Povežite se sa nama

OKO NAS

DRI O TOME KAKO ČUVAMO ŠUME OD POŽARA: Naprtnjačama i mlatilicama protiv stihije

Objavljeno prije

na

Državana revizorska institucija (DRI, u Reviziji  uspješnosti sprovodjenju politike zaštite od šumskih  požara,  konstatovala je da naša država još nema  uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite u toj oblasti. Zaključak DRI je i da je zaštita šuma na nedovoljnom nivou

 

Požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima u Crnoj Gori. U  u periodu 2012-2018. godine, bilo ih je  532. Na 34. 626  hektara opožarene  površine, procijijenjena je  šteta od skoro 6, 5 milona eura.  Oko 95 odsto požara izazvao je posredno ili nposredno ljudskim fraktorom.

„Najviše su ugrožene šume u primorskom i središnjem dijelu…Naročito kritičan period zanastanak požara u našim uslovima su jul i avgust, kada je intenzitet padavina veoma nizak, kao i februar i mart u uslovima suvih i toplijih zima. Poražavajuća činjenica je prisutnost namjernog izazivanja požara zbog povećanja proizvodnje nedrvnihšumskih proizvoda kao što su šipurak, vrijesak, različite vrste pečurki, malina, kupina…- piše u izvještaju Uprave za šume.

Iako, „uspostavljeni strateško-pravni okvir predstavlja dobru osnovu za efikasnu borbu sašumskim požarima“, Državna revizorska institucija (DRI) u  Reviziji  uspješnosti sprovodjenju politike zaštite od šumskih  požara, objavljenoj u oktobru prošle godine,  zaključuje  da primjena u praksi ima mogo falinki.

„U sistemu organizacije za zaštitu šuma od požara, koji nije podržan odgovarajućim informacijskim servisom i bazom podataka, u kojem nije izvršena odgovarajuća procjena rizika, mapiranje opasnosti i zoniranje, u kojem nemaadekvatnog nadzora nad izvršavanjem zadataka, svake se sezone kreće gotovo od početka“-piše u tom dokumentu.

Nedostaci u koordinaciji, neadekvatna i nedovoljna oprema i posebno nedovoljno poznavanje i procjena vjerovatnoće i posljedica potencijalne opasnosti, zaključuju u DRI, ograničavaju kapacitet protivpožarnog sistema.

Iako je Vlada, nakon usvajanja Informacije o Četvrtoj konferenciji Nacionalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa, zaključcima obavezala Upravu za šume i JP Nacionalni parkovi CG  da relizuju brojne aktivnosti, to je učinjeno samo djelimičn. Tako, konstatuju revizori, nije završena nabavku potrebne opreme i sredstava za gašenje požara na prostorima kojima upravljaju  te preduzeća. Nije okončana izrada preduzetne planove zaštite i spašavanja od požara, te stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika preduzetnih jedinica.

„Ministarstvo unutrašjih poslova(MUP), odnosno, Direktorat za vanredne situacije (DVS) izradio je nacrt Pravilnika o mjerama za sprječavanje i suzbijanje šumskih požara. Pravilnik nije  usvojen zbog jasno definisanih obaveza Ministarstva poljoprivrede u dijelu opremanja službi za detekciju i početno gašenje šumskih požara, sa opremom i vozilima za gašenje, za koje bi bila potrebna značajna budžetska sredstva, koja nijesu obezbijeđena“- piše u Reviziji.

Jedina funkcionalna operativna jedinica formirana na državnom nivou, kako je ocijenjeno,  je jedinica za gašenje požara iz vazduha.  Brojni podaci iz revizije pokazuju da, recimo Upravi za šume, nije među prioritetima zaštita od požara.

„Upravi za šume od 2015. do 2018. godinedodijeljeno 111.380 eura  za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto utrošeno u tu svrhu. Dakle iznos od74.421 eura  preusmjeren je i utrošen je za druge namjene.Šume od požara, uglavnom,  čuvaju lugari i lica zaposlena na određeno vrijeme, koja imaju osmočasovno radno vrijeme “ ocjenjuju revizori.

Prema podacima od prije nekoliko sedmica,  ukupan dug korisnika šuma po osnovu koncesione naknade Upravi za šume iznosi 7,6 miliona eura.  Istovremeno, revizori tvrde da   koncesionari mahom  ne izvršavaju obaveze utvrđene ugovorima  o koncesijama, pa njesu ni tehnički ni kadrovski osposobljeni  za mjere zaštite šume od požara.

„Ugovorom o koncesijama na period od 30 godina koncesionar DOO “Vektra Jakić” iz Pljevalja, kada jeu pitanju zaštita šuma od požara, ima obavezu organizovanja zaštite šuma od požara. Dosadašnjaiskustva pokazuju da koncesionar DOO “Vektra Jakić” nije u potpunosti kadrovski ni tehnički  osposobljen da izvršava navedene poslove, naročito kada je obim požara ogroman kao tokom 2012.Godine…“- piše i u nedavnom  izvještaju Uprave za šume.

Zakon propisuje da će se novčanom kaznom u iznosuod 500 eura do 10.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice, ako ne izradi preduzetni plan. Nije poznato da li je iko od koncesionara sankcionisa  na taj način.

Iz tog izvještaja vidi se da su osovna sredstva za borbu sa vatrenom stihijom zaposlenima u Upravi  naprtnjače i mlatilice. Tvrde  da ih imaju dovoljno – svaki lugar po jednu naprtnjaču, a u svakoj područnoj jedinici po 10 mlatilica.

„ Kroz javne nabavkeu prethodnoj godini nabavljeno je i 90 novih naprtnjača i to po potrebi za svaku od područnih jedinica Uprave za šume. Trošak nabavke naprtnjača iznosio je oko 8.869 eura…“- obavijestili su Vladu iz preduzeća koje gazduje crnogorsim šumama.

Prema Reviziji  uspješnosti sprovodjenju politike zaštite od šumskih  požara, i službe zaštite i spasavanja po opštinama, sudeći prema opremljeosti i kadru, prilično su  nemoćne u borbi s vatroma. U  Nikšiću, Plavu, Šavniku, Andrijevici, Petnjici, Kolašinu i Rožajama nedostaje lična i kolektivna oprema zakvalitetan odgovor na nepogode. Revizijom je utvrđeno da pojedine opštine imaju problem prilikomzapošljavanja edukovanih kadrova.

„U Službi zaštite i spašavanja Nikšić evidentan je problem nedostatka idotrajalosti opreme, te je neophodan veći iznos sredstava za opremanjepripadnika službi zaštite i spašavanja ličnom i kolektivnom opremom zagašenje šumskih požara. Iz ove službe ukazuju na neophodnost formiranjadobrovoljnih vatrogasnih društava na terenima koji su udaljeniji odgradskih službi i njihovo istovremeno opremanje vozilima, ličnom ikolektivnom opremom, kao i obučavanje za gašenje šumskih požara-„- navodi se u Reviziji.

Revizori zamjeraju i što nije napravljena analiza potreba  materijalno-tehničke opreme za požare, kao i da nijesu utvrđeniprioriteti nabavke. Zbog toga se, navode primjer „nabavljen je  avion i vatrogasna vozila, a većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom i protivpožarna odijela, terizikuju život samim pristupom vatri“.

Planove za zaštitu i spašavanje nije izradilo petopština, a pojedine opštine neredovno ažuriraju planove, iako jeobaveza da se najmanje jednom godišnje dopunjavaju novim podacima irješenjima koji svojim sadržajem unapređuju nivo efikasnosti sistema zaštitei spašavanja. Takođe, utvrđeno je nijesu izrađene lokalne procjene rizika odkatastrofa.

Naša država nema ne praktikuje sprovođenja detaljnih analiza nakonsvake krizne situacije , a konstatovano je nepostojanje jedinstvene metodologije za procjenu štete odelementarnih nepogoda. Nemamo ni propise  koji regulišuprocjenu štete na šumi,a relizacija planva sanacije šuma  je upitna. Rezultatipošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući, tvrde u DRI.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo