Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šef policije sa šefom kriminalnog klana

Objavljeno prije

na

U Srbiji se odvija žestok „rat” između pojedinih tabloida i pojedinaca iz MUP-a Srbije sa operativcima kriminalističke policije i Direkcijom policije. ,,Rat” se proširuje, jer se kao nova strana pominje organizovani kriminal, i produbljuje, pošto je sljedeći koga je direktor policije Milorad Veljović planirao da smijeni u hijerarhiji Ministarstva unutrašnjih poslova, načelnik Uprave Beogradske policije Stevan Bjelić.

Da je organizovani kriminal jedna od strana u sukobu objelodanio je sam direktor Veljović izjavom da zna ko stoji iza napisa po nekim tabloidima o njegovoj umiješanosti u mnoge afere. Veljović tvrdi kako su on i njegovi saradnici meta tajkunskog lobija i organizovanog kriminala.

,,Tužilaštvo za organizovani kriminal izvršilo je kvalifikaciju krivičnog djela u koje je čovjek o kome govorim umiješan. Neposredno prije hapšenja krenuli su napadi na policiju, sa ciljem da se on zaštiti. Hapšenje bi tada bilo kontraproduktivno, zbog čega ga do danas nismo realizovali,” kazao je Veljović ne otkrivajući o kojoj se ličnosti radi.

Sa druge strane, vlasnik tabloida Kurir Aleksandar Rodić saopštio je kako su ,,kleveta” tvrdnje direktora Veljovića da taj list ,,ruši srpsku policiju”. ,,Veljović je zapravo najveća prepreka profesionalnoj i iskrenoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije,” poručio je Rodić.

Kurir, koji je počeo najnoviju kampanju protiv Veljovića i u njoj najviše prednjači, objavio je da je u nedjelju, 15. septembra Veljović proveo više od šest sati u beogradskom hotelu Zira, u kome boravi Ćazim Osmani, vođa klana Osmani, jedne od najvećih kriminalnih grupa u Evropi, pominjan kao najveći konkurent pljevaljskog narko bosa Darka Šarića. Kao posebnu pikanteriju Kurir navodi da su Veljović i Osmani 13 minuta bili u istom hotelskom toaletu za muškarce.

Po Kuriru Osmani, koji je danima pod lažnim imenom Miloš Petrović boravio u sobi 631 hotela Zira, i Veljović, razgovarali su punih 13 minuta u muškom WC-u hotela Zira, jedinom mjestu bez video-nadzora. Veljović je u Ziri bio na svadbi, dok je Ćazim Osmani u tom hotelu iznajmio sobu. Reporter Kurira vidio je Veljovića kako tri puta izlazi na terasu da telefonira dok je na metar od njega sjedio šef klana Osmani. Međutim, kako tvrdi drugi izvor lista koji je tada, takođe, bio u hotelu, Veljović i Osmani su se sreli u jednom trenutku. Naime, ,,ispred toaleta, pored lobija hotela, nalazi se fotelja, Veljović je u jednom trenutku izašao iz sale u kojoj je bila svadba, sjeo tu i telefonirao. Dva minuta kasnije pojavio se Osmani. Prošao je pored Veljovića, nije mu se ni obratio i zatim je ušao u toalet. Bukvalno 30 sekundi kasnije, u toalet je ušao i Veljović! … Unutra su bili 13 minuta,” ispričao je taj izvor.

Tekst o Veljoviću i Osmaniju, navodno, u istom hotelu, samo je jedan iz najnovije Kurirove serije protiv Veljovića. U drugima je on optužen da je pokrenuo istrage 24 sporne privatizacije tek prije godinu dana. Savjet za borbu protiv korupcije je, pak, detaljne izvještaje o milionskim zloupotrebama tokom privatizacija predavao nadležnim državnim institucijama i javno objavljivao još od 2003. Veljović je na čelu policije od 2006.

Imajući u vidu Veljovićev višegodišnji staž, malo je vjerovatno da on i policija nisu znali da je Osmani, koji slovi za balkanskog narko-bosa, u isto vrijeme u istom restoranu u kojem je i direktor policije.

Zlatko Nikolić, kriminolog je susret o kome Kurir piše nazvao ,,nezamislivim”. ,,Nigdje u svijetu se vrh policije ne sastaje s opskurnim likovima. Ni Edgar Huver se nije sastajao sa Al Kaponeom. Prosto ne mogu da vjerujem da je Veljović toliko naivan da se usred Zire sastaje s Osmanijem,” komentarisao je Nikolić.

Marko Nicović iz Asocijacije šefova policije dopušta da je u pitanju ,,možda privatni interes. ,,Policajac uvijek može da se susreće sa mafijašima-neće sigurno sa akademicima, da bi došao do informacija i uhapsio šefa mafije,” izjavio je Nicović, nekadašnji načelnik Uprave za suzbijanje kriminaliteta GSUP u Beogradu.

Dobrivoje Radovanović, kriminolog, dopušta da se neki policajci viđaju sa krupnim kriminalcima da bi dobili neke informacije. ,,To, međutim, nije uobičajeno za šefove policije”, kazao je Radovanović, svojevremeno dugogodišnji direktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu.

Kurir navodi i podatak Agencije za borbu protiv korupcije, po kome direktor policije ima mjesečna primanja od 160.000 dinara, ima u svom vlasništvu stan od 103,5 metara kvadratnih, polovinu kuće i vikendice od 87 metara kvadratnih. Takođe, navodi se da ima i ušteđevinu. ,,Zanimljivo je da se u Veljovićevoj imovinskoj karti za 2010. godinu ne pominje vlasništvo nad kućom i vikendicom, tako da je za manje od tri godine uspio da zaradi toliko da postane suvlasnik dva stambena objekta,” primijetio je Kurir.

No, najglasnije je odjeknuo intervju koji je dao načelnik Policijske uprave grada Beograda general Stevan Bjelić i u kome je on optužio Veljovića da je odgovoran za paljenje američke ambasade u Beogradu, kao i oštećenja nanijeta Njemačkoj, za vrijeme demonstracija 2008. protiv proglašenja nezavisnosti Kosova. Bjelić tvrdi takođe da je Veljović stopirao istrage o ogromnim pronevjerama u farmaceutskoj kompaniji Galenika i rudarskom basenu Kolubara.

Veljović je odgovorio zahtjevom za smjenu Bjelića tvrdeći kako se ovaj nije uopšte interesovao za pojedine istrage. Najviše mu je zamjerio što slučajevi kao što su Galenika ili Kolubara uopšte nisu poticali iz beogradske policije koja je nadležna za takvu vrstu procesa.

Drugi razlog za smjenu Bjelića leži, po Veljoviću, u činjenici da međuljudski odnosi u Policijskoj upravi grada Beograda ometaju rad na istragama, a najčešći razlozi tih sukoba započeli su zbog nepotizma. Pored ostalog, Bjelićev sin Nenad je zamjenik komandira policijske ispostave u Interventnoj jedinici beogradske policije, supruga mu je zamjenik načelnika Uprave za strance, a, navodno je zaposlio najmanje desetak članova uže i šire porodice na rukovodećim mjestima.

Kurir ekskluzivno saznaje kako će Branko Lazarević, ataše u Ambasadi Srbije u Atini i nekadašnji šef kabineta ministra policije Ivice Dačića, uskoro biti uhapšen zbog veza sa Darkom Šarićem. Poslije pisanja Kurira, o policijskoj mafiji, u ovom listu tvrde kako je direktor policije Milorad Veljović primoran da otvori fioku i izvuče jedan od predmeta, a prvi na udaru zakona biće dojučerašnji Dačićev čovjek od povjerenja Lazarević.

Lazarević se sumnjiči da je Šarićevom narko-kartelu dostavljao informacije o mjerama koje se preduzimaju protiv pripadnika klana, a održavao je kontakte i sa Mišom Bananom.

KLAN OSMANI I CRNA GORA
U društvu Mićunovića i Keljmendija

Bogatstvo Ćazima Osmanija zvanog Feliks, procjenjuje se na oko 400 miliona eura. Po Kuriru on ima dobre kontakte u Crnoj Gori, pa je tako, piše list, gotovo mjesec dana, tokom avgusta, bio gost kontroverznog biznismena Branislava Brana Mićunovića.

O klanu Osmani i njihovim poslovima i vezama u Crnoj Gori Monitor je više puta pisao. Radi se o vrlo moćnom klanu preko kog Naser Keljmendi drži poslove u zapadnoj Evropi. Braća Osmani, Burim, Baškim i Ćazim porijeklom su iz Đakovice, a 1979. godine otišli su za Hamburg gdje su ubrzo postali među najbogatijima. Ćazim je na pitanje odakle mu toliko novca, odgovorio – „od ruleta i marljivog rada”. Tada je i dobio nadimak Feliks ili Srećković. Feliks Osmani vrlo često boravi u Crnoj Gori.

Čest gost ovdje je i Ismet Osmani zvani Curi. On je u Crnoj Gori nerijetko viđan u društvu sinova Nasera Keljmendija. Curi Osmani je inače crnogorski državljanin sa stalnim prebivalištem u Budvi iako ovdje boravi samo tokom ljetnje turističke sezone. Ima stan u Ulcinju.

Osmanijevi se povezuju sa političkim vrhom Kosova. Mediji su tvrdili da je Curi bio važna karika koja je povezivala Feliksa Osmanija i Hašima Tačija, odnosno da je bio veza između Klana Osmani i Dreničkog klana. Bezbjednosne službe su smatrale da je upravo uz njegovu pomoć stvorena jedna od najopasnijih kriminalnih organizacija u Evropi, čiji je mozak u Zagrebu, baza na KiM, a pipci u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Njemačkoj, Švajcarskoj, Albaniji i Turskoj.

Dan je nedavno pisao da je Curi bio zainteresovan za kupi veći dio zaplijenjene imovine Darka i Duška Šarića u Crnoj Gori.

Curi se dovodio u vezu i sa Podgoričaninom Damirom Mandićem, jedinim osuđenim za ubistvo vlasnika Dana Duška Jovanovića. Mandić je Curija pominjao u iskazu policiji, koji je dao odmah nakon hapšenja u okviru istrage o ubistvu Duška Jovanovića. Mandić je inspektorima kriminalističke policije Curija pomenuo dok je objašnjavao ko je sve koristio njegov mobilni telefon.

Prema listingu razgovora od 2007. do 2010, koji je izazvao veliku buru kada je objavljen, ali niko nije odgovarao, Naser Keljmendi je razgovarao i sa Damirom Mandićem. Razgovor je obavljen dva dana prije nego što je Mandić osuđen za Jovanovićevo ubistvo.

Braća Osmani su napravili imperiju u Hrvatskoj, gdje su stekli i državljanstvo. Mediji su objavili da je za Ćazima Osmanija navodno lično intervenisao tadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić. Kako su pisali hrvatski mediji, u Zagrebu je tada nastajala nova kriminalna arhitektura Balkana, nad kojom apsolutnu kontrolu ima klan Osmani. Ta struktura, po Kuriru, funkcioniše pod direktnom zaštitom Mesićevog savjetnika za bezbjednost Tomislava Karamarka, kasnije ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, a danas vođe opozicione Hrvatske demokratske zajednice.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo