Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRŽAVNICI, ESTRADA I PODZEMLJE: Diskoteka, malboro, suzuki

Objavljeno prije

na

Abazović ide na koncert u Top Hilu, fudbalske utakmice i Formulu 1, dok je Đukanović više volio luskuzna odmarališta i skupe večere sa kontroverznim osobama.  I  drugi crnogorski prvaci bili su rado viđeni gosti na slavljima ljudi povezanim sa kriminalnim miljeom, otvarali njihove hotele i biznise. Na razne načine pripadnici političkog staleža  iskazivali su želju  da budu dio estrade, a sve dalji od običnog građanina

 

Prije nekoliko noći glavna vijest na portalima bila je da su odlazećeg premijera Dritana Abazovića evakuisali iz najveće budvanske diskoteke, gdje je bio napadnut. Brzo je objavljen snimak kako se ispred Top Hila, nekadašnje diskoteke Marovića, ljudi probijaju vrišteći kroz  dim suzavca, dok se u pozadini čuje vesela turbofolk muzika. U tom haosu vidi se i premijer koga izvode pod obezbjeđenjem.

Policija i partijske službe odmah su ujutru  demantovali informaciju saopštivši da Abazović nije napadnut, već da se dogodio incident nevezan za njegov boravak na koncertu. Diskoteka Top Hil te noći ugostila je regionalnu pop zvijezdu Dina Merlina. A, možda nenadano, ugostili su i tehničkog premijera zajedno sa svitom obezbjeđenja i saradnika.

Prisustvo najvišeg državnog funkcionera, nije preveniralo ono što se često događa na ovakvim mjestima, a mnogo puta se dogodilo i u samom Top Hilu. Dvije grupe muškaraca su se potukle, a navodno su neki od učesnika  bliski podzemlju.

U Upravi policije navode da je te noći „došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane nekoliko lica“ zbog čega je reagovala policija. Upozorili su vinovnike incidenta da prekinu, a nakon što su se oglušili o naređenje, navodno su trojicu njih  poprskali suzavcem. Saopštavaju da su te osobe dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, od njih su prikupljena obavještenja, na zapisnik i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Sa ovim događajem, tvrde, nije nikako povezan  premijer Abazović, osim što je iste noći bio tamo i napustio objekat neposredno prije incidenta.

„On je bezbjedno, uz prisustvo pripadnika policije koji su angažovani na njegovom ličnom obezbjeđenju, napustio ovaj objekat iz razloga koji nisu vezani za događaj u kojem je došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane nekoliko lica u istom objektu, kada je intervenisalo obezbjeđenje lokala“, navodi se u saopštenju.

Osnovni tužilac u Kotoru donio je odluku da u ponašanju privedenih ne postoji krivično djelo i policija je podnijela prekršajne prijave. Ali policija je saopštila da će podnijeti i krivične prijave protiv učesnika u incidentu jer su napali policajce u vršenju službene dužnosti. Za sada su zbog masovne tuče i haosa podnijete prekršajne prijave protiv Podgoričana Marija Kladnika (28), Viktora Lambulića (24) i Bobana Šunjevića (29) zbog agresivnog ponašanja prema patroli policije, koja je u nedjelju veče stigla da interveniše u tom noćnom klubu.

Ovo nije bio incident neobičan za Top Hil i takav tip objekta uopšte, pa je čudno zašto bi premijer izložio sebe i cijeli tim riziku odlazeći na takva mjesta. Međutim, nekako smo navikli od prvaka države da privatno i „državno“ odlaze na „luksuzna“ mjesta i u društvu koje možda i ne priliči funkcijama koje su im povjerili građani. Pisac Brano Mandić ovaj incident opisao je ovako na svom portalu normalizuj.me:

„To je Crna Gora sa premijerom kojeg izvode ispred diskoteke iz koje trešti paklena agresija i testosteron. To je ona jeftina našminkana obijesna ljuštura balkanskog luksuza koji izdiše u stanovima novogradnje, u betonskim favelama što se još samo u ovoj pripizdini mogu prodati kao luksuz. To je Crna Gora sa romskom djecom koja prose oko kafića, sa dizel džipovima i ministrima pod gasom, sa rotacijama i kombinacijama, Crna Gora koja vjerno igra samu sebe u roli primitivnog društva zatočenog u svoje psihotične snove o veličini.“

Abazovića nismo gledali kako uživa samo u luksuzu betonske diskoteke na vrhu brda u kojoj ga zabavlja jedan od najskupljih balkanskih pjevača. Sa takvih mjesta su osvitale njegove fotografije sa članovima crnogorskog podzemlja. On je  kasnije objašnjavao da mu ljudi na tim mjestima često prilaze da se fotografišu a da on ne zna o kome je riječ.

Abazovića smo gledali kako se kamerama smiješi sa otvaranja luksuznih hotela na primorju, u privatnim ložama na svjetskim sportskim događajima poput finala Lige šampiona u fudbalu ili trka Formule 1.

On je objašnjavao da  su sporna putovanja plaćena u privatnoj režiji. Svejedeno, budžet za njegova i putovanja njegovih saradnika znatno je povećan u odnosu na prethodnike. Tri puta je dopunjavan budžet za Abazovićeva putovanja na koja vodi brojne saradnike. Na putovanje u Njujork odveo je delegaciju od skoro dvadeset ljudi. Centar za građansko obrazovanje objavio je da je za službena putovanje Abazovića i njegovih saradnika iz budžeta isplaćeno preko 45.000 eura. Za nepunih godinu dana.

Njegovo putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) završilo je kao predmet ispred Agencije za sprječavanje korupcije. Nevladina organizacija MANS je tada podnijela prijavu jer je Abazović saopštio da je ispunio dječački san da gleda Formulu 1, ali da je na taj put bio privatno kao gost prijatelja iz Emirata, koji su ujedno i investitori u Crnoj Gori. ASK je utvrdila da u ovom slučaju nema kršenja zakona.

Agencija za sprječavanje korupcije je isto učinila i u slučaju bivšeg predsjednika Mila Đukanovića koji je u Dubaji 2010. pošao  pošao o trošku danas odbjeglog biznismena Duška Kneževića. I on se pravdao da je na put otišao privatno, a ne kao javni funkcioner.

I Đukanović je znao građanima da se osmjehne sa luksuznih destinacija i u društvu kontroverznih tipova. Tako je isplivala fotografija  iz bazena u Sen Tropeu sa Duškom Kneževićem, sa slavlja Nove godine u Majamiju, fotografija iz luksuznog restorana na Jelisejskim poljima u društvu Stanka Caneta Subotića… Na svadbi njegovog sina prisustvovao je i sada osuđeni tajlandski premijer Taksim Šinavatra. Sa predsjednikom  Srbije Aleksandrom Vučićem dijeli fotografiju sa kontroverznim palestinskim biznismenom Mohamedom Dahlanom. A bio je i među zvanicama na svadbi sina kontroverznog nikšićkog biznismena Branislava Brana Mićunovića.

I  drugi crnogorski prvaci bili su rado viđeni gosti na slavljima ljudi povezanim sa kriminalnim miljeom, otvarali  njihove hotele i biznise. Na razne načine pripadnici političkog staleža  iskazivali su želju  da budu dio estrade, a sve dalji od običnog građanina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo