Vlada će naložiti da se devastirano područje Morače proglasi ekološkom katastrofom, kako bi se utvrdila i naplatila šteta koja iznosi preko 50 miliona eura Ozbiljnijoj akciji suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka pristupilo se nakon što je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. Tužioci istražuju i da li postoji krivična odgovornost u institucionalnom lancu komande za počinjenu ekološku katastrofu
Nakon dvije godine javnih pritisaka na Vladu da se zaustavi nezakonita eksploatacija šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne, koju je činilo preduzeće Montenegro Petrol, konačno su učinjeni prvi koraci. Srušeni su nelegalni objekti ovog preduzeća koji su podignuti na obalama Cijevne i Morače, na parcelama koje su upisane kao državne, društvene i gradska svojina.
Iako su se ostale građevinske firme povukle (neke milom, neke silom), Montenegro petrol, koju je osnovao podgorički biznismen Ranko Šuškavčević, a trenutno njome rukovodi njegova ćerka Andrea, uspijevalo je koristeći zakonske začkoljice da izbjegne takvu sudbinu.
Posljednji put je podgorički Osnovni sud, 8. februara, donio drugo rješenje, prema kojem postrojenje kompanije Montenegro petrol može nastaviti sa radom, odnosno proizvodnjom betona, ali ne i da obrađuje šljunak koji potiče sa te lokacije ili iz Morače. Isti organ je prvobitno, po predlogu države, zabranio rad postrojenja te privatne kompanije. U februarskom rješenju, pak, sudije konstatuju da nema dovoljno dokaza da bi te aktivnosti uticale na smanjenje izdašnosti obližnjeg vodoizvorišta.
I pored takve odluke suda, Vlada je donijela odluku da se konačno sruši postrojenje Montenegro petrola. U ranijem dopisu građevinske inspekcije iz septembra prošle godine ovoj kompaniji je naloženo da sama ukloni svoje objekte i mašine sa državnih parcela, što nije učinjeno. Ne samo da objekti nijesu uklonjeni, već je advokat podgoričke kompanije Nikola Martinović najavio tužbu protiv države zbog rušenja ovih objekata.
Vlada u tehničkom mandatu na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem planira da „ekološkom katastrofom“ proglasi kompletnu zonu zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, ali i dio korita Morače iz kog se godinama nelegalno eksploatisao šljunak – da bi država mogla tražiti nadoknadu štete koja se mjeri desetinama miliona eura. On je najavio i podnošenje krivične prijave protiv Glavnog grada, za koji tvrdi da su ćutanjem na nezakonitosti omogućavale nelegalnu eksploataciju. Nakon najavljene tužbe Abazović je rekao da nijedan od tih objekata nije bio upisan u katastar:
,,Sa zadovoljstvom čekamo tužbu. Država neće biti u defanzivi, neka sud na kraju odluči. Nijedan od ovih objekata nije upisan u katastar. Ne samo da treba da odgovaraju vlasnici i da treba da nadoknade štetu koja je veća od 50 miliona eura, jer to će pasti na teret građana Crne Gore. Znaju se imena firmi koje su ovdje radile, kao i pojedinaca, ali firme treba da plate nadoknadu štete. Odgovoran je i Glavni grad. Oni su htjeli da prevare sistem i konceptom montažnih objekata dozvole nelegalnu eksploataciju šljunka ovdje, iako elaborati o uticaju na životnu sredinu postoje godinama unazad. I samo zbog njih smo kasnili, samo zbog njih ranije nismo proglasili javni interes, jer izvjesni Barović nije htio da odgovori, ali se nadam da će odgovoriti u Specijalnom državnom tužilaštvu”, kazao je Abazović.
Simptomatično je da se ozbiljnijoj akciji suzbijanja nelegalne eksploatacije šljunka pristupilo nakon što je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. Tužioci istražuju i da li postoji krivična odgovornost u institucionalnom lancu komande za počinjenu ekološku katastrofu.
Novinar i građanski aktivista Vuk Vujisić, koji godinama ukazuje na ovaj problem, smatra da je tek počelo rješavanje problema sa nelegalnom eksploatacijom šljunka i uzurpacijom državnog zemljišta u basenu Morače. Tvrdi da je pred nama veliki posao, a malo vremena.
„Moramo ukloniti sve mašine i sve objekte, pa procijeniti štetu i ko ju je napravio, a uporedo krenutu u naplatu štete. Nakon toga idu eventualni sporovi i tužbe“, kazao je Vujisić za Monitor.
Dritan Abazović je poručio da su „slobodni da idu kućama“ svi koji nisu odlučni da rade u skladu sa zakonom. Navodi da je to kazao nadležnim inspektorima Uprave za inspekcijske poslove. ,,Nama ne treba da radi neko kao što je radio do sad. Nama treba odlučnost. Mi prelazimo da branimo šume, odmah čim se riješi situacija sa šljunkom. Prethodnici su omogućili sistem koji podstiče devastaciju. Tome stajemo na kraj”, kazao je on.
Abazović je tvrdi da će nakon odbrane rijeka, Vlada preći da brani šume. Kaže i da je tu dodatni javašluk. „Na stotine krivičnih prijava je podnijeto i nijedna nije procesuirana“, rekao je Abazović.
Građanski aktivista iz Plava i dokazani borac za zaštitu šuma Rašit Marković kaže za Monitor da je ta borba počela u njegovom gradu prije mnogo godina. On smatra da su institucije i inspekcije najveći problem u tom sektoru.
„Imamo svu dokumentaciju o legalnim pljačkama. Imamo premjere odjeljenja sa oko 400 stabala dokaza. Imamo skrivanje dokaza i 15 ročišta za privremenu mjeru prolaska – u krivično djelo i povredu prava na pravično suđenje jer nijesmo dobili na uvid ni sporne koncesije niti izvođačke projekte koncesionara, prijave institucijama sistema za krivična djela. Imamo masu toga. Samo šume nemamo“, kaže Marković.
Vujisić smatra da je problematika sa šumama drugačija od devastacije rijeka. Krađa stabala se vrši širom Crne Gore, na napristupačnim terenima, pogotovo na sjeveru. Kaže da ne znamo tačne pozicije kao kod eksploatacije šljunka, i da je problem u tome što je u ovu krađu uključen mnogo veći broj ljudi. Zbog opustošenih crnogorskih sela, naročito na sjeveru zemlje, nema ko da prijavi krađu pa su šume nezaštićene.
„Ovoga puta vidimo da posotoji volja u vrhu Vlade da se ova stvar riješi. Naravno, vjerovatno ćemo i ovdje imati opstrukcije po dubini i trule daske u institucijama, ali će se združenom akcijom procesuirati svi koji učestvuju u pustošenju naših šuma“, poručuje Vujisić.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice