Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Država u državi

Objavljeno prije

na

Sveštenici Crnogorske pravoslavne crkve služili su prošle nedjelje liturgiju pod vedrim nebom. Kao što su na to bili prinuđeni bezbroj puta u proteklih dvadeset godina.

Pripadnici crnogorske policije, da bi spriječili incidente, zabranili su da 19. avgusta uđu u crkvu na Ivanovim koritima sveštenici i Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve da služe prazničnu liturgiju. Policija je, podsjetimo, u protekle dvije decenije više puta kordonima razdvajala sveštenike i vjernike dviju crkava da bi spriječila njihove sukobe. Uradila je to i prije tri godine na Ivanom koritima, takođe 19. avgusta. Prošlonedjeljni slučaj je najnoviji dokaz da se od dolaska mitropolita SPC Amfilohija na Cetinje, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, ništa nije promijenilo u njegovom odnosu prema državi Crnoj Gori i Crnogorskoj crkvi. A ni u statusu Crnogorske crkve.

Iz Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori odmah su za slučaj na Ivanovim koritima optužili policiju da je ,,zloupotrijebila državnu silu”.

Iz CPC je najavljeno da će opet zatražiti pomoć od Predsjednika države, Skupštine i Vlade i upoznati ih kako će ubuduće ulaziti u crkve i manastire ,,koje su joj ostavili preci”.

Ostaje da se vidi kako će vlast reagovati, ali ona je glavni krivac za višegodišnje tenzije između CPC i SPC i ponižavajući status Crnogorske crkve. Zahvaljujući šurovanju vlasti sa njim, mitropolit Amfilohije ignoriše crnogorske zakone, a SPC se ponaša kao država u državi. Kada su nedavno nadležni crnogorski državni organi saopštili da i SPC mora da se registruje u Crnoj Gori, Amfilohije se zakleo da neće. I preporučio crnogorskim vlastima da državu Crnu Goru regustruju – kod crkve.

Slična reagovanja uslijedila su iz Srpske crkve u Crnoj Gori i nakon nedavne vijesti o koalicionom sporazumu DPS-a i SDP-a koji predviđa da vjerske zajednice moraju biti registrovane shodno zakonu koji je u pripremi. Vladajuća koalicija se tim sporazumom obavezala da će se pozabaviti i imovinom registrovanom na ime Srpske crkve. Nakon nasilnog ukidanja Crnogorske crkve 1920. godine pa do danas, Srpska crkva gazduje sa oko šest stotina crkava, manastira i drugih nekretnina koje su pripadale Crnogorskoj crkvi. Među njima su i bogomlje pod zaštitom države kao i dvije najveće crnogorske svetinje Cetinjski i Ostroški manastir.

U svim državama položaj vjerskih zajednica regulisan je zakonom i podrazumijeva se da one treba da ga poštuju. Izuzetak je Crna Gora, u kojoj Amfilohije samo što još ne traži da se ona kao država ponaša po crkvenim zakonima. Takođe, nijedna suverena i demokratska država ne dozvoljava crkvi da se miješa u njena politička pitanja. SPC to u Crnoj Gori radi decenijama.

Nesporno je da je Crna Gora vlasnik hramova koji se nalaze na njenoj teritoriji, a koji su nelegalno uknjiženi na SPC. Ali, sve dok država ne vrati tu imovinu u svoj posjed trajaće i tenzije između Crnogorske i Srpske crkve.

SPC u Crnoj Gori treba da bude registrovana kod državnih institucija u Crnoj Gori i da podliježe njihovom zakonu kako bi se legalizovala i u punoj autonomiji obavljala svoju misiju, nedavno je izjavio vjerski analitičar iz Srbije Mirko Đorđević. U tom slučaju SPC bi morala da plaća i porez. ,,Nažalost, trenutno imamo eparhije i mitropolije koje neće da se registruju, jer hoće da budu oslobođene plaćanja poreza”, kazao je Đorđević za podgoričke Vijesti.

Nadavno su predstavnici CPC predložili Filipu Vujanoviću donošenje lex specialisa, da bi se riješila restitucija njene imovine. Lex specialisom vratilo bi se stanje iz 1920. godine, „dok CPC nije ukinuta dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića”. Zatražili su i da se sveštenstvu i vjernicima CPC otvore hramovi kako bi se ispoštovalo pravo slobodnog ispovijedanje religije. Ujedno, izraženo je čuđenje da crnogorska država ne vidi da mitropolit SPC Amfilohije ,,djeluje svim sredstvima da se poništi svaka prepoznatljivost Crne Gore”.

Odgovor vlasti još ne stiže. Možda su u toku konsultacije sa Amfilohijem?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo