Povežite se sa nama

INTERVJU

DŽEVDET PEPIĆ, PROFESOR ISTORIJE I POLITIČKI ANALITIČAR: Partijski  „predizborni brakovi“  zbog straha od izbornog kraha

Objavljeno prije

na

Naravno da će  rezultati izbora u Podgorici  biti na svoj način i ” lakmus papir ” stanja na republičkom nivou.  No, očekujem, ovi izbori neće baš u potpunosti razbistriti  podgoričku političku scenu

 

 

MONITOR: Bliže se podgorički izbori. Kako vidite saveze koji su za tu utrku napravljeni i kampanju koja je u toku?

PEPIĆ: Ovi  vanredni podgorički izbori privukli su najveći broj učesnika do sada . Primijetno je i  da u njima učestvuje najviše predizbornih koalicija. Naravno, one su legalne i legitimne, u nekim situacijama moglo bi se reći i poželjne, ali mislim da su ove i ovakve koalicije ” predizborni brak” većini političkih subjekata koji sačinjavaju, spas od njihovog političkog kraha . Prije da se udružuju zbog straha od birača. Slobodan sam reći, da se ove koalicije  stvaraju najviše iz ličnih razloga. Ako su već, kako nam se prikazuju, toliko  uvjereni  u svoje vizije i misije , dobro bi bilo da samostalno učestvuju, pa da se vidi koliko je onih koji ih podržavaju. Ovako,  kada se postigne neki izborni rezultat, na scenu  stupa njihovo pregovaračko i ucjenjivačko umijeće.
Što se tiče kampanje između učesnika , ona može da djeluje žestoko. Ali, ja sam očekivao još žešću. Poznato je da su ove podgoričke izbore  proizveli ne međupartijska  već unutarstranačka prepucavanja. Oni koji su se do nedavno kleli u ” vječna prijateljstva i saradnju ”  imaju i imali bi što reći jedni o drugima. Ostaje utisak bez obzira na ponekad žešću retoriku i prepucavanje , da i nijesu baš spremni da iznesu sve jedni o drugima. Drago mi je što su , bez obzira na prepucavanja političara , građani  sve imuniji na te pojave . Neka se taj i takav trend i nastavi.

MONITOR:  Jesu li izbori u Podgorici „sve samo ne lokalni“, kako je kazao Saša Mujović, ministar energetike koji predvodi kampanju za PES i Demokrate?

PEPIĆ: Pa dobro, zbog broja birača izbori u Podgorici, nemaju samo lokalni  već  širi značaj.   Podsjećam  da su  vanredne izbore u glavnom gradu  proizvela unutarpartijska pucanja u PES- u. Ovi izbori su poseban  test za PES , i tu sam saglasan sa g. Mujovićem. Mislim da je onaj prošlogodišnji uspjeh na junskim republičkim izborima  dobrano uzdrman.  Predviđam  da će PES izgubiti značajan broj birača na ovim podgoričkim izborima. Ne samo zbg nekih pogrešnih političkih poteza, već i zbog primjetno iznevjerenih očekivanja i nejasnoća oko primjene i programa Evropa sad 2.
Naravno da će  rezultati izbora u PG biti na svoj način  lakmus papir stanja na republičkom nivou. No očekujem da ovi izbori neće baš u potpunosti ” razbistriti ” podgoričku političku scenu. Smatram da bi bilo jako dobro da pokret Preokret  postigne dobar rezultat. Iskreno mislim da je Srđan Perić daleko najbolja ponude za ove izbore !

MONITOR: Može li se Podgorici dogoditi budvanski scenario, gdje nakon izbora nije moglo doći do konstituisanja vlasti?

PEPIĆ:.Naravno, postoji velika mogućnost i da nakon ovih izbora u Podgorici , politička situacija i dalje bude nejasna i nestabilna. Ne očekujem da bilo ko od takmaca na ovim izborima dobije  značajniju prednost. Opet podsjećam da su ove  izbore izazvali  oni koji su na prethodnim bili na zajedničkoj listi.  Poznavajući poprilično ove koji na njima učestvuju , sumnjam da će se oni baš onako lako dogovoriti. Umjesto  brzog uspostavljanja i funkcioniranja lokalnih organa vlasti u glavnom gradu , za mene ne bi bilo iznenađenje da Podgoričani u narednoj godini budu imali još jedne izbore. Ovako stanje je i u još nekim opštinama. Plašim se da će se takvo stanje nastaviti i dalje u društvu. Mi smo tipično partitokratsko društvo.  Pravi i praktično jedini izlaz iz toga vidim u uvođenju otvorenih izbornih lista. Da građani stvarno i direktno biraju svoje predstavnike, na lokalnom  na republičkom nivou. I da naši odbornici i poslanici stvarno budu izabrani glasom građana , a ne voljom političkih šefova ! Sa ovakvim izbornim sistemom i zakonodavstvom , samo ćemo se vrtjeti u krug

MONITOR: Kako sukobi unutar poltičke većine, te na relaciji predsjednik premijer Vlade utiču na funkcionisanje sistema i institucija?

PEPIĆ: Naravno da sukob predsjednika i premijera utiče na neke političke i društvene tokove. No meni to i ne djeluje kao nešto ” strašno i opasno “. Naravno da bi normalna i u opštem interesu kohabitacija bila poželjnija.
Kada pominjemo ovaj sada već žestoki sukob između Jakova i Milojka , ne mogu a da ne podsjetim  na ono antologijsko pitanje od prije skoro četiri godine , novinara Petra Komnenića , prilikom njihovog prvog javnog pojavljivanja u emisiji u kojoj su bili zajedno:  ” Momci stvarno , ko ste vi ?”. Stvarno nijesmo ni znali ko su. Samo su se nečujno i tiho pojavili u 42. Krivokapićevoj Vladi.
Ubrzo su i postali , iako su bili u toj expertskoj Vladi dovedeni  kaa experti , važni politički  faktori.
Obojica su htjeli da budu lideri. A dva lidera ne mogu biti nigdje , pa ni u stranci. Zato nije iznenađenje  što su oni od ” jednog pored drugoga ” , ubrzo prešli u fazu ” direktno jedan protiv drugoga “. To nije ništa novo za našu društveno- političku scenu. Samo radi podsjećanja:  ” Branko- Momo” ” Milo- Momo” „Sveto-  Milo… U  svakoj stranci je bilo toga. Takvi sukobi su  izazivali ozbiljne  krize , koje su, naravno, dovodile  i do izbora.
Aktuelni Predsjednik i aktuelni premijer  morali bi shvatiti i prihvatiti  da oni nijesu tu zbog sebe , već zbog građana. I da bi zbog opšteg interesa  trebali i morali da nađu u sebi snage i prevaziđu , ili zanemare lične sukobe i netrpeljivost. Niko nije toliko vrijedan da zbog njega trpi zajednica !

MONITOR: Nedavno je bila četvrta godišnjica od pada Demokratske partije socijalista. Kako ocjenjujete rezultate vlada koje su se potom smijenile?

PEPIĆ: Taj 30.08.2020. godine, iako može da djeluje kontradiktorno, donio je i mnogo toga  i nije. Najveći gubitnici smo mi koji smo se iskreno borili protiv onog i onakvog sistema. Dobro se zna što je bio i kakav je bio DPS do avgusta 2020.  Ali ovi koji su u ove četiri godine vladali , više nemaju pravo da sa DPS-om ” prikrivaju ” svoje činjenje i nečinjenje nakon toga. Rezultati i 42., 43. i ove 44. Vlade  daleko su od onoga što se ne samo trebalo , već i moralo uraditi.

MONITOR: Vidite li promjene?

PEPIĆ:  Konačno se nakon više od 30 godina , promijenila vlast. Što se pokazalo da nije ništa strašno , već naprotiv poželjno. Nažalost, mi smo umjesto promjena , dobili klasične zamjene. Neki od onih koji su bili žestoko protiv Mila , kada su dobili pozicije u mnogim stvarima su pokušali da budu kao on. Umjesto “originala ” dobili smo mnoge ” kopije originala “.
U nekim stvarima ne samo da se nastavilo po ” starom” , već je to i prevaziđeno. Naročito u  isključivo partijskom zapošljavanju i angažovanju.  Naročito u nekim bolje stojećim firmama, organizacijama , institucijama imamo samo partijska i porodična zapošljavanja. Nerijetko se može naći da u istoj firmi i državnim organima su zapošljeni i rade , od đeda do unuka. Imamo i slučajeve, da neko ko je bio direktor u nekoj firmi , a u međuvremenu postao poslanik , je sklopio ugovor sa firmom ( čitaj sobom) , da se ako mu istekne mandat  vrati opet kao direktor !
Ona ” sjaši Kurta…” nije baš bez neke !

MONITOR: Da li je demontiran Đukanovićev sistem?

PEPIĆ: Iako je bilo nekih pokušaja demontaže Milovog sistema,  na tome je malo,  moglo bi se reći minimalno urađeno. Sistem koji je uspostavio DPS i naročito Milo, nije praktično ni načet. Kao da i nije bilo želje i volje za tim. Ona 42. Vlada, koja je morala i trebala da bude politička , bila je  tzv. expertska. Onaj koji se najviše zalagao za tu i takvu Vladu experata, u njoj je bio  jedini političar i to potpredsjednik Vlade. On je  uz blagoslov i pomoć DPS- a formirao novu 43. Vladu. Koja je ne samo formalno, već i stvarno politički oživjela DPS.  U ovoj 44.Vladi i među članovima Vlade , a bogami i poslanicima vladajućih, naročito PES-a imamo i jedan broj onih , koji su bili u DPS- u , kada je bio na vlasti.
Teško je  očekivati da oni koji su učestvovali u stvaranju onog sistema, ili su ćutali, demontiraju taj  sistem Mnogi od onih koji su iskreno bili i borili se protiv đukanovićevog režima, skrajnuti su sa strane.
Ipak ima i dobrih pokušaja. Tu mislim prije svega na djelovanje Specijalnog tužioca i SPO- a. Ali ,  daleko od toga da to bude dovoljno.

MONITOR: Često ukazujete na ćutanje crnogorskih političkih vođa, na genocid u Gazi. Zašto ćute i čemu još ćute?

PEPIĆ: Niti mogu,  niti bih smio dati sebi za pravo , da ne podignem glas protiv onoga što izraelski režim radi Palestincima. Nad onim zločinima i klasičnom genocidu. Znam da ja kao jedinka ne mogu to da spriječim. Ali hoću da budem čovjek i da jasno i glasno kažem, stop tom genocidu nad Palestincima. Neću i ne smijem da ćutim ni o tome što su  zločinu i iživljavanju nad Palestincima pokrovitelji Izraela, zapadne velike sile.
Sramno i licemjerno je ćutati o tome.
Sramno je i licemjerno što i crnogorska politička elita, pa i neki NVO i raznorazni aktivisti o tome ćute. „Ubiše ” se dokazujući nam koliko su  beskompromisni borci za ljudska prava i slobode, a o Gazi ćute. Sramno je to i licemjerno!

Čast izuzecima. Kao izuzetak, ističem poslanika Nikolu Zirojevića  koji je, jedini od poslanika , htio da podrži peticiju građana i predloži donošenje rezolucije u CG Parlamentu. Njema stvarno svaka čast! A šta o ostalima reći?  Sem kako možete i smijete da ćutite  nad ubijenom i izmasakriranom palestinskom djecom?

Pored toga što neće da podignu svoj glas zbog dešavanja u Gazi, mnogi naši političari i javni poslenici  ćute na sve  što može direktno da ugrozi njihov lični interes. Ili  im  reagovanje može doprinijeti, da im se zakoče ili isključe  finansijski ventili.
Meni je najvažnije , bez obzira na posljedice  ono “rekoh i spasi dušu ” Kao onaj mrav u priči – „  da se zna na čijoj sam strani “!

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo