Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dragulje prekrio veo misterije

Objavljeno prije

na

Da li se preko Crne Gore obavlja međunarodni šverc plemenitih minerala, dragog i poludragog kamenja i ko je u taj posao umiješan? To treba da pokaže istraga koju od marta ove godine vodi Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal povodom senzacionalnog otkrića više desetina kilograma opala u sefu hotela Belvi u Bečićima. Ova nesvakidašnja afera sa draguljima nepoznatog porijekla, koji su deponovani u sefu elitnog hotelskog kompleksa kojim upravlja španska hotelska grupa Iberostar, pokrivena je od početka velom misterije.

U javnost su procurele šture informacije po kojima je do policijske istrage i otkrivanja dragog kamenja u Bečićima došlo nakon zahtjeva francuske policije da se provjeri da li je dio dragulja, koji su plijen međunarodnih švercera, završio u Crnoj Gori.

Sumnje francuske policije su se obistinile – dragulji su stigli, gdje bi drugo nego u Budvu, turističku prijestonicu Crne Gore, dok je dio blaga pohranjen i na više tajnih lokacija u Podgorici. Prema prvim informacijama u hotelu je pronađeno oko 25 kilograma dragulja, da bi se kasnije govorilo o 30, pa čak i 50 kilograma vrijednog mineraloida.

Pred specijalnim tužiocem saslušan je vlasnik Belvija, kontroverzni biznismen Branko-Brano Čupić, koji je tvrdio da su skupocjeno kamenje u hotel ostavili inostrani gosti. Ostavili, pa izgleda zaboravili.

Mora da su prostrani sefovi hotela Belvi kada mogu primiti kovčege sa draguljima za koje, navodno, niko ne zna odakle su i kako su u hotel, koji je pod budnom pažnjom hotelskog obezbjeđenja, dospjeli.

Uprava policije i Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal nisu se oglašavali nakon zanimljivog otkrića. Javnosti nije poznato protiv koga se vode dalje provjere, ne zna se količina ni vrsta zaplijenjenog kamenja, kao ni njegova vrijednost.

Inspektori budvanske policije tvrde da se radi o poludragom kamenu opal, dok neki izvori govore da su otkriveni nebrušeni dijamanti čija je procijenjena vrijednost oko 300 miliona eura. Dragulji su prenijeti u trezor Uprave policije u Podgorici u kome se čuvaju zaplijenjene umjetnine i dragocjenosti.

Prema pisanju lista Dan, sumnja se da je u švercu dragulja učestvovala međunarodna kriminalna grupa i da je blago u Bečićima dio kontigenta koji je prije dvije godine prošvercovan iz Alžira u Evropu, od kada mu se gubi svaki trag. U istrazi koju u tom slučaju vodi Interpol uključeni su i crnogorski nadležni organi.

Bizarno otkriće tolikih kilograma dragog ili poludragog kamenja u bečićkom hotelu Belvi neki izvori povezuju sa djelovanjem poznate kriminalne grupe Pink panter, koju čine mahom Crnogorci i Srbi, koja se širom svijeta bavi krađom dragulja, zlata i vrijednih umjetnina.

Čiji su dragulji vrijedni tri stotine miliona eura i kojim su tajnim kanalima dopremljeni u Crnu Goru u sef elitnog hotela budvanske rivijere, kao po scenariju iz američkih akcionih filmova, pitanje je koje raspaljuje maštu znatiželjne javnosti.

Pokušaj da saznamo do kakvih je rezultata dovela istraga o ovom slučaju, ostao je bez rezultata. Na upućene mejlove sa pitanjima za Upravu policije i Vrhovno državno tužilaštvo odgovor nije stigao do završetka ovog teksta.

Misteriozni gosti hotela Belvi, koji su prema izjavi Čupića ostavili vrijednu imovinu na sigurno, u hotelske pretince, nisu pronađeni, pa je zbog toga on ponovo saslušan.

Branko Čupić važi za snalažljivog i prebogatog „kontroverznog” biznismena, tajkuna čiji je finansijski uspon počeo ranih devedesetih, u vrijeme rata i sankcija međunarodne zajednice, šverca cigareta i burazerske tranzicije crnogorske privrede.

Nije poznato čime se konkretno bavi i koji su to poslovi koji su mu omogućili da za kratko vrijeme stekne ogromno bogatstvo koje se samo u nekretninama koje posjeduje na Crnogorskom primorju mjeri milionima eura.

Pored hotela Belvi u kome je smještena radnja iz realnog života sa kilogramima dragog kamenja, Čupić posjeduje luksuzne palate, tvrđave, restorane, jahte, parcele, pa čak i djelove starih primorskih gradova.

Sakupljao je poput kolekcionara vrijedne nekretnine, bisere srednjovjekovne primorske arhitekture, vile i palate od kojih svaka za sebe predstavlja vrijedan kulturno-istorijski spomenik.

Vlasnik je monumentalne kapetanske palate Tripković u Dobroti iz 18. vijeka, koja je adaptirana u raskošni hotel sa šest zvjezdica, ispred koje se ljuljuška luksuzna jahta na usluzi gostima.

U starom primorskom naselju Perast posjeduje tri elitna zdanja. Kupio je palatu Zmajević iz 17. vijeka, poznatu pod imenom Biskupija jer su u njoj nekada stolovali biskupi. Palati pripada crkva, Gospa od Rozarija na čijem portalu dominira krilati zmaj, grb poznate stare peraške porodice Zmajević. Vrijednost ovog istorijskog objekta je neprocjenjiva, navodi se na sajtu Čupićevog preduzeća Imobilija.

Kupovinom fabrike konfekcije Jadran Perast, odnosno zgrada koje su joj pripadale, Čupić postaje vlasnik gotovo pola Perasta. Stare palate Smekja, najveće u Perastu sazidane u 18. vijeku, i drugih zgrada novijeg datuma, ukupne površine oko 5.000 kvadrata.

Raspolaže dijelom Starog grada Budve, tvrđavom Citadela koja predstavlja jedan od najznačajnijih fortifikacionih objekata srednjeg vijeka na Crnogorskom primorju.

Imovinski karton upotpunjen je Gradskom kafanom u Herceg Novom, simbolom ovog turističkog grada, sa restoranom, kafeima i apartmanima.

Na lokaciji Crvena glavica nadomak Svetog Stefana posjeduje oko 3,4 hektara zemljišta na kome planira gradnju apartmanskog naselja pretencioznog naziva Carsko selo.

Vjerovatno se carski i osjeća nakon posjedovanja tolikih istorijskih zdanja i palača slavnih admirala i bokeških pomoraca.

Veći dio navedenih nekretnina Čupić je stavio na prodaju.

Prodaje neprocjenjivu palatu Zmajević i Gradsku kafanu u Novom. Na kupca čeka i budvanska Citadela koja je pod hipotekom Prve banke. Za Jadran Perast i Carsko selo Čupić traži investitore za realizaciju započetih projekata.

Junak ove priče jedan je od većeg broja crnogorskih novobogataša, takozvanih kontroverznih biznismena čije bogatstvo nema znano porijeklo, što nije bila smetnja da postanu vlasnici ili dugogodišnji zakupci vrijednog graditeljskog nasljeđa u primorskim gradovima Budvi, Kotoru, Perastu, Herceg Novom…

Koliko pojedine otkrivene pa zataškane afere i nedozvoljene trgovine, međunarodni šverc raznovrsnih roba i dragocjenosti imaju veze sa njim, pokazaće vrijeme.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo