Povežite se sa nama

INTERVJU

DŽEVDET PEPIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA, BIVŠI UREDNIK LIBERALA: Prave alternative ovoj vlasti  – ima

Objavljeno prije

na

Krajnje vrijeme, da se neki opozicioni prvaci uozbilje i urade sve  da opozicija što jedinstvenije izađe na predizbornu trku, ili da budu jedinstveni u tome da bojkotuju izbore

 

MONITOR:  Vlast je raspisala izbore usred ljeta. Mislite li da joj se slučajno žuri, pošto je za izbore izabrala doba u kom ćemo svi biti dodatno dekoncentrisani, što od tenzija, što od virusa, što od  vrućine?

PEPIĆ: Pri ovakvom stanju svijesti vladajućih, ništa nije slučajno. Termin je namjerno tempiran, baš u vrijeme kada to  Đukanoviću i odgovara. Kako nas očekuje teška ekonomska situacija, a kao što je i  ministar finansija  prije nekoliko dana rekao  ,,da su do septembra, obezbijeđena sredstva za  redovna primanja” naravno da je  DPS, i bez  velikih konsultacija sa koalicionim partnerima izabrao, da se izbori održe 30. avgusta. Uz to, već je vidljivo, da zbog situacije  sa epidemijom virusa,  neće biti velikih prihoda od turizma. Kako završetak ,,projekta vijeka” prve dionice auto-puta, još nije izvjestan, dolazi se do takvog dana izbora.Vladajući računaju i na to da im povoljan izborni rezultat donose i tenzije, koje oni  uvijek majstorski stvaraju i održavaju. Evo 30 godina svaki izbori su nam bili ,,istorijski” pa će tako biti i sa ovim. To što će se oni održati u potpuno nedemokratskim uslovima, bez bilo kakvog političkog koncenzusa, političkih subjekata, ide u prilog  Đukanoviću i DPS-u, koji su postali vrhunski majstori da zadrže vlast.
Očekuje nas predizborna kampanja u kojoj će ,,glavni “argumenti  biti identitetska pitanja i ,,očuvanje” države. Praktično mini-referendum  ,,za i protiv” Mila.

MONITOR:  Hoće li DPS-u na ruku ići i situacija sa pandemijom?

PEPIĆ: Naravno. U ovim i ovakvim društvenim sistemima, sve se koristi. Sve je isuviše ispolitizovano pa  i situacija sa pandemijom.  Za mene neće biti nikakvo iznenađenje ako se u sastavu poslaničke liste DPS-a, ili SD-a, visokopozicionirano nađe ime, nekih od ljekara iz NKT-a, poznatih lica sa konferencija za štampu. Iako,  poznavajući situaciju, znam da to nijesu bili, ,,ljekari na prvoj liniji fronta”, koji su   liječili pacijente oboljele od Covida-19.

A  možda najbolji primjer u kakvom društvu živimo  su baš zdravstveni radnici. Koliko do prije pola godine, raspravljano je o tome ,,sa koliko procenata” im povećati njihova skromna primanja. A onda, nastupa za vrijeme epidemije, moram reći sa pravom, zahvalnost, aplauzi za njihovu požvrtovanost. Kad se na dnevnom redu nedavnog zasjedanja parlamenta našao prijedlog da im se poveća procenat zarade, oni koji su im aplaudirali, zahvalili su im se tako što su ostali ,,uzdržani”. No, ko zna, možda su se poslanici vladajućih partija i rukovodili onim prizorom iz Nikšića, kada su neki zdravstveni radnici, ispred Opšte bolnice u ovom gradu, dočekali Đukanovića pljeskanjem.

 

MONITOR: Da li će opozicija uspjeti do tada da ponudi organizovani odgovor?

PEPIĆ: Plašim se da ne! Smetnja ,,ukrupnjavanju” opozicije nijesu toliko njihove ideološke razlike, već prije svega,  sujete. Ko i koliko mjesta na listi ima, ko je ,,više”, a ko ,,manje zaslužan”…  Vrijeme prolazi, izbori su tu!
Krajnje je vrijeme da se neki opozicioni prvaci uozbilje i urade sve  da opozicija što jedinstvenije izađe na predizbornu trku, ili da budu  jedinstveni u tome da bojkotuju izbore. Treba ostaviti po strani bilo kakvu netrpeljivost,  a mislim da  je najviše  u pitanju lična netrpeljivost među opozicionarima, kako bi se na adekvatan način suprotstavili vladajućem režimu.

MONITOR:  U Srbiji je opozicija reagovala bojkotom. Mislite li da je to i ovdje rješenje? I zašto nije, ili zašto jeste?

PEPIĆ: Bojkot je legitiman vid otpora,  ja bih ga nazvao, ignorantsko pokazivanje otpora. Ali, već se jasno nazire da će neki  opozicioni politički subjekti  učestvovati u izbornoj trci. Uvijek se kod nas nađe neka grupacija koja  hoće da pruži  ,,legitimitet” izborima. Ako bi bojkot bio potpun od onih koji su protiv ove i ovakve vlasti, onda bi to imalo smisla i političkog odjeka. Poznavajući političku scenu, mislim da smo daleko od takvog rješenja.

MONITOR:  Da li je problem Crne Gore nepostojanje dobre alternative ovoj vlasti?

PEPIĆ: Nasuprot, ja ne mislim da dobre alternative ne postoji. Ona svakako postoji. Ali, da li je to ona koja se trenutno nudi, to se možemo zapitati. Bilo je uvijek alternative i to prave. Zar to nije bio LSCG i Slavko Perović. To što većinska CG, nije htjela ili nije smjela Slavka i LS, posljedice toga svi trpimo.
Ipak, i ova i ovakva CG, ima alternativu! Kada to kažem, mislim na pojedince koji imaju stručne i naročito naglašavam, etičke reference. Takvih ljudi, koje krase njihova dijela, ima. Samo se ti ljudi trebaju umrežiti i oni bi trebali da budu elita, koja hoće, a ja vjerujem i   može, doprinijeti da Crna Gora ubrzo postane prihvatljivo demokratsko društvo.
No,  djelimično se slažem  da ova, ili bolje rečeno djelovi alternative koji se nude, nijesu najprihvatljiviji. Pri tom,  mislim  da bilo ko da dođe novi, teško da može da bude gori od ovih koji su na vlasti, neki neprekidno 30 godina.  A da bi demokratski procesi  stvarno počeli, da se ukorijene, prvi uslov je promjena vlasti. Da bi se to prije postiglo, treba ojačati ,,instituciju” Građanin,  i boriti se za njegov suverenitet! Kao društvo trebamo više uraditi na razvijanju individualnih prava.

MONITOR: Trenutno je najjača opozicija DPS-u u stvari Mitropolija. Šta to u stvari znači?
PEPIĆ: To je u ovom trenutku tačno. A da tako bude najviše je doprinjela vlast, donošenjem Zakona o vjerskim slobodama i pravima, (nastranu kvalitet zakona), u neadekvatno vrijeme i neadekvatnim uslovima. Ako je trebao ovakav zakon, zašto  nije donijet u prvoj godini mandata Vlade, već 10-ak mjesci pred izbore. To je dovelo do nezadovoljstva  svještenstva i  vjernika SPC-a.
Uz to, ovom prilikom,  su se se na dvije ,,suprotstavljene” strane našli izuzetno  dobri  poznavaoci. Koji su se na crnogorskoj javnoj sceni pojavili prije 30 godina, u skoro isto vrijeme. Đukanović na čelu svjetovne, a mitropolit Amfilohije duhovne vlasti. Od tada i jedan i drugi imaju veliki uticaj na događaje i procese u društvu.  Često su imali zajedničke ,,poglede”, sada su na suprotstavljenim stranama. Ni jedan ni drugi ne mogu  donijeti  nešto  previše dobra Crnoj Gori.  Da je sreće Crna Gora bi u praksi trebala bude ono što je i  po Ustavu – sekularna država.

MONITOR:  Kako komentarišete  dešavanja  u Budvi?
PEPIĆ:
Kao još jedan, veoma ozbiljan udarac.  Dešavanja u Budvi, a nedavno i u Kotoru, nose  strašnu i opasnu poruku.  Ako tako može da se radi – čemu onda služe izbori. Pokazuju da su moćnici, ako im se ne sviđa neka vlast, u stanju da raznim mahinacijama nađu nekoga, koji će  preći ,,na njihovu stranu“. Prekrajajući izbornu volju građana.
U Budvi se upravo dešava to.  Odakle pravo Džakoviću, koji je na mjesto odbornika u SO Budva, došao sa liste DF-a ( bez obzira, šta o njima mislili) da glasove Fronta ,,prebaci” DPS –u. Ovo je i etičko pitanje. Ako je bio toliko ,,ljut” zbog njegovog projekta „otvorene liste” sa kojim, gle čuda, nije uslovio, najveću stranku – DPS,  trebao je vratiti mandat, a ne pokloniti onima koji vladaju   na republičkom nivou. Ovim činom   obilježio je svoje krajnje neprincipijelno političko djelovanje. Postavlja se i pitanje, kako se  Crnogorska ( koja se zalaže za   fer uslove), uortačila sa partijom iz koje su dva gradonačelnika i više funkcionera, kao i čuveni Svetozar Marović, i u sudskom postupku, osuđeni kao članovi organizovane kriminalne grupe.
Svakako, nije za pohvalu ni ponašanje pripadnika Uprave policije, koja drži u opsadi zgradu SO Budva, kako bi omogućili  ,,nesmetan“ rad novoj većini, koja je v.d. upravu izabrala u restoranu.

MONITOR: Pripadali ste LSCG, borili se i sanjali građansku Crnu Goru, zemlju vladavine prava i jednakih šansi. Je li Crna Gora sve dalje od tog cilja, i  šta je potrebno da se on dostigne?
PEPIĆ: Ovo je daleko od one i onakve Crne Gore za koju sam se zalagao kao član LSCG. Iskreno smo  se zalagali za demokratsku CG,  vladavinu prava. Društvo u kojem nećemo biti svi isti, ali  u kojem ćemo imati jednake šanse. U kojem će se cijeniti znanje i etika. Gdje će se onaj koji otuđuje, ono što pripada društvu ili nekom drugom,  osuditi i nazvati  pravim imenom – lopov.
Iskrenim liberalima Crna Gora je  zaista domovina, njima ( vladajućima) je imovina.
Daleko smo danas od toga. Danas su ,,najveći” Crnogorci,( a dosta je i onih koji su nas proganjali zbog toga 90-ih, koji su dok smo mi klicali ,,sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče” vodili rat za mir, pljuvali i cijepali našu i ondašnju, a od 2004 godine državnu zastavu itd…) oni koji, jednu ruku drže na “srce, a drugu zavlače državi u džep”. Koji su ,,sposobni”, “snašli se u tranziciji”. Među takvima su, nažalost,  i  neki bivši članovi LSCG, koji su u međuvremenu postali zaštitnici lika i djela  Đukanovića.
Situacija se može promijeniti nabolje samo ako bi  se našli pravi ljudi na pravom mjestu. Spremni da iz temelja mijanjaju sistem.

Čast mi je i ponosan sam što sam bio (i ostao) član LSCG, kao i to što sam bio i ostao prijatelj Slavka Perovića, najčasnije i najprincipijelnije ličnosti crnogorskog višestranačja.

  Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo