,,Minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu domaćinstvo ubuduće bi trebalo da bude 557 eura umjesto dosadašnjih 807 eura, izračunao je Monstat prema nacrtu izmijenjene metodologije”, objavio je tzv. javni servis (RTCG) kao jednu od udarnih vijesti dva dana nakon izbora.
Državni zavod za statistiku – Monstat ove godine nije objavljivao podatke o visini minimalne potrošačke korpe. Rekli su da to nije zbog izbora, već promjene njene strukture i metodologije. Svi znamo o kakvoj se metodologiji radi.
U jednoj od predizbornih debata DPS perjanica Branimir Gvozdenović je nabrajajući reformske uspjehe vlasti kazao i da nije tačno da je potošačka korpa duplo skuplja od prosječne plate. Naime, greška je u metodologiji jer preko 70 odsto građana ima krov nad glavom, a ta stavka neopravdano ulazi u korpu.
Nakon izbora Monstat ga je demantovao: ,,Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. više od 90 odsto stanovništva je imalo sopstveni stan”, navode iz ove institucije”. Shodno toj ,,činjenici” iz 2011. Monstat je nakon punih pet godina ažurirao podatke i potrošačku korpu olakšao za četvrtinu, 201 euro, koliko su do sada iznosili troškovi za stanovanje. To što pod isti krov u Crnoj Gori živi i po nekoliko generacija ili što su mnogi pobjegli trbuhom za kruhom sa sjevera na jug, Monstat ne zanima. Statistički oni su stambeno zbrinuti i nema potrebe da još i taj trošak kvari zlatni reformski prosjek.
Isti dan kad je objavljena nova Monstat metodologija poskupile su i sve vrste goriva, nakon dvomjesečne predizborne stabilizacije. Ali to na korpu bitno ne utiče, jer je Monstat kupovinu automobila i usluge u vezi održavanja izbacio iz svog proračuna. Pored ovog u korpu se više ne računaju ni alkohol, duvan, godišnji odmori u inostranstvu…
Korpa je redukovana za 38 namirnica, pa se sa 130 svela na 92. To je tek malo veći broj namirnica od čuvene ratne potrošačke korpe iz ’90-ih koja je sadržala ukupno 60 namirnica.
Po toj računici, mjesečni trošak za hranu za četvoročlano domaćinstvo bi bio 253 eura. Neprehrambeni proizvodi i usluge (odjeća, obuća, struja, voda, gorivo, obrazovanje, zdravstvo, namještaj,…) za četvoročlanu porodicu određen je na 304 eura. Sve u svemu prema novoj metodologiji dnevni trošak za hranu po jednom članu, četvoročlane porodice, je 2,08 eura, a za neprehrambene proizvode i usluge 2,5 eura!
Sve ovo Monstat naravno nije radio sam, već, kako kažu ,,po preporuci nutricionista”: ,,Izbacili smo iz korpe one proizvode koji se rijetko kupuju i one proizvode koje građani češće kupuju to su npr. majonez, kečap, čips, hajde da kažemo nezdravi proizvodi. S druge strane uključili smo one zdrave prehrambene proizvode kao što je crni ražani hljeb, onda smo morali da uključimo hranu za bebe”, izjavio je za Dnevnik pomoćnik direktora Monstata Vuk Čađenović. I dodao da je i pored isključenih namirnica ostala ista količina od preko 2.000 kalorija koje bi građani trebali dnevno da unose. Ovakva briga o zdravlju građana od strane statističkog zavoda je nezabilježena čak i u naprednijim državama od naše.
Iz oba sindikata su se usprotivili Monstatovoj novoj metodologiji i traže da o ovome raspravlja Socijalni savjet. Izračunali su da, po novoj potrošačkoj korpi, jedna osoba tokom dana u sva tri obroka i užine može da pojede 260 grama hleba ili drugih proizvoda od brašna i žitarica, 80 grama mesa, 10 grama ribe, 40 grama šećera… i sve to zalije sa 10 grama kafe, čaja ili 50 grama kisjele vode ili bezalkoholnih pića.
To što od prosječne plate od 502 eura, koju, uzgred budi rečeno, u Crnoj Gori ne prima više od polovine zaposlenih, član četvoročlane porodice dnevno neće moći hljeba da se najede, sleduje ga samo kvarat, je manje važno. Važna je statistika koja potvrđuje reformske rekorde.
Nakon predizbornog povećanja, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi oko 280 eura i skoro dva puta je manja čak i od reformisane potrošačke korpe. Statistka kaže i da penziju ispod prosječne od 280 eura prima 64.096 penzionera. Ispod linije siromaštva, po standardima UN i UNDIPIA, živi 36.849 penzionera. A većina penzionera izdržava nezaposlene članove porodice, pa i unučad.
Korisnici za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) dobijaju manje od 100 eura, a prosječni dječji dodatak iznosi 21 euro, pravo na njega je ostvarilo samo 11.634 djece. I tako redom.
I kad ima para, one se ne troše na dobrobit građana. Od 36 miliona eura koliko je trebalo da bude na raspolaganju za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i smanjenje siromaštva te populacije, u te svrhe je potrošeno manje od dva miliona. Ministarstvo rada i socijalnog staranja ima svoje prioritete pa je tako od svojih sredstava preusmjerilo skoro milion eura Turističkoj organizaciji i za potrebe rješavanja stambenih pitanja svojih zaposlenih. A Ministarstvo prosvjete je u aprilu ove godine sportskom klubu Budućnost poklonilo 800.000 eura… Treba li napomenuti da u potrošačku korpu ne ulaze knjige za đake.
Ovonedjeljni Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. Oktobar, skoro deset odsto građana dočekuje ispod granice siromaštva, oko 40.000 nezaposlenih, armija obespravljenih radnika i penzionera na rubu egzistencije.
Monstat sve to demantuje. U medijima, koji su se slizali sa DPS-om, čelnici Monstata plasiraju tezu da se ne može govoriti o siromaštvu, a kao argument navode da se milioni troše na potrebe koje nisu osnovne – telekomunikacije, alkohol i duvan. Zaključak je jasan – iskvario se narod – bi da jede, a i da uživa u blagodetima interneta i ostalih napredih tehnologija, a uz to skloni smo i da se napijemo ponekad.
Najavljeno je iz Monstata da će do kraja godine, po prvi put, uraditi istraživanje o prihodima i uslovima života. Istraživanje je od posebnog značaja, kazali su, jer se radi o standardizovanoj metodologiji za sve članice EU, što će nam donijeti mogućnost da se uporedi stanje sa drugim državama. Istraživanje će donijeti podatke i o relativnoj liniji siromaštva. Za očekivati je da Monstat, na osnovu nove potrošačke korpe, egzaktno utvrdi da siromašnih u Crnoj Gori nema. Ko se usudi da drukčije misli izdajnik je i neprijatelj države.
Prosječne plate u regionu
Iako težimo standardu razvijenih zemalja EU, u kojima su prosječne plate dva do šest puta veće od potrošačke korpe, taj san nam se neće ostvariti do 2060, po premijerovom obećanju. Ako se usvoji nova metodologija potrošačke korpe Crna Gora će barem statistički manje zaostajati za regionom. Umjesto dvije, a onima koji na primjer rade u trgovini i primaju 250 eura čak tri plate, za dostizanje korpe od 807 eura, sada ćemo sa redukovanom korpom od 557 eura biti znatno rasterećeniji. Bar fiktivno, statistički.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice