Najveća sprecifičnost ovog izbornog procesa je to što kampanja, onakva kakvu smo je znali do sada, još nije počela. Nije ni mogla jer mi, manje od mjesec dana do izbora, imamo samo jednog potvrđenog kandidata. Ovo nam može biti indikator da će biti veći broj kandidata čiji cilj nije pobjeda na izborima, već stvaranje bolje partijske pozicije pred moguće vanredne parlamentarne izbore

MONITOR: Kako komentarišete odluku DIK-a da ne prihvati kandidaturu lidera ES-a Milojka Spajića, i cijeli taj slučaj?

KOPRIVICA: DIK je u kompletnom postupku vezanom za Spajićevu kandidaturu izašla iz svojih zakonskih ingerencija, demonstrirala selektivnost prema potencijalnim kandidatima, slala lične podatke građana koji nijesu kandidati stranim državama – sve u cilju da odigra političku igru koju su isplanirali njeni članovi iz DPS-a i njegovih partnera i DF-a.

Ovim je ona postala učesnica u izbornom procesu a ne institucija koja se bavi zakonitim sprovođenjem izbora. Ispostavilo se da je njen ključni cilj dominantan uticaj na rezultate izbora.

U procesu donošenja odluke o Spajićevoj kandidaturi DIK je ignorisala domaći nadležni državni organ (MUP) koji je jedini imao zakonska ovlaščenja da se bavi pitanjima državljanstva i prebivališta, a kao meritorna je uzela dokumenta institucije strane države, Republičke izborne komisije Srbije.

To što je Spajić u više navrata obmanuo javnost, to što ni posljednja njegova verzija nije dovoljno ubjedljiva jeste činjenica koju trebaju cijeniti nadležni državni organi i birači na izborima. Ali, DIK je posljednja adresa koja treba da sudi o etičkim i prekršajnim, krivičnim ili drugima sankcijama za potencijalne kandidate na izborima.

MONITOR: DIK vam nije dozvolio uvid u potpise za kandidate. Šta to znači?

KOPRIVICA: DIK i AZLP su nas onemogućile da obavljamo posao posmatrača izbora koji imaju službena ovlašćenja u tom procesu a koje nam je garantovano domaćim zakonima i međunarodnim standardima. Konkretno, onemogućen nam je uvid u potpise podrške za predsjedniče kandidate.

Ovo nas je veoma iznenadilo budući da smo u prethodnim izbornim ciklusima ovo pravo nesmetano ostvarivali. Podsjećamo da smo tada otkrili skandal ogromnih razmjera odnosno masovne zloupotrebe podataka građana i falsifikovanje njihovih potpisa.

Zato se bojimo, da ova naknadna pamet institucija, odnosno njihova zabrinutost  za poštovanje propisa o zaštiti ličnih podataka, zapravo jeste pokušaj da se spriječi otkrivanje sličnih pojava i ovoga puta. Ako se po jutru dan poznaje, onda možemo očekivati nove skandale vezano za ove potpise, odnosno proces kandidatura.

MONITOR: MUP je i zvanično pokrenuo postupak provjere imaju li Andrija Mandić i Milojko Spajić srpsko državljanstvo, a najavljuju i provjeru drugih kandidata. Da li je MUP mnogo toga, u vezi sa dvojnim državljanstavima, mogao učiniti i ranije?

KOPRIVICA: Odgovornost MUP-a u vezi sa dvojnim državljanstvima i/ili prebivalištima, u posljednjih 15-ak godina je potpuna. Političke elite koje su imale kontrolu nad ovom institucijom su uradile sve da se izbjegne rješavanje ovog problema da bi mogle da „love u mutnom” – što smo potpuno jasno vidjeli na Spajićevom slučaju. Nedovršen zakonski okvir i nekonzistentna implementacija zakona doveli su do toga da u našem biračkom spisku postoji veliki broj ljudi koji se tamo, po zakonima, ne bi mogli naći.

MONITOR: Za sada imamo jednu potvrđenu kandidaturu. Brojni koji su najavali kandidaturu još čekaju. Kako to komentarišete?

KOPRIVICA: Više je razloga za ovo čekanje. Prvo, kandidati iz manje jakih partija ne mogu baš lako doći do broja potpisa koji su potrebni za ostvarivanje kandidature za predsjednika. Drugo, neki od kandidata očigledno kalkulišu sa ishodima raznih „procesa” pred DIK i čekaju odgovore na pitanja kome a kome neće, politička koalicija koja je formirana, odobriti kanditaturu.

Nije ovo kraj sa skandalima vezanim za proces potvrđivanja kandidatura. Sa velikom vjerovatnoćom vam mogu reći: biće toga još.

MONITOR: Zašto je DPS ovoliko čekao da predloži svog kandidata?

KOPRIVICA: Dio razloga je elaboriran u prethodnom odgovoru. Onaj drugi dio se svodi na čekanje Đukanovića da odluči o tome da li će on lično ići na izbore. Kako god, zaista jeste neuobičajno da najjača partija u državi nema svog kandidata a do izbora je ostalo manje od mjesec dana. Ovo nam govori da će kandidat DPS biti neko ko je veoma poznat javnosti jer za „kreiranje” manje poznatog kandidata zaista nema vremena.

MONITOR: Kako ocjenjujete dosadašnju predizbornu kampanju kada su u pitanju predsjednički izbori, ima li specifičnosti?

KOPRIVICA: Najveća sprecifičnost ovog izbornog procesa je to što kampanja, onakva kakvu smo je znali do sada, još nije počela. Nije ni mogla jer mi, manje od mjesec dana do izbora, imamo samo jednog potvrđenog kandidata.

Ovo može biti indikator da će biti veći broj kandidata čiji cilj nije pobjeda na izborima, već stvaranje bolje partijske pozicije pred moguće vanredne parlamentarne izbore. U tom smislu, ovi izbori jesu pripremna vježba.

MONITOR: Kako vidite to što i ove izbore dočekujemo bez izborne reforme, po starim pravilima, a u institucionalnoj krizi?

KOPRIVICA: Jasno je da izborna reforma partijama nije bila visoko na listi prioriteta. Formalno da, sjetimo se inauguracionih govora predsjednika Skupštine 2020. godine, dva predsjednika Vlade i mnoštva izjava koje su date u ovom pravcu.

Suštinski, urađeno je sve da se ta reforma ne desi. Oni koji su do 2020. godine bili opozicija su zaboravili na tadašnja obećanja koja su dali vezana za ovu temu. Zapravo, željeli su, i u dobroj mjeri uspjeli, da preuzmu mehanizme DPS-a koji su omogućavali zloupotrebe u izbornom procesu.

Simbolički, ovo se ponašanje partija najbolje može prikazati jednom do sada neviđenom situacijom u političkom životu: nakon pokretanja Odbora za izbornu reformu, Skupštinu su bojkotovali DF kao najača partija vlasti i DPS kao najjača opoziciona i parlamentara partija. Mislim da je ovim sve rečeno.

MONITOR: Vlada je zakazala popis za novembar ove godine. Istovremeno, čuli smo ministra Aleksandra Damjanovića da izbora neće biti vjerovatno ove godine, pa i zbog popisa. Kako vidite odluku da se popis zakaže u godini izbora? 

KOPRIVICA: Statistički standardi podrazumijevaju da se najkoplikovanije statističke akcije dešavaju u uslovima kad ne postoji politička nestabilnost u državi, odnosno društvu.

Svakome ko je na elementarnom nivou sposoban promišljati političke procese mora biti jasno da u momentu kad imamo „tehničku” Vladu, onu kojoj je izglasano nepovjerenje prije pola godine, nema političke stabilnosti odnosno nema uslova za održavanje popisa.

Politička stabilnost na državnom i lokalnim nivoima mora postojati jer je ona preduslov da na popisu dobijemo tačne podatke, a to je njegova osnovna svrha. Popis nam treba da bi donosioci odluka imali kvalitetne podatke za važne i strateške odluke, a ne da bi ispunjavali svoje političke agende. Zato se popisi ne održavaju u toku perioda političke ili druge nestabilnosti ili izbora.

Ova Vlada ima desetak procenata podrške u parlamentu pa nije ta koja će se pitati kad će biti parlamentarni izborni ili kad će se održavati popis. Političke elite, nakon završenih predsjedničkih izbora mogu donijeti odluku da se skrati mandat Skupštini, da se raspišu izbori, a da se, onda, formira nova Vlada. Tada bi nova Vlada poništila odluku o održavanju popisa i donijela novu koja je u skladu sa međunarodnim standardima. Ovo je poželjan scenario, a kakav će biti, vidjećemo. Poenta je da je izborni proces važniji od bilo kog drugog i da se po njemu moraju ravnati svi ostali procesi u zemlji.

MONITOR: Postoji li volja da se održe vanredni parlamentarni izbori?

KOPRIVICA: Vjerujemo da će se postojanje ove volje „utvrđivati” na osnovu rezultata predsjedničkih izbora. Ako oni koji budu zadovoljni rezultatima ovih izbora budu imali dovoljno ubjedljivu većinu za skraćenje mandata Parlamentu, onda ovi izbori nijesu nerealni.

Ipak, u našem političkom životu je zaista teško prognozirati kretanje budućih događaja pa ono što se svima nama čini neophodno, neizbježno i podrazumijevajuće a to je što hitnije održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, možda zapravo bude veoma daleko.

Milena PEROVIĆ