Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DROGA U ŠKOLAMA: I tinejdžeri umiru

Objavljeno prije

9 godina

na

droga-kosova

Ukoliko odlučite da posjetite školsko dvorište podgoričke Gimnazije u kasnim večernjim satima, zateći ćete neobičan prizor – veliki broj euforične omladine, a vrlo malo alkohola. Gimnazijalci sa kojima smo razgovarali kažu da je to zato što im droge ne fali.

Učenik Gimnazije koji je želio da ostane anoniman kaže da se u toj srednjoj školi često koriste i mogu vidjeti lake droge. „Naši poznanici koji koriste droge nijesu odbačeni od društva zbog toga”, objašnjava. On vjeruje da većina profesora zna da se narkotici koriste u školi, ali kako nikada lično nijesu prisustvovali takvim situacijama, ne utiču dovoljno na njihovo suzbijanje. „Škola se adekvatno ne bori sa ovim problemom i nedovoljno čini da pomogne određenom broju učenika da prestanu sa konzumacijom. Deklarativnom zabranom škola ne može smanjiti upotrebu droga, jer i neke druge stvari koje su zabranjene svakodnevno gledamo u školskom dvorištu”.

U razgovoru sa učenicima Gimnazije, saznajemo da je u posljednjih par godina uspostavljena tradicija da na maturi, u toaletu, stoji osoba koja brani učenicima da konzumiraju drogu, kako se u tom magičnom trenutku proslavljanja završetka srednje škole ne bi – predozirali.

Ni drugi učenici drugih škola sa kojim smo razgovarali nemaju puno drugačije mišljenje i iskustvo. Oni kažu da je droga prihvaćena kod velikog broja mladih, izuzetno je dostupna, i lako je nabaviti čak i u okolini škole. I oni smatraju da profesori i škola ulažu tek minimum napora u suzbijanje upotrebe droga u školama, kao i to da metod zabrane ima efekta samo za vrijeme trajanja nastave. Nakon završetka boravka u školi, učenici su prepušteni sami sebi, ističu oni.

Saša Mijović iz NVO 4 Life je za Monitor otkriva uznemirujući podatak: ,,Prije desetak dana je od droge preminuo sedamnaestogodišnjak, koji je dugi niz godina koristio i prodavao narkotike” , kaže on.

Prema podacima iz civilnog sektora, sve su mlađi korisnici droga. Najmlađi heroinski zavisnik u Crnoj Gori ima jedanaest godina. Sve su češće primjedbe roditelja osnovaca da je droga dostupna i u školi.

Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji kaže da su do sada prijave vezane za slučajeve narkomanije u školama rijetke, ali da im se često javljaju roditelji djece koji u dvorištima škola, vrtića ili na igralištima pronalaze pribor za korištenje droge. Iako je trenutna situacija takva, ona ističe da bi se mnogo više pažnje moralo posvetiti prevenciji. „Potpuno smo svjesni da je problem korištenja droga među mladima veoma izražen i da je izazova mnogo. Treba reagovati na vrijeme da ne bismo kasnije liječili nastale probleme”.

Ona smatra i da roditelji treba da shvate ovu društvenu nevolju ozbiljnije i da ukazuju na nju svojoj djeci često i pravilno. „Nekako se više čini da razmišljamo u pravcu – nama se to ne može dogoditi. Upravo iz tog razloga razmišljamo i planiramo da sa nevladinim organizacijama koje se bave ovom tematikom pripremimo serijal radionica/predavanja za roditelje koji se odnose na to kako da razgovaraju sa djecom, kako da prepoznaju problem, kako da sarađuju sa školom i nadležnima. Trudimo se da u Razvojnom centru obuhvatimo sve te važne teme koje se odnose na roditeljstvo i djecu”, objašnjava Kristina. Ona misli da trenutno ni roditelji ni škole ne rade dovoljno po ovom pitanju, i da to mora da se promijeni.

Ona smatra da je metod prohibicije narkotika nefunkcionalan. „Kao što je sa većinom zabrana slučaj, nema željenog efekta, zbog čega se mora raditi na drugačiji način – razgovarati sa djecom, omogućiti im da dobiju što više informacija, upoznaju se sa ljudima koji su kroz sve to prošli… A roditelji moraju da budu spremni i pripremljeni da prepoznaju, i što je još važnije, spriječe problem”.

Naš drugi anonimni sagovornik, takođe gimnazijalac, kazao je da droga u školi nije rijetkost i da poznaje više od deset zavisnika. On kaže da škola ulaže napore u suzbijanju ove nedaće brojnim prezentacijama, informatorima i u sklopu izbornih predmeta, ali smatra da problem leži drugdje. „Profesori kao pojedinci i kad primijete problem okreću glavu ne želeći da se miješaju i konfrontiraju sa roditeljima. I sami roditelji često ne žele da čuju da je njihovo dijete zavisnik”.

Naš sagovornik pozdravlja to što škola poziva policiju u pojedinim slučajevima i pooštrava zabranu, ali smatra da to ništa ne mijenja jer sama policija ne pridaje značaj ovom problemu. „Mislim da će postrožavanje disciplinskih mjera na kojima radi uprava smanjiti upotrebu droge za vrijeme nastave i u okolini škole, ali ne i da će imati efekta na problem narkomanije kod srednjoškolaca. Oni će samo promijeniti vrijeme i mjesto konzumiranja narkotika”.

Na pitanje o broju prijava vezanih za narkomaniju koje je Gimnazija poslala policiji u toku prošle godine, nijesmo dobili odgovor. Takođe, nijesmo uspjeli stupiti u kontakt ni sa upravom ove škole.

Škole, roditelji i nadležni organi ne obraćaju dovoljno pažnju na ovaj, sve veći društveni problem. Ili se sa njim bore na pogrešan način.

Dosadašnje metode suzbijanja narkomanije putem prohibicije očigledno ne funkcionišu, jer je zavisnika sve više. Samo u proteklih mjesec dana droga je uzela dva mlada crnogorska života – umrla je tridesetdvogodišnja djevojka i sedamnaestogodišnjak. Ne smijemo dopustiti da se ova nevolja dalje širi, jer su korisnici droga sve mlađi.

Ne smijemo žmuriti pred problemom

Saša Mijović iz NVO 4 Life je prošlog mjeseca završio seriju radionica na temu prevencije narkomanije u Osnovnoj školi Oktoih. Radionice je održao na poziv škole, koja je došla u saznanje da neki učenici devetog razreda te škole koriste drogu – marihuanu. „Smatram da je potez uprave ove škole za pohvalu, i rijedak pozitivan primjer. Ne žmure pred problemom, već rade ono što kao pravi profesionalci i pedagozi treba da urade – traže pomoć ljudi iz ove oblasti i ukazuju na postojeću nevolju”, ističe on. Mijović je siguran da i u ostalim osnovnim školama ima droge, ali ne i adekvatnih odgovora njihovih uprava – ukazivanjem na nevolju institucijama. „Kod nas je nedavno došao četrnaestogodišnjak u pratnji porodice, koji je kazao da je na žurci koristio narkotike. Rekao je da je na toj žurci osmog razreda prisustvovalo još stotinjak osnovaca, a da je preko polovine djece koristilo marihuanu”.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

6 dana

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

6 dana

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

2 sedmice

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo