FOKUS
DRŽAVNI TEROR NAD BUDVOM: Pravnim i fizičkim nasiljem do vlasti

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Policija je u Budvi uhapsila oko 50 građana među kojima kompletno rukovodstvo Opštine, gradonačelnika i predsjednika Skupštine, direktore opštinskih službi i javnih preduzeća, odbornike, funkcionere Demokrata, DF, SNP… Turistička prestonica Crne Gore je zaključana
Skoro mjesec dana lokalna uprava u Budvi ne radi. Građani ne mogu dobiti usluge ni završavati poslove jer je Opština Budva uhapšena, blokirana spolja i iznutra jakim policijskim i parabezbjedonosnim snagama koje je angažovala Demokratska partija socijalista u svom pohodu na preotimanje vlasti i prekrajanje izborne volje građana u najvećoj turističkoj opštini u zemlji, dva mjeseca pred održavanje redovnih izbora.
Jedna od najgledanijih predstava u režiji DPS-a ne odigrava se na sceni budvanskog pozorišnog festivala Grad teatar i nije dio repertoara ovogodišnjeg programa nego realnog političkog života, na alternativnoj sceni ispred gradske kuće Opštine Budva, sa svim elementima drame koja klizi ka tragediji. Tu je dvor na koji se juriša u do sada neviđenom političkom ratu, sa masovnim scenama okupljenih građana koji se suprotstavlja tiraniji vlasti i njenim pretorijanskim gardama, raspoređenim ispred i oko Opštine, po gradskim ulicama i bulevarima, pod punom opremom za razbijanje otpora onih koji brane slobodno izraženu izbornu volju. Publika je u prilici da vidi i pomoćne rekvizite, na desetine policijskih kombija i marica raspoređenih na prilazima grada, u šumicama plaža Kamenovo, Jaz, Ploče… Spremnih da na znak reditelja uskoče na scenu i pohapse okupljene. Tu su i specijalni efekti, pucnji i oblaci dima od suzavca koji se širi gradskim ulicama, šok bombe, biber sprejovi, plač djece….
Vjerovatno ne postoji sličan primjer da jednu lokalnu samoupravu, kojoj Ustav Crne Gore garantuje samostalnost u radu, okupiraju jake policijske snage i ulazak zaposlenima na radna mjesta zabranjuje nečije privatno obezbjeđenje. Nakon prevare sa navodnim pregovorima o traženju kompromisa za izlazak iz nastale situacije, u Opštini su u srijedu, u pratnji policije, predsjedničke fotelje zauzeli v.d. predsjednici Opštine i SO Vladimir Bulatović i Snežana Kuč, koje je novoformirana većina odbornika DPS – Crnogorska – SD, uz presudan glas nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, imenovala na sjednici održanoj u hotelu Slovenska plaža.
Uslijedile su nevjerovante scene u kojima su hodnike Opštine zaposjeli snagatori privatne firme Gardijan iz Nikšića, uz logistiku policije koja je držala stražu ispred opštinske zgrade. Opštinu Budva zauzele su združene snage sa svih strana, bez pravnog osnova, bez ikakve odluke i papira koji objašnjava na bazi koje zakonske norme pripadnici Uprave policije i privatno obezbjeđenje mogu blokirati rad budvanske lokalne samouprave. Tenzije su počele nakon što pomenuto obezbjeđenje nije dozvolilo predsjedniku Opštine Marku Careviću i predsjedniku SO Krstu Radoviću da uđu u zgradu.
Bulatović, funkcioner Crnogorske, uživio se ulogu prvog čovjeka grada. Počeo je da pravi spiskove poželjnih zaposlenika koji, po njegovom mišljenju, mogu ući u zgradu. U pitanju je nekoliko opštinskih sekretara i potpredsjednik Opštine Marko Marković, dok je ostalima zabranjen dolazak na radno mjesto. Politička snaga Bulatovića, koji pristaje da se uz policijsku silu održava u fotelji gradonačelnika, počiva na 930 glasova koje je Crnogorska osvojila na lokalnim izborima.
On je zabranio i odbornicima DF-a i Demokrata da uđu prostorije SO. Drama je trajala čitav (ne)radni dan, tokom kojeg su predstavnici obezbjeđenja nasrtali na sekretare i ostale zaposlene. Okupljeni građani su iskazali revolt i napali Bulatovića na izlasku iz Opštine, kojeg je kordon policije zaštitio i sklonio u zgradu Odjeljenja bezbjednosti. Štiteći Bulatovića policija je među građane bacila suzavac, kada su pravi sukobi i započeli.
U neredima koji su izbili ispred zgrade, policajci u civilu maltretirali su i povrijedili mladića Đorđa Đuraševića. Na potresnim snimcima koje obajvljuju društvene mreže i mediji viđena je brutalnost policije, prebijanje ljudi koji ne pružaju otpor. Suzavac je bačen u dvorište osnovne škole i u salu Sportskog centra u kome su djeca u tom trenutku trenirala košarku. Zvaničnici tvrde kako to navodno nije policija uradila, i da će otkriti ko jeste.
U haosu koji je nastao policija je privela desetine građana među kojima funkcionere DF-a i Demokrata, predsjednika Opštine Carevića, predsjednika SO Radovića, potpredsjednika Demokrata i odbornika Dragana Krapovića, odbornike Đorđija Vujovića i Đorđa Pribilovića, odbornka SNP Krsta Rađenovića. Priveden je Dragan Božović, načelnik Službe zaštite i spašavanja. Privedeni su i šef Carevićevog kabineta Nikola Jovanović i gradski menadžer Milo Božović. Ranije su uhapšeni načelnik Komunalne policije Aleksandar Mijatović i nekoliko službenika i jedan od rukovodilaca u JP Vodovod i kanalizacija Igor Đurašević. Vujović je kazao da je u Budvi tom prilikom uhapšeno oko 50 građana. Mnogi su kasnije pušteni na slobodu, dok je Krapović odveden na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo. Po nalogu specijalnog tužioca privedena je i izvršna direktorica Vodovoda Jasna Dokić.
U narednim satima Budvom su odjekivale policijska sirene, dok su grupe policajaca pomognute jedinicama specijalne policije krenule u lov na građane po gradskim ulicama, kada je uhapšen poznati bokser Nikola Sjekloća. Iz sopstvenog automobila izvučen je i priveden Ninoslav Kaluđerović, šef Službe za naplatu komunalija, koji je ranije ispred Opštine rekao da je trebalo opkoliti opštinu 2010. kada su iz nje ukradeni milioni, u čemu su učestvovali i oni koji su sada u zgradi.
Budvanska premijera predstave na temu nasilne promjene vlasti, organizovana na pragu turističke sezone, imala je ogroman broj sponzora, bila je to sinhronizovana akcija pomoći svih grana vlasti, državnih institucija koje nisu štedjele ni sredstva ni ljudstvo za uspjeh ovog autorskog djela DPS-a.
Prvi je u pomoć pritekao ministar finansija Darko Radunović, koji je uoči zasijedanja budvanskog parlamenta 29. maja, na kojem je planirana smjena predsjednika Opštine Marka Carevića i predsjednika SO Krsta Radovića, izdao nalog za blokadu svih opštinskih računa u bankama, kako legalna vlast ne bi mogla isplatiti plate zaposlenima.
U igru se uključuje i pravosuđe, pa Privredni sud ekspresno, ne poštujući rok za žalbu, izdaje nalog za blokiranje računa Opštine radi naplate kredita za izgradnju kolektora otpadnih voda u iznosu od 29,3 miliona eura, za koje je garancije izdala Vlada. Time je Budva prvo finansijski blokirana. Nisu pomogle intervencije predsjednika Carevića da se računi odblokiraju.
Da su namjere ministra Radunovića bile sračunate na davanje doprinosa rušenju vlasti u Budvi, vidjelo se kada je primio novoinstalirane v.d. predstavnike opštinske vlasti Snežanu Kuč i Vladimira Bulatovića, sa kojima je razgovarao o deblokadi računa, kako bi podjelom plata zaradili nezaslužene poene.
Na scenu zatim stupa Ministarstvo javne uprave koje svojim saopštenjima sugeriše nezakonitost u radu 33. i 34. sjednice SO Budva i time daje šlagvort novoj većini za sazivanje sopstvene sjednice u hotelskoj sali. Da bi kasnije ministarka MJU Suzana Pribilović, članica GO DPS u Budvi, revidirala stav rekavši kako rješenje političke situacije u Budvi nije u nadležnost resora kojim rukovodi. I pored jasno izrečenog stava o nenadležnosti, izvedena je operacija sa Upravnom inspekcijom u kojoj su nenadležni inspektori njenog ministarstva donijeli rješenje o postavljenju opštinskih funkcionera imenovanih na hotelskoj sjednici.
Lanac nezakonitih radnji se nastavlja. Ključno sponzorstvo tragičnoj predstavi u Budvi stiže od direktora Službenog lista, istaknutog funkcionera DPS-a, Momčila Vujoševića, koji na poziv partije pomaže akciju u Budvi, uvažava rješenje nenadležne upravne inspekcije i pristaje da u Službenom listu objavi nepotpisane i nepečatirane odluke o razrješenju Carevića i Radovića i imenovanju drugih. Time je praktično obavio nezakonitu smjenu vlasti u Budvi. Brzina i površnost ove akcije, uz nepoštovanje zakona i pravnih propisa, ogledala se i u tome što su podnosioci zahtjeva Kuč i Bulatović krivotvorili djelovodni broj u opštinskom registru, pa su u Službenom listu bili prinuđeni da brojeve naknadno prepravljaju.
Krivičnu prijavu protiv Vujoševića podnijeli su sekretarka za lokalnu samoupravu Milijana Vukotić Jelušić (URA) i predsjednik SO Radović, jer je „objavio nezakonite, nepečatirane i nepotpisane Odluke čime je grubo kršeći zakonske propise, drsko, bezobzirno, neprofesionalno i politički pristrasno u korist grupe odbornika predvođene DPS-om, objavio ove odluke u cilju legalizacije političke i pravne hajdučije i smjene legalno izabranih predstavnika vlasti i uspostavi vlast suprotno čl. 2 Ustava CG“.
Budvanska politička saga ne bi bila potpuna bez uloge Specijalnog državnog tužilaštva, prisutnog i pristrasnog. Specijalni istražitelji svakog dana na saslušanje privode nekog od budvanskih funkcionera. Nema izvještaja o istrazi političke korupcije koja je izazvala nemire u Budvi i nezapamćenu represiju policije prema predstavnicima lokalne vlasti i građanima. Ali se sa posebnim darom za tajming otvaraju predmeti po ranijim prijavama protiv pojedinaca koji ne pristaju na „demokratsku“ predaju vlasti. Na udaru će biti, po svemu sudeći, Carević i poslovanje njegove privatne firme tokom predsjedničkog mandata.
Dok velike afere odmaraju u fiokama SDT, Milivoje Katnić ispituje i predsjednika Radovića, na okolnost da li je bilo krivičnog djela prilikom sazivanja i vođenja 33. i 34. sjednice SO Budva. Otkrivena je i nova OKG u Vodovodu i Komunalnoj policiji, čiji su članovi organizovali blokadu zgrade Opštine i glavne raskrsnice, tokom policijske intervencije. S tim u vezi Katnić ispituje i Dragana Krapovića.
