– Jeste li vi vlasnik stana koji će Hipotekarna banka dati na prodaju ovog mjeseca zbog naplate duga?
– A ne, nijesam ti ja taj, to je neki moj imenjak. Devedeseta mi je, ne plekam se ja sa bankama… Ono, jes da mi nemaju šta uzet, ali to je đavolja rabota. Ljudi uzimaju kredite, pa poslije ostanu bez iđe ičega. Nakon nekoliko sličnih poziva, konačno razgovaramo sa majkom dužnika Hipotekarne banke, čiji je stan u Podgorici od 54 kvadrata banka oglasila za prodaju ovoga mjeseca kako bi namirila dugovanja.
ZBOG KREDITA BEZ STANA: „Živimo u tom stanu. Tu mi je jedan sin sa porodicom, a drugi stanuje kao podstanar”, tihim glasom objašnjava starija žena. Da ne probudi unuku.
„Sin je uzeo kredit, radi nešto privatno, onda je došla ova kriza i nije mogao da ga otplaćuje. Teško se živi”, kaže naša sagovornica. Nije znala da je za kraj ovog mjeseca zakazana vansudska prodaja stana. „Mi smo inače mislili da ga prodamo, da sin vrati dug, a da mi uzmemo nešto manje”, kaže bez gorčine, majčinski. „Takva su vremena, svakom se može desiti. A ono, teško će mi biti da izađem iz stana u kom sam djecu podigla”.
Dug prema banci iznosi oko 11 hiljada eura, a stan je, kaže naša sagovornica, kada je stavljen pod hipoteku, procijenjen na 70 hiljada eura. Nada se da će ga banka, ako se već to desi, prodati po toj cijeni, da bi za ostatak novca mogli uzeti neki manji stan.
Prema podacima sa sajta Hipotekarne banke, ta je banka oglasila prodaju nekretnina dužnika u visini od milion i trista hiljada eura. Među dužnicima nema firmi, već se radi isključivo o imovini građana: stanovi, porodične kuće, pašnjaci, livade i šume. Dešava se da se stanovi gube i zbog tri hiljade eura koje dužnik ne može da vrati. Razlozi su različiti: gubitak posla, loše poslovne procjene, neuspjeli pokušaj samozapošljavanja.
Kašnjenje u vraćanju kredita građana i privrede crnogorskim bankama, konstantno raste, saopštili su nedavno iz Centralne banke. Prema podacima CBCG, krajem januara ove godine građani su imali 182,18 miliona eura kredita čije vraćanje kasni, što je rast od 88 odsto u odnosu na januar prošle godine. Hipotekarni krediti odobreni stanovništvu su u januaru iznosili 150,28 miliona eura.
Nezvanično se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 40 hiljada nekretnina pod hipotekom. U bankama, međutim, uglavnom nijesu raspoloženi da odgovore na pitanja: koliko je te imovine prodato, da li je sve više vansudske prodaje nepokretnosti, šta su razlozi aktiviranja prodaje hipoteke, ko su kupci.
,,Banka odobravanje kredita bazira na definisanim izvorima otplate, a ne na
vrijednostima sredstava obezbjeđenja. Međutim, usljed ekonomske krize i
opšte nelikvidnosti realnog sektora ekonomije, kod pojedinih klijenata
dolazi do poremaćaja u primarnim izvorima otplate koji uzrokuju
delikvencije”, komentariše za Monitor trend sve češće prodaje imovine pod hipotekama Saša Masoničić iz Hipotekarne banke.
,,Prije nego što se pristupi naplati potraživanja iz prodaje nepokretnosti,
postoji niz drugih aktivnosti kojima banka na sporazumni način, zajedno sa
dužnikom, nastoji da riješi problem. Kada već dođe do prodaje,
jasno je da su sve opcije iscrpljene ili da ne postoji spremnost klijenta da
uredno izmiruje obaveze”, objašnjava Masoničić.
Sve veća zaduženost stanovništva u Crnoj Gori, kao i sve veći broj onih koji ne mogu da vraćaju kredite ne čude kad se uzmu u obzir štrajkovi koji su preplavili Crnu Goru, te veliki broj firmi, poput podgoričke Mljekare, bjelopoljske Lenke, nikšićke Livnice, gdje radnici godinama ne primaju plate. Zaposleni u nikšićkoj lokalnoj samoupravi mjesecima ne primaju plate. Njihove kredite otplaćuju žiranti, ili, ukoliko je založena imovina, ostaju bez đedovine, ali i stanova i kuća.
„Nije jedini problem gubitak posla ili neprimanje plate. Ima dosta onih koji su uzimali stambene kredite sa kliznom kamatom. To znači da je dovoljno da se rata poveća za stotinu eura, da nemaš otkud da je daš”, objašnjava bankar, koji je želio da ostane anoniman.
Hipotekarna banka nije jedina koja sve češće oglašava prodaju imovine pod hipotekom radi namirenja dugovanja. Ne prođe ni dan da u dnevnim novinama ne osvane oglas o vansudskoj prodaji nekretnina od strane crnogorskih banaka. Najčešće se tim povodom oglašava Prva banka, ali tu su i CKB, Hipo alpe adrija…
Nije neka utjeha, ali i zemlje u regionu se sve više suočavaju sa ovim problemom. Hrvatski mediji, recimo, sve češće ukazuju na porast onih koji zbog kreditnih zaduženja gube krov nad glavom. Nekada je riječ o simboličnim ciframa – tek nekoliko stotina eura. Banke u Srbiji drže pod hipotekom od 300.000 nekretnina, a sve je više prodaje takve imovine.
KUPACA IMA: Masoničić za Monitor kaže da je Hiotekarna banka do sada uspješno prodavala imovinu dužnika. ,,Svi kolaterali koji su utraživi imaju kupce i relativno lako se ralizuju”.
Ko su oni koji kupuju dužničke kuće, livade i stanove, u bankama ne govore. Sigurno je samo da moraju imati novac u gotovini. Za koji dobro pazare. Crnogorska komercijalna banka oglasila je prije nekoliko dana stan od 65 kvadrata u Podgorici čija je početna cijena – 20 hiljada eura. Za stan te kvadrature, u Podgorici, obični smrtnici, moraju se zadužiti bar 65 hiljada eura. I založiti i kupljeni stan i đedovinu.
Kao što je u Crnoj Gori sve više žiranata koji otplaćuju kredite svojih rođaka i prijatelja, nije malo onih čiju imovinu banke rasprodaju ioako nijesu uzimali kredite.
Sudeći po podacima vlasnika imovine pod hipotekom i nosilaca kredita na sajtu HB, nerijetko se dešava da stanove, šume i livade gube ne oni koji su se zadužili kod banke već njihovi srodnici ili prijatelji.
,,Sin je uzeo kredit. Nijesam ni sanjao da može doć da mi uzmu kuću u kojoj su mi i otac i đed porasli”, kaže jedan od onih čija će imovina biti rasprodata.
Đedovi to tek nijesu ni sanjali. Niti im je u snu dolazilo, dok su o slobodi sanjali, da će im unuci znati za dužničko ropstvo.
Milena PEROVIĆ KORAĆ