Prvo poluvrijeme hajke na udžbenik istorije za četvrti razred gimnazije završeno je tako što će istoriju u drugom polugodištu đaci učiti iz dva udžbenika. Ne zna se ko će i kako birati koja će se lekcija učiti iz nove, a koja iz stare knjige, ali ne treba sumnjati da će postupak biti pažljiv. Izvjesno niko, odgovarajući na času, neće morati da izgovori kako su Momir Bulatović i Milo Đukanović poveli zemlju u rat. Savjet za opšte obrazovanje zaključio je da treba formirati novu recenzentsku komisiju koja će analizirati Istoriju za četvrti razred gimnazije koju su napisali prof. dr Šerbo Rastoder, mr Dragutin Papović i Sait Šabotić. Nakon analize znaće se konačna sudbina udžbenika. ,,Moguće su sve opcije – da se udžbenik povuče, dopuni ili ostane onakav kakav je sada”, kazao je predsjednik Savjeta Radovan Damjanović. Zaključak Savjeta proizišao je iz preporuka Komisije za srednje obrazovanje, koja je uvažila prijedlog Zavoda za udžbenike. Isti Savjet i isti Zavod, prošlog ljeta udžbenik nijesu smatrali spornim – njegova upotreba odobrena je u julu prošle godine.
Udžbenik istorije izazvao je, odjekivalo je ovih dana, ,,reakcije stručne i laičke javnosti”; predstavnici nekih partija i Matice Bošnjaka Sandžaka tražili su njegovu izmjenu ili povlačenje. Tačno je, samo nedostaje glavno – mogli su svi protojereji zajedno sa Maticom Bošnjaka Sandžaka da dube na glavi, ni Zavod ni Savjet prstom ne bi mrdnuli. Revnost je posljedica načina na koji se u udžbeniku govori o zaslugama naše vlasti za pohod na Dubrovnik, o etničkim čišćenjima, sankcijama i ostalim blagodetima koje nam je donijela. Posebno je za pravednike bolno poglavlje Raspad Jugoslavije, u kojem mr Dragutin Papović piše o događajima od početka devedesetih do ovih dana. Problematizovani su i djelovi udžbenika o Drugom svjetskom ratu, ali ta stvar je više ukrasne prirode.
,, Slažem se s mojim kritičarima samo u tome da se ni meni ne sviđa istina iz Drugog svjetskog rata i iz prve polovine devedesetih godina XX vijeka. I ja bih volio da u Crnoj Gori nije bilo zločina, da su svi bili na strani antifašizma, da nijesmo učestvovali u ratnom pohodu na Dubrovnik, da nijesmo bili pod sankcijama UN, da svi ljudi koji su za to odgovorni to nijesu uradili i da se nijesu desile sve te ružne stvari. No, činjenica je i istorijska istina da su se te ružne stvari desile i to treba reći”, objasnio je mr Papović.
Ocjenjujući da rješenje o uvođenju paralelnih udžbenika ,,nije ništa strašno” predsjednica Komisije za srednje obrazovanje Božena Jelušić objasnila je da je korišćenje dva udžbenika dokaz „demokratskog iskoraka koji čini Crna Gora, pokušavajući da svestrano valorizuje svoju noviju istoriju i da se sa njom suoči”.
,,Ovo je još jedan očigledan dokaz servilnosti državnih institucija prema onima koji su i početkom devedesetih kao i danas vodili Crnu Goru u sunovrat. Podsjetiću, u slučaju Mugoša imali smo savršenu koordinaciju policijsko-bolničko-tužilačkog aparata, a ovom prilikom, u sličnom poduhvatu šikaniranja onih koji savjesno obavljaju svoju profesiju, im se pridružio i obrazovni aparat”, ocjenjuje u izjavi za Monitor profesor političke psihologije Filip Kovačević.
Iz Savjeta za opšte obrazovanje najavljeno je da Zavod za školstvo treba da razgovara sa nastavnicima istorije i uputi ih kako da koriste oba udžbenika. Stari udžbenik će učenicima biti podijeljen besplatno. Budući da se u njemu ne pominje odgovornost vlasti za događaje devedesetih, čudo je da uz knjigu ne ide i čokolada.
,,Žao mi je što Savjet nije zabranio udžbenik, jer bi to možda bila mjera adekvatna pokušaju da se u udžbeniku istorije kaže istina”, ocjenjuje u izjavi za Monitor prof. dr Šerbo Rastoder. On smatra da je riječ o političkoj odluci tijela koje bi trebalo da bude stručno. ,,Savjet se pokazao kao neka vrsta agit-propa u najbolje vrijeme te institucije”.
Mr Dragutin Papović za Monitor kaže: ,,Ovo je politička odluka i ništa više. Prevladao je politički interes, političari određuju šta je, a šta nije podobno da se pojavi u udžbeniku”. On objašnjava da je Savjet na ovakvu odluku imao pravo, ali da ona pokazuje da nije usvojeno pravilo da se o prošlosti govori na osnovu naučnih podataka. ,,Kao autor poglavlja Raspad SFRJ, iznio sam činjenice koje su apsolutno utemeljene, ne vodeći računa kome te činjenice mogu da zasmetaju”.
Na sve primjedbe na udžbenik Papović je, na dvanaest strana, odgovorio Zavodu i Savjetu. Predsjedniku Savjeta, Radovanu Damjanoviću zasmetala je, na primjer formulacija „crnogorske vojne snage”, koja je upotrijebljena za pripadnike vojske koji se sumnjiče da su izvršili zločin u Bukovici. ,,Damjanović smatra da Crna Gora tada nije imala svoju vojsku, što nije tačno, jer je tadašnja vojska SRJ bila i crnogorska vojska. Tom vojskom su komandovali i crnogorski državni predstavnici, koji su s predstavnicima Srbije bili u političkim tijelima koja su upravljala vojskom. Formulacija o pripadnicima crnogorske vojske iz udžbenika je opravdana i zbog toga jer su osobe iz vojske koje državno tužilaštvo sumnjiči da su počinile zločin u Bukovici građani Crne Gore. Zbog toga ja činjenično opravdano reći da je to i crnogorska vojska” objasnio je Papović u odgovorima. Njegov trud bio je uzaludan prosto zato što ne postoje ni teoretske šanse da ove činjenice Damjanović i ostali nijesu znali. Samo im se ne sviđaju.
,,Nakon odluke Savjeta uviđam da moji naučni odgovori na kritike nijesu bili relevantni za Zavod i Savjet. Ignorisali su ih, što potvrđuje da je njihova odluka politička”, kaže Papović.
Po Papovićevom mišljenju, odluka Savjeta o paralelnom korištenju dva udžbenika učenike dovodi u konfuznu situaciju.
,,Učenicima je istorija inače ‘dosadna’. Ako teško izlaze na kraj sa jednim, kako će tek sa dva udžbenika”, kaže za Monitor Sait Šabotić, jedan od autora udžbenika. Uz napomenu da već ima dosta iskustva na polju pisanja udžbenika istorije jer je ovo četvrti udžbenik čiji je koautor, Šabotić ocjenjuje da udžbenik istorije za IV razred gimnazije sa didaktičko metodičkog i pedagoškog stanovišta, a i sa stanovišta zahtjeva relevantnih evropskih institucija koje se bave školskim udžbenicima, zadovoljava sve zahtjeve reformisane škole, aktivnog učenja i kritičkog promišljanja istorijskih procesa i događaja. ,,To što se oko ovog udžbenika podigla nepotrebna buka samo je posljedica naših nedovršenih tranzicionih i demokratskih promjena i želje pojedinih političkih elita da sve ima svoj poželjan kraj.”
Šabotić tvrdi da se kvalitet ,,sporne” Istorije lako može provjeriti ako se uporedi sa udžbenicima koji su bili u upotrebi prije samo deceniju.
Godinama su naša djeca učila o nasilnoj secesiji Slovenije, Hrvatske i Bosne od Jugoslavije, školske knjige su im tumačile kako su ,,Njemačka i Austrija po treći put u ovom vijeku ponovile svoj ‘Drang nach Osten’!”. Izučavala se uloga Vatikana koji ,,preko katoličke crkve i njenih fanatizovanih vjernika vodi borbu protiv pravoslavlja i Srba pravoslavaca”. Nadležni nijesu imali primjedbi. Bila je idila.
,,Jasno je kao dan, za vladajuću DPS-SDP koaliciju kao i za njihove poslušnike u ‘državnim’ savjetima , koji u suštini i ne postoje jer ih je vlast privatizovala, Milo Đukanović i Svetozar Marović su ‘humanisti’ svjetskog glasa, a istorija kao nauka samo zato i postoji da bi ovjekovječila svetost i uzvišenost njihovih postupaka za buduće generacije”, kaže profesor Kovačević. Po njegovoj ocjeni, pritisak koji se vrši na profesore Univerziteta Crne Gore je svojevrsna ,,inkvizicija” uma u Crnoj Gori ,,jer se zločini nedavne prošlosti na perfidan način, kroz institucionalizovanu diskriminaciju, skrivaju od mladih naraštaja”.
Ako ćemo pravo, u ovoj i ovakvoj Crnoj Gori, odluka Savjeta sasvim je prirodna. Kao što je prirodno što ovdje nije bilo, niti će u dogledno vrijeme biti lustracije. Kao što je prirodan teror nad svima koji odbijaju da zaborave. U zemlji nekažnjenih i nekažnjivih zločina čudo je da je udžbenik istorije koji ne blagosilja vlast štampan. Valjaće, jednom, kad oni odu.
Klopka za recenzenta
U odgovorima na primjedbe na udžbenik istorije Dragutin Papović je detaljno odgovorio na prigovore istoričara Radoja Pajovića, u nastavcima objavljivane u Pobjedi. Pored ostalog piše: ,,Pajović kaže da je podatak u udžbeniku na str. 168 o 300 ubijenih zarobljenih četnika u Grahovu od strane partizana „rezultat četničke propagande i daleko je od istine”. No, u knjizi Đura Vujovića Crna Gora u NOR-u, koju je, recenzirao Radoje Pajović, na str. 351 stoji: „Napadima na Grahovo, koje su vršili Deseta crnogorska i jedan bataljon Šeste brigade, grahovski garnizon nije mogao odoljeti pa je Grahovo 21. oktobra 1944. oslobođeno. Noć uoči oslobođenja oko 100 Nijemaca je uspjelo da se izvuče iz garnizona i preko Bijele Gore povuče u Boku. Iz Grahova je uspio da se izvuče i jedan broj četnika, ali ih je oko 300 zarobljeno i svi su do jednoga, u nekoliko grupa i na nekoliko mjesta postrijeljani u okolini Grahova”. Ukoliko Pajović smatra da su njegova recenzija i knjiga Đura Vujovića rezultat četničke propagande i daleko od istine, onda ja priznajem da sam podlegao njihovoj četničkoj propagandi i iznosio neistine”. ,,Pajović navodi i da je podatak u udžbeniku prema kojem je četnički sud pri zatvoru u Kolašinu osudio oko 350 lica na smrt strijeljanjem pretjeran. Ako je Pajović u pravu, onda sam ja pretjerao zahvaljujući samom Pajoviću, jer sam ovaj podatak pronašao u njegovoj knjizi Kontrarevolucija u Crnoj Gori i to na str. 287 gdje Pajović kaže: „Samo onaj sud u Kolašinu poslao je u smrt oko 350 ljudi”.
Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine
Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.
Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.
Predrag NIKOLIĆ Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net
Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine
Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.
Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.
Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.
Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.
STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.
Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!
,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.
Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.
U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.
Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.
Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja u barskoj opštini upisano na SPC.
Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.
Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.
Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.
Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.
Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona. Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.
Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.
Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.
,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.
Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.
Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.
Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz poseban postupak, bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana
Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.
Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.
Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.
Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.
Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.
“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se u saopštenju MUP-a.
Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.
Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića, policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.
Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.
Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.
„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.
Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.
“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.
Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.
Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka. U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.
Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.
Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.
Naime u Informaciji se Vlada poziva na član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana.
“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”
U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost procesa zapošljavanja, ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
OKO NAS3 sedmice