„U politički obračun u Budvi uključilo se SDT koje u fioci drži sve krivične prijave MANS-a protiv vrha režima i pokreće postupke samo po političkom diktatu. Najgora pravda je selektivna pravda. Hitnim postupanjem u ovom trenutku Katnić se preporučuje kao kandidat za novi mandat partijskog tužioca“, navodi se u saopštenju MANS-a povodom događaja u Budvi.
Odlučujući doprinos političkoj predstavi u Budvi stigao je od Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, po čijoj nepisanoj naredbi policija danima drži Opštinu u blokadi. Nema dgovora koji je zakonski osnov po kojem policija ima pravo da zatvori Opštinu i proglasi neradne dane u jednom gradu.
U Savjetu za građansku kontrolu policije nisu imali odgovor na to pitanje, nego su i sami pitali isto direktora Uprave policije Veselina Veljovića, u dopisu na koji nisu dobili odgovor.
Objašenjenje je dao premijer Duško Marković koji je na premijerskom satu u Skupštini poručio „da će u Budvi važiti zakoni ove države, a ne zakon organizovane rulje, a ako ne bude mjesta razumu, država će to riješiti za 15 minuta“.
Protesti povodom dešavanja u Budvi prenijeli su se i u ostale gradove u Crnoj Gori u kojima su se građani okupljali ispred policijskih stanica u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Baru. Bio je to mirni otpor protiv brutalne sile prema građanima, bacanja suzavca i polIcijskog terora, očiglednog bezakonja u prekrajanju izborne volje, selektivne pravde i upotrebe državnih resursa za ciljeve jedne partije (vidi box).
Nakon burne policijske oluje i haosa diljem Crne Gore, u Budvi je osvanuo miran sunčan dan. Opština Budva zaključana je do daljnjeg, policija čuva prilaze upravnoj zgradi poznate turističke opštine u kojoj je zbog bezobzirne borbe za prevlast, usred ljeta život nasilno zaustavljen.
Branka PLAMENAC
Komentari
IZDVOJENO
-
BERANE PLAĆAJU CEHOVE BAHAĆENJA DPS-a: Računi za prosipanje magle
-
Otići – od glagola ne vraćati se
-
POČETAK TRAMPOVE PREDSJEDNIČKE KAMPANJE: Najismijavaniji US predsjednik –uzdrman, ali ne i poražen
-
MAJA BOGOJEVIĆ, TEORETIČARKA FILMA, FILMSKA KRITIČARKA I UREDNICA CAMERE LUCIDE: Želimo da biznis služi umjetnosti, a ne obrnuto
-
Na rijeci, na vrelu
-
KAKO SE ČUVA PARK PRIRODE KOMOVI: Planina dobila samo titulu
FOKUS
PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije
4 danana
28 Februara, 2025
Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe
Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal, dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.
Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.
Sve u svemu, trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.
Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka. Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.
Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
KONGRES, REFORMA DPS-A I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Februara, 2025
Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina
„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer je novo rukovostvo DPS –a dvije sedmice uoči Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju. Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.
“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika. Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.
Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković, zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović. Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.
Živković je na Kongresu, uz prigodnu retoriku o navodnoj reformi partije, saopštio i da će jedan od prioriteta DPS-a biti “revidiranje postojećih pozitivnopravnih rješenja u oblasti pravosuđa koja su nas dovela u situaciju da je selektivna pravda postala svakodnevica, a tužilaštvo instrument u rukama parlamentarne većine čiji predstavnici otvoreno najavljuju progon i hapšenja opozicionih predstavnika”. To je valjda pojašnjenje za podugačak spisak visokih funkcionera bivšeg režima u zatvoru i na optužnicama.
Iz novog Glavnog odbora, koji je izabran na Kongresu u nedjelju, isključena su neka stara imena: Milutin Simović, Suad Numanović, Zorica Kovačević, Veselin Grbović, Predrag Jelušić… Ostali su Nataša Pešić, Predrag Nenezić, Vladan Joković, Nikola Divanović, Predrag Bošković …
Analitičari izbor Đukanovića za počasnog predsjednika, te retoriku novog rukovodstva na Kongresu, vide kao definitivan pokazatelj da se reforma partije koja je pod njegovom palicom tri decenije vladala Crnom Gorom, nije i neće skoro desiti. „Nekad je DPS bio lična partija Đukanovića, sada je njegov talac“, efektno je prokomentarisao Rade Bojović iz Građanske inicijative 21.maj.
Živković se ovako osvrnuo na minule dane: “Kada iz ove perspektive nakon skoro pet godina od političkih promjena pogledamo učinke svih postavgustovskih vlasti, i sa kakvom ‘nepodnošljivom lakoćom’ razaraju sve čega se dohvate vodeći se primarnim ciljem da što duže ostanu u svojim foteljama, onda nam se čini da te naše greške i nijesu bile baš toliko velike kakvim se pokušavaju predstaviti”. Sitnica: ratovi, uništavanje državnih preduzeća i privrede zemlje, korupcija i kriminal, prostor na stranicama inostrane štampe najprije zbog državnog vrha na međunarodnim optužnicama za šverc cigareta, potom i zbog veza za jednim od najvećih narko kartela Evrope, progon kritičara i gušenje slobodnih medija, nepristojno bogaćenje političke klase čiji je šef dospio na Forbsovu listu najbogatijih skupa sa šeicima, zarobljene institucije, selektivna pravda, krađa izbora….
Živković je ipak zahvalan: „ Malo je političkih partija koji imaju moralni kapital kakvim mi danas raspolažemo, zahvaljujući ostvarenjima i rezultatima koje su ostvarile prethodne generacije u našoj partiji predvodeći državnu politiku u najturbulentnijim vremenima“.
Zuzvrat: Đukanović na Kongresu nije krio zadovoljstvo novom političkom generacijom. Dao im je i dva savjeta –da “ nastave da pouzdano brane ostvareno”, i da budu istrajni na tom putu. Citirao je i Njegoša: “ Nove nužde rađu nove sile. Tako i ove nužde tražile su novu generaciju naše politike”.
Moglo bi se reći i obratno. Stare nužde vraću stare sile. Pokazatelj povratka Đukanovića na političku scenu, koji ni nakon gubitka vlasti i odlaska sa čela partije, nije nikada u stvari pustio iz ruku konce moći koje je mogao da zadrži, ne pokazuje samo njegov izbor za počasnog predsjednika DPS-a. To je samo izlazak iz sjenke. Da su ga stare nužde navele da pojača kontrolu nad partijom, i opozicijom, vidljivo je bilo prvenstveno kroz nekoliko posljednjih mjeseci djelovanja Demokratske partije socijalista, koja je na slučaju Ustavni sud, radikalizovala djelovanje, pokazujući da nije spremna ni za promjene i dijalog. Odnosno da Đukanoviću treba održavanje “pređašnjeg stanja” u pravosuđu i u partiji. Tu su i njegovi sve češći javni nastupi puni kritike aktuelne vlasti i Zapada, pojavljivanje njegovih članova familije na protestima…Sve u svemu, rezultat njegovog čvrstog zagrljaja partije koju je decenijama vodio je još jedna uništena mlada generaciju DPS-a. I propuštena prilika da Crna Gora dobije reformisani DPS, kako joj joj putevi ne bi bili – đukanovićevski svijet ili srpski svet.
Živković se na Kongresu pohvalio posljednjim izbornim rezultatima DPS-a na lokalnim izborima, najavljujući povratak te partije u državnu vlast na sledećim parlamentarnim izborima.
“Proces je nedvosmisleno počeo, prvo povratkom na vlast u Ulcinju, a onda i nedavnim razvlašćivanjem ove parlamentarne većine u Budvi. Naredna stanica nas čeka već u aprilu – na izborima koji su zakazani u Nikšiću, a onda nastavljamo dalje sve do narednih vanrednih ili redovnih parlamentarnih izbora koji će biti prekretnica daljeg razvoja Crne Gore”, kazao je.
Izborne brojke, međutim, pokazuju da je nakon niza opadanja podrške na izborima nakon avgusta 2020 godine, pozicija DPS –a počela da jača nakon što se Đukanović i zvanično povukao sa svih pozicija, a dok novo rukovodstvo nije tako otvoreno hvalilo njegova “istorijska dostignuća”, kao sada. Na posljednjim izborima u Podgorici, kada je DPS pokazao drugačije lice, lice koje je nagovještavalo reforme, izborna lista koju je predvodio Nermin Abdić, bila je pobjednik tih izbora. Stil, način obraćanja potencijalnim glasačima i političkim protivnicima Abdića, bili su neporedivi sa kampanjama Đukanovića i njegove stare garde. Teško da DPS sa legalizovanim Đukanovićevim vođstvom može popraviti taj rezultat, a sasvim sigurno, umanjiće izglede da DPS stekne ono što mu najviše nedostaje: koalicioni kapacitet.
Još jedna zakonitost. Đukanovićev svijet hrani srpski svet. Niz posljednjih lokalnih izbora pokazuje da kad jača DPS jača i bivši Demokratski front. Samo jedan detalj. Dovoljno je da Đukanović dođe da proslavi Abdićevu pobjedu u Podgorici uz pjesmu Jači smo od Srbije, pa da se pojača društvena tenzija i radikalizuje javni prostor.
Profesor i metodolog Miloš Bešić objašnjava: „Nakon izbora 2020., na kojima je smijenjena trodecenijska vlast DPS-a, biračko tijelo te stranke i bivšeg DF-a se preraspodijelilo, tako što je dio glasača ta dva politička subjekta prišao ‘umjerenim građanskim opcijama”. Po njegovom mišljenju u međuvremenu su se partijske strukture oko DPS-a i DF-a konsolidovale, dok je do pada umjerenijih opcija doveo i njihov unutrašnji sukob. Povećava se i broj apstinenata, pokazujući da raste nezadovoljstvo i vlašću i opozicijom.
„Nijesam od onih koji ima ambiciju da djeluje iz sjenke. Nikada nijesam tako radio, valjda zato što sam imao dovoljno prilika da budem dio vlasti i sve što sam želio da radim, radio sam sa scene”, kazao je Đukanović na Kongresu u nedjelju. Niko nije ni pisnuo na te riječi.
Izlazak iz sjenke višestrukog povratnika Đukanovića, samo potvrđuje ono što već znamo. Ne samo da se DPS nije reformisao, krsteći u istorijska dostignuća teret prethodne političke generacije. Nego i da će taj teret morati da nosi i ovo društvo. Rascijepljeno između vlasti koja je nastavila masovno da primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio i da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju.
Ne valja se zavaravati: ako bude Đukanović rastao, rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije prećutna kolalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina.
Milena PEROVIĆ
Komentari
FOKUS
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije
3 sedmicena
14 Februara, 2025
Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče
U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).
„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.
Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.
Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.
Uz njih, u kapitalnom budžetu našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.
Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.
Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.
Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.
Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević, upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.
Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“
Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.
Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.
Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.
Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.
Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.
I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.
Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…
„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 4 dana
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 4 dana
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

RADE BOJOVIĆ, IZVRŠNI KOORDINATOR GI „21.MAJ“: Cirkus ide dalje
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Povratak onoga koji nije ni otišao
-
INTERVJU4 sedmice
DR TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: U Hrvatskoj je „pukla opna“
-
U SJEĆANJU3 sedmice
TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu
-
Izdvojeno2 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU4 sedmice
STEFAN ĐUKIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR I GRAĐANSKI AKTIVISTA: Rovovi još nijesu premošćeni
-
HORIZONTI4 sedmice
SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija