Povežite se sa nama

Izdvojeno

DUŠANKA HOMEN, ADVOKATICA KOJA JE  SKORO DVIJE DECENIJE OTVARALA DOM ZA VELIKA SLIKARSKA IMENA:  Bilo jednom u Kotoru

Objavljeno prije

na

Udajom za  inžinjera Borivoja Cika Homena, Dušanka je ” došla” u familiju, a sa njom velika imena  likovne scene. Svake godine, uvijek  osmog avgusta, skoro dvije decenije, u Kotoru,  Kod Homena  su  održavane izložbe, a vrata njihovog doma širom su otvarana za brojne posjetioce. Za ljubitelje lijepe umjetnosti,  ali i za one koji su na ove manifestacije dolazili tek radi ukusnog posluženja

 

 

U prijatnoj hladovini kotorskog doma porodice Homen, na pjaci, blizu bivšeg zatvora, dočekala nas je Dušanka Subotić Homen. Vrelina julskog  dana ne osjeća se u ovoj kući, omedjenoj  teškim kamenim zidovima,  i dekorisanoj komadima antičkog namještaja, tanjirima i posudama. U vlasništvu porodice je i prostor  dugo poznat kao galerija  Kod Homena.

Udajom za inžinjera Borivoja Cika Homena, Dušanka je ” došla” u familiju, a sa njom velika imena  likovne scene. Svake godine, uvijek  osmog avgusta, skoro dvije decenije,  Kod Homena  su  održavane izložbe, a vrata njihovog doma širom su otvarana za brojne posjetioce. Za ljubitelje lijepe umjetnosti,  ali i za one koji su na ove tradicionalne manifestacije dolazili tek radi ukusnog posluženja. A bilo ga je uvijek tokom prigode otvaranja izlozbe…

” U mojoj advokatskoj kancalariji i kroz moj posao imala sam puno susreta sa vrhunskim umjetnicima, Mićom Popovićem, Oljom Ivanjicki, Kostom Bradićem, slikarima  Medijale”  priča Dušanka Subotić Homen. Kao advokatica  upoznala je   princezu Jelisavetu Karadjordjević.” Branila sam i odbranila  zahtjev koji je princeza pokrenula  za rehabilitaciju njenog oca kneza Pavla i povrat oduzete mu imovine…” Poslovna saradnja,  prerasla je u blisko prijateljstvo.

Tokom prve  posjete princeze Jelisavete domu Homena davne 2001.godine, začeta je ideja koja će se već sledeće godine realizovati, izložbom slika Olje Ivanjicki.

” Olja je došla u naš dom da pozdravi princezu i oduševila se ambijentom galerijskog prostora. Dogovorile smo se  da sledeće godine tu napravimo njenu izložbu. U organizaciji udruženja Umjetnost bez granica  koje smo registrovali, i  uz neophodne saglasnosti,  uvezli smo  Oljine slike i crteže…”

Izložbu  Olje Ivanjicki otvorila je princeza Jelisaveta Karadjordjević u intimnoj porodičnoj galeriji porodice Subotić Homen. Skoro dvije decenije ova praksa nastaviće se sa nekim drugim značajnim imenima,  koja su kvalitetom izloženih slika obogaćivala  kulturnu ponuda Kotora i cijele  Boke. Olja će ostati prijatelj i stalni gost porodice, ali i dragocjena pomoć u pisanju kataloga. Prijateljica sa kojom su se domaćini dogovarali o tome šta izlagati  i umjetnica koja je prisustvom u Kotoru plijenila na samo njoj znan način.

U galeriji Kod Homena izlagali su   slikari Mediale, Miro Glavurtić, Kosta Bradić, Milić od Mačve…Prikazani su ovdje  i radovi Miće Popovića.” Slike mi je pozajmio Mićin i Verin sin, Jovan.” Prvi put javno su prikazane i slike Milića od Mačve za koje je autor mislio da su uništene, jer su ostale u posjedu kod žene od koje se ne baš prijateljski rastao.” Optuživao je bivšu suprugu  da je spalila njegova prva djela,  ali ona mi ih je posudila  za izložbu”, sjeća se  Dušanka.

Prvi put je u ovoj galeriji, na kolektivnoj izložbi  2004 . godine, a pod nazivom Novi život Mediale prikazana slika, zajedničko djelo svih članova grupe . Godinama je  tu sliku uradjenu 1969.,  urolanu i spakovanu, čuvala  Olja Ivanjicki. Nakon  ove izložbe slika  je odnesena u Beogarad, i dio je stalne postavke  Salona Mediale, oformljenog te godine  kao dio Istorijskog muzeja Srbije.

I  2009. godine,   Homeni su zajedno sa Oljom pripremali  nešto ” medialno” . Osmog avgusta, planirano  je da se održi izložba Leonida Šejke  pod nazivom  Destrukcijama i intervencijama. Slike i crteži koje je  Šejka radio za jedan   naučni časopis i koje je Olja Ivanjicki  čuvala poslije njegove smrti. Ali, u junu te godine Olja je umrla, a Dušanka Subotić Homen 2010,  u znak sjećanja na svoju veliku prijateljicu, priredjuje izložbu radova –  Šejki i Olji. ” Ideja je bila da ovom izlozbom napravim omaž ovim velikim slikarima. Do Šejkinih slika je bilo teško doći. Skupila sam one njegove  slike koje su bile kod Olje, poneku posudila iz muzeja …Dvije slike  su bile tako karakteristične za njihov način rada. Sa jedne strane je slikao Šejka, a sa druge bio je Oljin rad. Jer faktički Olju je Šejka naučio da slika. Ona je bila vajar…” priča naša  sagovornica.

Izložbe  Kod Homena, koje Kotorani dobro pamte, bile su prestižne a opet intimne. ” Neko je dolazio da vidi princezu ili ambasadore Amerike i Rusije koji su otvarali izložbe, drugi opet jer vole umjetnost…”, priča Dušanka. Ona i njen suprug sve su sami radili bez pomoći Opštine ili državnih organa. Ceremoniju otvaranja pratila je Gradska muzika  i  solo pjevačice Muzičke akademije. Zapjevali bi i članovi grupe  Karampana u kojoj je bio  Dušankin muž Ciko i njegovi kotorski drugovi. Pomoć su svesrdno pružali i domaći umjetnici. Poput  slikara Milenka Premovića,  danas galeriste u Gradskoj galeriji Kotor.

Kod Homena je izlagao i kotorski slikar  Jovo Abramović. Radovi ovog  ” samoukog ali genijalnog slikara”, kako ga opisuje Dušanka Homen,  dekorišu i danas zidove trpezarije u njenoj kući. Šarmantno se smiješeći,  priča kako je na otvaranju Abramovićeve izložbe neka žena, aludirajući na činjenicu da je Jovo  ” liberal”, doviknula :  ” E moj Jovo šta si dočekao da ti  četnikuša pravi izložbu. Ja nikad nisam bila četnikuša, a nije mi ni u porodici niko bio  četnik. Srpkinja sam iz Beograda i tu činjenicu ne mogu promijeniti…”

Dušanka Subotić Homen  ćerka je uglednog beogradskog advokata Slobodana Subotića , unuka Dušana Subotića  sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Banja Luci  i u pet navrata narodnog poslanika u Skupštini Kraljevine Jugoslavije . ” Deda je ubijen 5. maja 1941. godine  kao prva žrtva ustaškog terora u Banja Luci zajedno sa  vladikom Platonom Jovanovićem. SPC ga je uvrstila u red sveštenomučenika.”

I o  ocu Slobodanu, Dušanka govori sa neskrivenim ponosom. Bio je  jedan od advokata u procesu protiv generala Dragoljuba Mihajlovića, kasnije i Milovana Djilasa.  Branio je autora knjige  Krajina i Krajišnici, profesora Jovana  Zubovića.” Ova knjiga je procesuirana u smederevskom sudu i ocijenjeno je da ne sadrži nikakve elemente protiv države i sistema. Nedugo poslije, 1971. godine,  moj otac je okrivljen da  nije prijavio sadržaj knjige i odgovarao je kao saučesnik na izradi  knjige  Zubovića. Umro je 1975.   Dušanka nam je ” otkrila” da je datum izložbe 8. avgust, izabran jer je to datum rodjenja njenog oca.

Djeca, sin i ćerka, oboje advokati, ljeta  provode u porodičnoj kući Homena u Rovinju. Galerije više nema, ali žive brojne anegdote sa izložbi  Kod Homena.  Danas je ovdje antikvarnica i vrijedni raritetni predmeti.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo