Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Država za njih

Objavljeno prije

na

Kritičari režima su povodom šeste godišnjice nezavisnosti Crne Gore napravili težak propust. Niko nije pomenuo najveće dostignuće dugovječne nam vlasti, njen rekord nad rekordima: svaki šesti građanin Crne Gore, odnosno svaki četvrti punoljetni, vlasnik je knjižice Đukanovićeve partije. To ja nama naša borba dala. Vlast je po službenoj dužnosti obilježila Dan nezavisnosti. Vodeća četvorka – kako ko. Đukanović se nije oglašavao. Filip Vujanović je izviždan na Cetinju. Ranko Krivokapić je osvojio vrh Lovćena. Premijer Igor Lukšić zatekao se na samitu NATO-a u Čikagu i preko svoje Fejsbuk stranice obavijestio da su visoki zvaničnici ,,uputili čestitke Crnoj Gori na ostvarenim reformskim naporima u procesu pristupanja Alijansi”. Jedna neobaviještena komentatorka uzvratila je: ,,Molim vas da me podsjetite šta je to sve Crna Gora postigla od ostvarenja nezavisnosti, nisam u toku, jer sam se zabavila nekim glupostima kao što su siromaštvo, preživljavanje, borba za svoja osnovna ljudska prava i tako neke marginalne stvari…”

Od referenduma naovamo, Crna Gora je napredovala svakog dana u svakom pogledu osim u onom u kojem naprijed grabe normalne države. I koji su očekivali iskreni suverenisti, koji su se prije šest godina radovali širom države.

Opozicija, nezavisni analitičari, intelektualci i mediji opisuju Crnu Goru kao privatnu državu, zarobljenu u kriminalu i korupciji, a vladajuća koalicija DPS-SDP drži monopol nad svim i svačim.

Tako je vide i međunarodni, posebno evropski, zvaničnici. U utorak je Evropska komisija poručila: ,,Crna Gora treba da dodatno razvije listu rezultata u oblasti vladavine prava, posebno kada je riječ o slučajevima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, kao i da obezbijedi bezbjedan ambijent za istraživačko novinarstvo…”

Vlast se – hvališe. Prije nekoliko dana, reagujući na tekst u Vijestima Crnogorski ekonomski brodolom, Vlada tvrdi da je svojom uspješnom ekonomskom politikom od obnove nezavisnosti uspjela da od Crne Gore stvori zemlju koja, ,,nakon Slovenije i Hrvatske, ima najveći BDP po glavi stanovnika u regionu, kao i najveće prosječne plate i penzije. I u uslovima krize, obezbijedili smo redovnost isplata zarada i penzija i nismo uvodili povećanje poreza. U periodu od 2004. do 2011. godine BDP u Crnoj Gori je udvostručen, dok je stopa nezaposlenosti prepolovljena”.

Koliko hvalospjevi Vlade odgovaraju surovoj stvarnosti obični smrtnici uvjeravali su se proteklih godina na sopstvenoj koži. Posebno oni koji su štrajkovali i glađu, zbog neredovnih plata, nepovezanog radnog staža, gubljenja posla tokom pljačkaške privatizacije… Ovih dana očiglednu nastavu iz siromaštva i obespravljenosti možemo da gledamo i na građanskim antivladinim protestima.

Zato još malo podataka. Javni dug se sa nepunih 780 miliona eura s kraja 2006. duplirao. Sada iznosi milijardu i po eura, sa tendencijom daljeg rasta. Privreda boluje od hronične besparice. Krajem prošle godine preko 15 hiljada firmi imalo je blokiran račun, a ukupan dug iznosio je blizu 380 miliona eura. Početkom maja građani su bili zaduženi sa 800 miliona eura. Minimalna potrošačka korpa na kraju marta iznosila je 786 eura. Prosječna plata ispod 500 eura. Savez sindikata tvrdi da 170.000 ljudi živi ispod granice siromaštva. A Crna Gora ima oko 630.000 stanovnika. UNICEF je ustanovio da svako deseto dijete živi u siromaštvu….

Ekonomski stručnjaci kažu da su ovakvi bilansi posljedica prvenstveno pogrešne ekonomske politike.

Gotovo petina aktivnih građana je nezaposlena. Prema Monstatu, ukupan broj nezaposlenih na kraju 2006. godine iznosio je 74.000, a na kraju 2011. godine 48.100. Međutim, Zavod za zapošljavanje računicu izvodi na osnovu broja onih koji aktivno traže zaposlenje, jer ostale briše sa evidencije. Tim varljivim podacima i Vlada maše.

Samo u 2010. godini, po zvaničnim podacima, bez posla je ostalo 10.000 radnika.

Od 2000. do 2011. broj zaposlenih u državnoj upravi se udvostručio. Prije šest godina bilo ih je 10.345. Samo godinu kasnije administracija je narasla na 17.575. U međuvremenu je bio referendum, pa izbori. Vlast je zbrinula armiju partijskih vojnika. To čini i danas. Čik nađite posao ako niste u DPS-u ili SDP-u.

Koordinator za ekonomska pitanja Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kazao je ovih dana da se ,,nekakva finansijska likvidnost, odnosno ogromni rast nakon obnove nezavisnosti uglavnom održavao na osnovu prodaje resursa, a kasnije smo ušli u fazu zaduživanja”.

,,To je sistem koji nije održiv, koji ne može dugo trajati i sistem koji moramo mijenjati”, smatra Bojanić.

Aktivisti Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Unije slobodnih sindikata i Studentske unije u čast ovakvog napretka izveli su 1. marta performans ispred zgrade Vrhovnog državnog tužilaštva. Prvo su ,,odali počast pravdi i zakonu koji su ubijeni u Crnoj Gori”, a potom palili svijeće u ime Vektre Jakić, Gornjeg Ibra, Građevinara iz Pljevalja, Mladosti, Prve petoljetke, Ski centara Bjelasica i Durmitor, Vunka, Beranke, Brskova, ciglane Rudeš, KAP-a, Željezare, Livnice, Elektroprivrede i ostalih preduzeća koja su uništena “zato što su ispred ove institucije umrli pravda i zakon”.

Dileme nema – vlast nije ispunila najvažnije obećanje da će se živjeti bolje u nezavisnoj Crnoj Gori. Izuzimajući politički vrh, rodbinu, kumove i prijatelje. DPS-ov slogan ,,Da živimo bolje” može da glasi: ,,Da, mi živimo bolje!”

Obećavali su sve i svašta. Prije četiri godine, tadašnji kandidat vladajuće koalicije DPS-SDP za šefa države Filip Vujanović najavio je nakon svoje pobjede ubrzani razvoj vaterpola na sjeveru Crne Gore!? I građanima Crne Gore garantovao prosječna primanja od 515 eura.

Šef Vujanovićevog izbornog štaba Milo Đukanović obećao je da će društveni bruto proizvod u Crnoj Gori do kraja 2009. godine porasti za 40, a plate za više od 80 odsto. ,,Ako to ne ispunim do kraja sljedeće godine, neće biti potrebe da me kritikuje i smjenjuje opozicija. Napustiću sam političku scenu Crne Gore”, zakleo se Đukanović na predizbornoj Vujanovićevoj konvenciji u Bijelom Polju.

Na autoput, megalomanske strane investicije duž Crnogorskog primorja, razne strateške partnere i slične kule u oblacima besmisleno je podsjećati.

Dobro ne stojimo ni sa ljudskim pravima i slobodama. Prošle godine građani Crne Gore najviše pritužbi zaštitniku ljudskih prava i sloboda podnijeli su na rad organa državne uprave i pravosuđa.

Mehmed Bardhi, lider Demokratskog saveza Albanaca, kaže: ,,Nakon samostalnosti položaj manjina se pogoršao, pa nam se sada oduzimaju čak i stečena prava”.

Svemu ovome treba dodati i mnoge druge aktuelne bilanse – tridesetak nerasvijetljenih ubistava, ratne zločine koji još nemaju sudski epilog, fizičke napade i sudske procese nezavisnima novinarima i medijima. Povodom trećeg maja, Međunarodnog dana slobode medija, Crna Gora je označena kao djelimično slobodna država kada je riječ o slobodi medija. Plasirana je od 75. do 77. mjesta, među 197 zemalja.

Premijer Lukšić se u obraćanju povodom Dana nezavisnosti hvalisao i ovako: ,,Šampioni smo u regionu po napretku u evroatlantskim integracijama. Evropski šampioni u vaterpolu. Ekipni šampioni u rukometu…”.

Ako je neko zaboravio – premijer je i pjesnik.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo