Povežite se sa nama

Izdvojeno

DRŽAVNICI, ESTRADA I PODZEMLJE: Diskoteka, malboro, suzuki

Objavljeno prije

na

Abazović ide na koncert u Top Hilu, fudbalske utakmice i Formulu 1, dok je Đukanović više volio luskuzna odmarališta i skupe večere sa kontroverznim osobama.  I  drugi crnogorski prvaci bili su rado viđeni gosti na slavljima ljudi povezanim sa kriminalnim miljeom, otvarali njihove hotele i biznise. Na razne načine pripadnici političkog staleža  iskazivali su želju  da budu dio estrade, a sve dalji od običnog građanina

 

Prije nekoliko noći glavna vijest na portalima bila je da su odlazećeg premijera Dritana Abazovića evakuisali iz najveće budvanske diskoteke, gdje je bio napadnut. Brzo je objavljen snimak kako se ispred Top Hila, nekadašnje diskoteke Marovića, ljudi probijaju vrišteći kroz  dim suzavca, dok se u pozadini čuje vesela turbofolk muzika. U tom haosu vidi se i premijer koga izvode pod obezbjeđenjem.

Policija i partijske službe odmah su ujutru  demantovali informaciju saopštivši da Abazović nije napadnut, već da se dogodio incident nevezan za njegov boravak na koncertu. Diskoteka Top Hil te noći ugostila je regionalnu pop zvijezdu Dina Merlina. A, možda nenadano, ugostili su i tehničkog premijera zajedno sa svitom obezbjeđenja i saradnika.

Prisustvo najvišeg državnog funkcionera, nije preveniralo ono što se često događa na ovakvim mjestima, a mnogo puta se dogodilo i u samom Top Hilu. Dvije grupe muškaraca su se potukle, a navodno su neki od učesnika  bliski podzemlju.

U Upravi policije navode da je te noći „došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane nekoliko lica“ zbog čega je reagovala policija. Upozorili su vinovnike incidenta da prekinu, a nakon što su se oglušili o naređenje, navodno su trojicu njih  poprskali suzavcem. Saopštavaju da su te osobe dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, od njih su prikupljena obavještenja, na zapisnik i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Sa ovim događajem, tvrde, nije nikako povezan  premijer Abazović, osim što je iste noći bio tamo i napustio objekat neposredno prije incidenta.

„On je bezbjedno, uz prisustvo pripadnika policije koji su angažovani na njegovom ličnom obezbjeđenju, napustio ovaj objekat iz razloga koji nisu vezani za događaj u kojem je došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane nekoliko lica u istom objektu, kada je intervenisalo obezbjeđenje lokala“, navodi se u saopštenju.

Osnovni tužilac u Kotoru donio je odluku da u ponašanju privedenih ne postoji krivično djelo i policija je podnijela prekršajne prijave. Ali policija je saopštila da će podnijeti i krivične prijave protiv učesnika u incidentu jer su napali policajce u vršenju službene dužnosti. Za sada su zbog masovne tuče i haosa podnijete prekršajne prijave protiv Podgoričana Marija Kladnika (28), Viktora Lambulića (24) i Bobana Šunjevića (29) zbog agresivnog ponašanja prema patroli policije, koja je u nedjelju veče stigla da interveniše u tom noćnom klubu.

Ovo nije bio incident neobičan za Top Hil i takav tip objekta uopšte, pa je čudno zašto bi premijer izložio sebe i cijeli tim riziku odlazeći na takva mjesta. Međutim, nekako smo navikli od prvaka države da privatno i „državno“ odlaze na „luksuzna“ mjesta i u društvu koje možda i ne priliči funkcijama koje su im povjerili građani. Pisac Brano Mandić ovaj incident opisao je ovako na svom portalu normalizuj.me:

„To je Crna Gora sa premijerom kojeg izvode ispred diskoteke iz koje trešti paklena agresija i testosteron. To je ona jeftina našminkana obijesna ljuštura balkanskog luksuza koji izdiše u stanovima novogradnje, u betonskim favelama što se još samo u ovoj pripizdini mogu prodati kao luksuz. To je Crna Gora sa romskom djecom koja prose oko kafića, sa dizel džipovima i ministrima pod gasom, sa rotacijama i kombinacijama, Crna Gora koja vjerno igra samu sebe u roli primitivnog društva zatočenog u svoje psihotične snove o veličini.“

Abazovića nismo gledali kako uživa samo u luksuzu betonske diskoteke na vrhu brda u kojoj ga zabavlja jedan od najskupljih balkanskih pjevača. Sa takvih mjesta su osvitale njegove fotografije sa članovima crnogorskog podzemlja. On je  kasnije objašnjavao da mu ljudi na tim mjestima često prilaze da se fotografišu a da on ne zna o kome je riječ.

Abazovića smo gledali kako se kamerama smiješi sa otvaranja luksuznih hotela na primorju, u privatnim ložama na svjetskim sportskim događajima poput finala Lige šampiona u fudbalu ili trka Formule 1.

On je objašnjavao da  su sporna putovanja plaćena u privatnoj režiji. Svejedeno, budžet za njegova i putovanja njegovih saradnika znatno je povećan u odnosu na prethodnike. Tri puta je dopunjavan budžet za Abazovićeva putovanja na koja vodi brojne saradnike. Na putovanje u Njujork odveo je delegaciju od skoro dvadeset ljudi. Centar za građansko obrazovanje objavio je da je za službena putovanje Abazovića i njegovih saradnika iz budžeta isplaćeno preko 45.000 eura. Za nepunih godinu dana.

Njegovo putovanje u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) završilo je kao predmet ispred Agencije za sprječavanje korupcije. Nevladina organizacija MANS je tada podnijela prijavu jer je Abazović saopštio da je ispunio dječački san da gleda Formulu 1, ali da je na taj put bio privatno kao gost prijatelja iz Emirata, koji su ujedno i investitori u Crnoj Gori. ASK je utvrdila da u ovom slučaju nema kršenja zakona.

Agencija za sprječavanje korupcije je isto učinila i u slučaju bivšeg predsjednika Mila Đukanovića koji je u Dubaji 2010. pošao  pošao o trošku danas odbjeglog biznismena Duška Kneževića. I on se pravdao da je na put otišao privatno, a ne kao javni funkcioner.

I Đukanović je znao građanima da se osmjehne sa luksuznih destinacija i u društvu kontroverznih tipova. Tako je isplivala fotografija  iz bazena u Sen Tropeu sa Duškom Kneževićem, sa slavlja Nove godine u Majamiju, fotografija iz luksuznog restorana na Jelisejskim poljima u društvu Stanka Caneta Subotića… Na svadbi njegovog sina prisustvovao je i sada osuđeni tajlandski premijer Taksim Šinavatra. Sa predsjednikom  Srbije Aleksandrom Vučićem dijeli fotografiju sa kontroverznim palestinskim biznismenom Mohamedom Dahlanom. A bio je i među zvanicama na svadbi sina kontroverznog nikšićkog biznismena Branislava Brana Mićunovića.

I  drugi crnogorski prvaci bili su rado viđeni gosti na slavljima ljudi povezanim sa kriminalnim miljeom, otvarali  njihove hotele i biznise. Na razne načine pripadnici političkog staleža  iskazivali su želju  da budu dio estrade, a sve dalji od običnog građanina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo