Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNA IZBORNA TREGEDIJA: U šinjelu vlasti

Objavljeno prije

na

Državna izborna komisija utvrdila je 29. oktobra konačne rezultate izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore. Bio je to tek još jedan izborni skandal. Članovi komisije su pisani i brisani, vijećalo se i pauziralo sve dok nije obezbijeđen dovoljan broj ruku da rezultati izbora postanu zvanični.

Nakon svakih izbora priča se kako treba „jačati kapacitete DIK-a”. Ojačala je tako da je u javnosti uglavnom nema, da uporno donosi sporne odluke, da nikome ne pada na pamet da će njeni rezultati biti pravovremeno objavljeni i da je, kao što se vidjelo na kraju, spremna da uradi i moguće i nemoguće kako bi ozvaničila za vlast poželjne rezultate.

,,Kad se sve sabere i oduzme, možemo reći da je rad Državne izborne komisije, u toku izborne kampanje bio antipropaganda povjerenja u izborni proces”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju.

U toku zakonodavne reforme 2014. većina političkih partija je odbila predlog nevladinog sektora da se Državna izborna komisija profesionalizuje. DIK ima 11 stalnih i 17 opunomoćenih predstavnika lista koje su učestvovale na izborima.

,,Kombinacija devet partijskih i dva člana DIK-e, koja se biraju u Skupštini je propali eksperiment koji je dogovoren između vlasti i opozicije. To smo rekli tada to kažemo i sada. Ne smije se ponovo dogoditi situacija da partije odlučuju po partijskim diktatima, a ne po zakonu. NVO ne treba da ima mjesto u Komisiji”, kaže Koprivica.

Zvuči nevjerovatno, ali zapravo se ne zna tačno ni ko je činio Državnu izbornu komisiju.

,,Do izbornog dana 14 lista je imenovalo svoje opunomoćene predstavnike. Jedna lista je to učinila nakon izbora, a prije proglašenja privremenih rezultata izbora, dok su dvije liste imenovale svoje predstavnike tek pred glasanje o utvrđivanju konačnih rezultata izbora. CDT je zvanične podatke o opunomoćenim predstavnicima i njihovom imenovanju zatražio od DIK-e ali ih još nije dobio”, kaže izvršni direktor CDT-a.

Sjednice DIK-a nijesu bile otvorene za medije, i najčešće nakon njih nijesu izdavana ni saopštenja za javnost. DIK ima internet stranicu, koja je nefunkcionalna i zastarjela.

Situacija u kojoj se od glavne poluge koja bi morala da se bavi izborima i ne očekuje da se bavi svojim poslom, savršeno odgovara postavci stvari u crnogorskom društvu: niko ne računa da će DIK uraditi nešto važno, DIK otalja šta mora i – mirna Bačka.

DIK je, na primjer, provjeravala da li su građani koji su dali potpise upisani u birački spisak, i da li je neko potpisom podržao više od jedne izborne liste. Nijesu imali mehanizme za provjeru autentičnosti potpisa. Božemoj.

Takođe, nijesu provjeravali sve dostavljene potpise, već samo potpise do broja potrebnog za utvrđivanje liste. DIK je u procesu kontrole utvrdila oko 57 hiljada ispravnih potpisa. ,,Ispravnih”, ne obavezno i autentičnih. Utvrđeno je da postoji preko 3.000 duplih potpisa, zbog čega je DIK zauzela ,,načelni stav” da će pokrenuti prekršajne postupke protiv građana koji su potpisom podržali više od jedne liste.

U procesu provjere potpisa, neki od članova DIK-a i posmatrači izrazili su sumnje da su pojedine liste zloupotrijebile lične podatke birača sadržane u biračkom spisku, i falsifikovale njihove potpise.

NVO su predlagale da služba DIK unese u bazu sve potpise koje su predale partije, i omogući građanima da putem zaštićene veb aplikacije provjere da li je neko zloupotrijebio njihove podatke. Ništa od toga.

U CDT-u objašnjavaju da su pojedini članovi DIK predlagali da se svi potpisi podrške izbornim listama predaju nadležnom tužilaštvu, koje ima kapaciteta da provjeri vjerodostojnost potpisa i utvrdi da li je u radnjama političkih subjekata bilo elemenata bića krivičnog djela neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. DIK do danas nije preduzela ništa na osnovu ovih inicijativa.

Na osnovu, dakle, odluka da se potpisi podrške ne moraju pretjerano kontrolisati, partije su dobile po 22 hiljade eura za predizbornu kampanuju. Dodatno pitanje je da li bi, da su potpisi ozbiljno kontrolisani bilo 17 izbornih lista i u skladu sa tim, velikog broja opunomoćenih predstavnika, odnosno broja glasova u Komisiji.

,,Na ovaj način smo došli do situacije da su pojedine liste koje su osvojile višestruko manje glasova od broja potpisa koje su predale odlučivale o sudbini izbornog procesa”, tvrdi Dragan Koprivica. Smatra da je ostala opravdana sumnja da je državna institucija ignorisala moguće zloupotrebe podataka građana i potencijalna krivična djela.

Posljednji skandal u DIK-u, kako trenutno stoje stvari, ostaće – skandal. Izbori ne mogu da budu slobodni i fer tamo gdje nije slobodna i fer i gdje ne radi po zakonu najvažnija institucija koja se bavi izborima. Ima i goreg: dok čaršija uveliko licitira ciframa pomoću koji se mogao pribaviti glas u DIK-u, nema glasa iz tužilaštva na te teme.

,,CDT smatra da se sve činjenice i događaji koje su se desili prilikom utvrđivanja finalnih rezultata moraju biti predočeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Oni moraju utvrditi da li je bilo ucjena ili prijetnji pojednim članovima kao i provjeriti sva imenovanja opunomoćenih predstavnika. Do tada, sa sigurnošću možemo reći da su svi ti događaji daleko od ponašanja izborne administracije u demokratskim državama”, zaključuje Dragan Koprivica.

Pojela maca. Izbori zvanično završeni, konstitutivna sjednica parlamenta zakazana za 7. novembar. U domenu teorije je mogućnost da Ustavni sud usvoji žalbu Demokratskog fronta na odluku DIK-a o utvrđivanju konačnih rezultata izbora jer nijesu održani u uslovima koji omogućavaju slobodno izražavanje volje građana. Ovdje je slobodna samo volja vlasti.

Nikola Camaj, nosilac liste Demokratskog saveza Albanaca: Prijetnje za neposlušne

MONITOR: Vaša predstavnica Bafta Mavrić dala je odlučujući glas za proglašenje rezultata izbora.
CAMAJ: Mojim potpisom Mavrić je bila predstavnik u DIK-u, ali glasala je protivno stavu Liste. Vlast je navikla da Albanci budu poslušni i da im ne remete kalkulacije, što ovaj put nije bio slučaj, i u to su se mogli uvjeriti prilikom glasanja za ponavljanje izbora na nekoliko mjesta u Budvi. Naš glas protiv, svakako je bio neočekivan, pa se upalila lampica, da se izvrši pritisak kako bi se uticalo da do sličnog ishoda ne dođe tokom glasanja za proglašenje konačnih rezultata izbora.

MONITOR: O kakvim pritiscima je riječ?
CAMAJ: Prijetnje su počele još prije izbora, što smo uredno prijavili policiji, ali do danas nas niko nije kontaktirao. Bilo je prijetniji poslije glasanja za Budvu, i noć uoči glasanja o konačnim rezultatima izbora.

MONITOR: Pojavio se i zahtjev za povlačenje vaših članova iz DIK-a?
CAMAJ: To je čist falsifikat, i nadam se da će dobiti sudski epilog, kao što mislim da sudski epilog moraju dobiti i prijetnje koje sam dobijao. Očekujem da reaguju tužioci – državni ili specijalni.

MONITOR: Kako je došlo do toga da Klement Camaj, koji je do tada zastupao vašu listu, ode, a Mavrić dođe na glasanje?
CAMAJ: Kada im je jasno stavljeno do znanja da naše ruke neće podići DPS-mašina, tokom jednog posebnog „gostoprimstva”, koje im neću zaboraviti, o čemu će biti prilike da se priča… stupilo se u kontakt sa Baftom Mavrić. Zbog duže pauze, uz najavu da neće ni biti glasanja te noći, mi smo, svi iz štaba, uključujući i ljude koji su došli da budu sa nama te kritične noći, pune prijetnji i tenzija, zajedno sa Klementom pošli da večeramo.

Negdje oko 12 sati, dobio sam, ne baš ugodan poziv, od jednog opozicionog predstavnika, koji mi se narednog dana izvinio, zbog toga što se pojavila gospođa Mavrić. Mogao sam ih oboje opozvati, ali to ne bi mijenjalo ishod, a nije bilo ni vremena, jer je sve urađeno za nekoliko minuta.

MONITOR: Vjerovatno i Vi znate za priče da se glasom u DIK-u moglo trgovati.
CAMAJ: Po mojim saznanjima i iskustvu, ali zato nemam opipljivih dokaza, svakako je bilo „trgovine”, a ukoliko je bilo, oni koji su uzeli, koliko god su uzeli, moraju da znaju da samo toliko vrijede.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo