Povežite se sa nama

INTERVJU

DRITAN ABAZOVIĆ, LIDER URA:  Dosta je lova u mutnom

Objavljeno prije

na

Suštinski nemam ništa protiv ponude DF-a, ali svi moramo biti iskreni u procesu. URA je uvijek bila konstruktivni dio opozicije, čija je uloga, bila i ostala, da zbližava. Međutim, ne mogu da ne primijetim da u istom pozivu postoji i doza određenog licemjerja. Da li su oni ti koji su sjeli da sa Branom Gvozdenovićem vode grupu za izborno zakonodavstvo sa nejasnim ciljevima?

 

MONITOR: Nedavno ste, komentarišući zatvaranje  Nebojše Medojevića i određivanje pritvora Milanu Kneževiću,  izjavili da se protivustavno hapse poslanici, te da je Ustavni sud navodno stao na stranu pravde odlukom nakon koje je Medojević  izašao iz zatvora, ali da se zapravo radilo o političkoj odluci.  Kako vidite cijelu tu situaciju sada?
ABAZO VIĆ: Hapšenje poslanika na ovakav način samo potvrđuje tezu o atrofiji institucija sistema i pravnoj nesigurnosti u koju vladajuća klasa gura građane Crne Gore. Tužno je bilo gledati kako pravnom gimnastikom, ali priznaću vrlo domišljatom i kreativnom, Ustavni sud spašava obraz drugih sudskih instanci kao i samog tužilaštva.

Pojednostavljeno, kolega Medojević, niti je zakonito uhapšen, a ni zakonito pušten.

Nije sporno da poslanici trebaju odgovarati pred zakonom, ali se takve radnje moraju vršiti uz više dostojanstva i na primjereniji način, a naročito uz poštovanje svih procedura. Međutim, u privatnoj državi i zarobljenom sistemu kojem svakodnevno svjedočimo, ovakvi fenomeni nijesu veliko iznenađenje. Pitanje je samo do kada smo kao društvo spremni trpjeti ovakvu institucionalnu blamažu.

MONITOR:  Mislite li da je zatvaranje Medojevića imalo neki svoj drugi razlog u pozadini? Od hapšenja se uzalud pokušava odgovoriti na pitanje kome je takav potez odgovarao.
ABAZOVIĆ: Takav potez, ako sagledate sa političkog ugla, šteti Crnoj Gori i njenom međunarodnom imidžu. Ali sa druge strane, odogovarao je mnogim retrogradnim političkim strukturama, što ne mora direktno značiti da je isti izazvan namjerno.

Dakle, i ako nisu hapsili sami sebe, DF-u suštinski, nakon svih dilova postignutih sa DPS-om u poslednjih dva-tri mjeseca, odgovara da od njih napravi distancu, da ponovo sebe stavi u poziciju žrtve i da svoj opadajući rejting reanimira kao što su to uradili u oktobru 2015.

Sa druge strane DPS je u problemu ukoliko DF značajno oslabi, jer se oni boje svake normalizacije političke scene. Godinama bivstvuju na podjelama i ekstremizmu kojeg bude u drugim političkim i društvenim subjektima. Njima je DF idealan protivnik.

Matematika je prosta, jak DF = jak DPS i suprotno. Naravno, sve možda nije ispalo kako se planira, ali u društvenim naukama koincidencije su rijetka pojava. Zato sve što se zbilo u meni budi sumnju, a naredni period će pokazati da li je sve dio dobro planirane igre u kojoj su neki poslanici samo kolateral ili je nešto drugo u pitanju. Sta god bila istina, jedno je sigurno, od svega što se desilo, najviše štete imaju građani.

MONITOR:  Kakve su posljedice tih događaja, govori se o još dubljem jazu između vlasti i opozicije, koje su prije hapšenja sjele za isti sto?
ABAZOVIĆ: Jaz između vlasti i opozicije je zaista dubok i on je nastao kao poljedica dešavanja na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. To što su neki subjekti sjeli za isti sto sa onima koji ih kako sami tvrde „progone“ govori o dvije stvari: nedostaku bilo kakvih principa ili dogovoru da fingiraju sukobe da bi na kraju ušli u zajedničku vlast.

Kriza se ne može riješiti na način što će se afirmisati kolaboracija sa vladajućom koalicijom, već na način što će se od istih, snažnim pritiskom, izvolijevati uslovi za fer izbore i datum novih izbora. Ako je kolegama do stvarnih promjena, onda se moraju vratiti bojkotu i zahtjevima koje su uputili svih 39 poslanika u oktobru 2016. Sa druge strane, ako to ne žele, onda se uzaludno žale na DPS, sve je manje građana koji nasijedaju na takvu egzibionističku priču.

MONITOR:  DF je pozvao ostatak opozicije  na zajedničko vaninstitucionalno djelovanje, odnosno proteste čiji bi cilj bio, kako se navodi u pismu kojim su se obratili ostalim opozicionim liderima – smjena vlasti i organizovanje fer izbora.  Kako vidite tu ponudu?
ABAZOVIĆ: Suštinski nemam ništa protiv takve ponude, ali svi moramo biti iskreni u procesu. URA je uvijek bila konstruktivni dio opozicije čija je uloga bila i ostala da zbližava, a nikada nijedan vid borbe ne treba zanemariti u cilju ostarivanja konačnog cilja, demokratizacije Crne Gore.

Međutim, ne mogu da ne primijetim da u istom pozivu postoji i doza određenog licemjerja. Zašto? Pa URA, zajedno sa Demokratama je već u vaninstitucinalnom djelovanju. Zar nije DF taj koji je prvi prekinuo bojkot i razbio opoziciono jedinstvo. Zar  nismo zbog njih zajedno bojkotovali izbore u Nikšiću. Da li su oni ti koji su sjeli da zajedno sa Branom Gvozdenovićem vode grupu za izborno zakonodavstvo sa nejasnim ciljevima? Sve su ovo pitanja na koja postoje jednostavni i dobro poznati odgovori, te zbog toga smo DF-u uputili pismo sa osnovim principima. Ako žele saradnju, moraju preuzeti neke obaveze, koje su principijelne, jasne i kojih se zajednički moramo pridržavati. Prvo neka trajno napuste Skupštinu, potpišu dokument, a onda možemo za sto. Dosta je bilo lova u mutnom.

MONITOR: Šta će biti odgovor ostatka opozicije? Da li je i taj dijalog, unutar same opozicije, krhak kao onaj između vlasti i opozicije?
ABAZOVIĆ: Mi imamo svoj put od kojeg nećemo odustati. Na zadnjim lokalnim izborima koalicija Za 21. vijek, URA i Demokrate je postigla sjajan rezultat. Nastavljamo dalje, spremamo brojne aktivnosti za proljeće i sigurno nećemo sjedjeti skrštenih ruku, jer to nikada nijesmo radili. Borimo se na svim frontovima, domaćem i međunarodnom i jačamo ideju evropske građanske alternative koja jedina može pobijediti aktuelnu vlast. Čeka nas aktivno proljeće, mi imamo jasnu agendu po kojoj ćemo raditi.

MONITOR: Kako vidite djelovanje opozicije i njenu trenutnu snagu?
ABAZOVIĆ: Opozicija se nažalost podjelila, na onu koja je ostala dosljedna principima iz 2016, i onu koju personifikuje onaj dio koji je srušeći ideju bojkota, dao ruku spasa DPS-u legitimišuću nelegitimnu državnu Skupštinu. To nije put ka promjenama, ali je i iz posljednjih događaja jasno da je samo jedna strana u pravu. Nadam se da je sad odličan trenutak da zakopamo ratne sjekire i da zajednički djelujemo na platformi iz kraja 2016. godine. To bi građanima vratilo nadu da se promjene mogu dostići na narednim izborima.

MONITOR:  Premijer Duško Marković ne prestaje sa optimističnim izjavama i visokim brojkama. Nakon odluke Ustavnog suda, ocijenio je da je to dokaz funkcionisanja pravne države, a potom da imamo sve bolje rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala. Prethodno smo slušali o ekonomskom rastu najvećem u Evropi. Postoji li ta Markovićeva Crna Gora?
ABAZOVIĆ: Znajući da broji posljednje mjesece na mjestu premijera, trudi se da bombastičnim i neutemeljenim izjavama stvori privid kako je njegova Vlada spektakularna. Tako imamo tradicionalno fingirana istraživanja javnog mnjenja, te nekakve naslove koji čak imaju dobru svrhu – popravljaju raspoloženje pred nastupajuće praznike.

Suštinski, zemlja je prezadužena, Vlada je izabrana u praznom parlamentu koji je i dalje poluprazan, a od većih reformi nije sprovedena nijedna. Što se korupcije i organizovanog kriminala tiče, dovoljno je pomenuti mafijaške obračune na ulici, te pucnje na novinarku Oliveru Lakić. Ako je to za optimizam, onda je dobro što je ovo Markovićev prvi i posljednji mandat na mjestu premijera.

MONITOR:  Kako vidite situaciju u opozicionim opštinama. Nakon Budve, sada je aktuelan i slučaj Kotor.
ABAZOVIĆ: Nije lako preuzeti vlast nakon 30 godina svakakvih prevara kojima su prethodnici bili skloni. Znali smo da će taj izazov biti vrlo zahtjevan ali smatram da smo položili ispit. Od tolike priče da će se apokalipsa desiti ako opozicija pobijedi na izborima, u Budvi smo isplatili milionske dugove i uveli je u finansijsku stabilnost, a u Kotoru učinili da ostvarivanje prihoda bude na istorijskom nivou. Da li ima još prostora za napredak – svakako!

Žao mi je što u Kotoru postoje neke strukture koje su i ranije bile u vlasti, pa sada žale što ne radimo na isti način. To sigurno nećemo dozvoliti, po cijenu novih izbora. A siguran sam da će građani znati da kazne takve strukture i sumnjam da će, ako nastave sa destrukcijom, uopšte biti u narednom sazivu lokalnog parlamenta. Zato je bolje da razmisle, ima još vremena do naredne sjednice lokalnog parlamenta.

Lično smatram da se u tri primorske opštine u kojima URA participira u vlasti, vlada mnogo bolje i poštenije nego u prethodnom periodu, kao i da građani tih opština to osjećaju na svakom koraku.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo