje građana.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo