Povežite se sa nama

Izdvojeno

DR ŽARKO TREBJEŠANIN, PSIHOLOG, TIHI ČOVJEK KOJI SE GLASNO BUNI PROTIV NEPRAVDI: Ideje koje nose nešto novo uvijek su bile u manjini

Objavljeno prije

na

Bio je žestoki i glasni protivnik režima Slobodana Miloševića, I prema režimu Aleksandra Vučića nije manje kritičan.” Ne mislim da je danas režim u Srbiji bolji ,ali promijenila su se sredstva.Nema više one politike strahovlade koju je provodio Milošević i pogotovo njegova žena Mira Marković. Danas se vlada  manipulacijom i potkupljivanjem i što je najgore čini mi da je taj metod  efikasniji.Vlast se na ovaj način lakše učvršćuje“ , objašnjava Žarko Trebješanin

 

Blag, tih i prijatan. Profesor, dr Žarkom Trebješanin,  psiholog iz Beograda. Sreli smo se u Tivtu, na svečanom zatvaranju Tivatskog književnog ljeta. dr Trebješanin specijalni je gost na promociji knjige dr Ivice Hausmeistera  Susret sa Jungom- psihološka interpretacija hrišćanstva. Rijetko je govorio za crnogorske medije jer su pozivi rijetko dolazili.

Razgovor teče lako i spontano. Starinom, Trebješani su iz nikšićke Trebjese. Godinama je Žarko provodio  ljeta u Crnoj Gori, dok su mu  bili živi stričevi, braća i sestre od stričeva. Danas, je samo  još sestra, Božidarka Nikolić, ovdje. Rodio se 1950.godine  u Beogradu, odrastao  izmedju Studentskog parka, Kalemegdana i dunavskih pješčanih dina. Sjećanje na te dane, na igre kauboja i indijanaca , detektiva po Kalemegdanskoj tvrdjavi, na one ” bande” koje su kao dječaci na Dorćolu osnivali, pa ih nadijevali po ulicama ,  Jevremova ili  Jovanova i danas izazazovu sjetni osmjeh na Žarkovom licu. Nažalost, primjećuje Žarko, nema više dječije igre po tim ulicama, ni sankanja niz Kapetan Mišinu ulicu…

Ljudska lica rano su postala predmet njegovog interesa.Posmatrao ih je, pratio promjene u izrazima , otkrivao osjećanja. Crtao, proučavao i pamtio… Da li je ovdje počeo njegov interes za psihologiju, ne tvrdi.Zanimala ga je i fizika, mogao je nastaviti studij likovne umjetnosti. Upisuje književnost i psihologiju, ali razmišlja,  čitati može i sam, a  predavanja  iz književnosti po potrebi može posjećivati. Studij  psihologije ostaće njegov izbor, put da se, kaže Trebješanin, ” udje u  zanat, upozna metodologija, statistika, biologija, fiziologija…

Školske 1969. – 1970. počeo je studij, četiri godine kasnije diplomirao, a 1982. magistrirao radom  Fromovo shvatanje uticaja društva na formiranje ličnosti.Tema doktorskog rada, odbranjenog 1990. bila je ” Shvatanje deteta i razvoj ličnosti u tradicionalnoj kulturi Srba.Prosječna ocjena 9, 7 upisala ga je medju najbolje studente beogradskog Filozofskog fakulteta.

Trebješanin je bio predsjednik Saveza psihologa Jugoslavije, član Upravnog odbora Politike od 2009.  do 2011. g., član UO RTS-a, od 2011. do 2016. i glavni urednik Psiholoških novina 1983. do 1984.

Studij književnosti je napustio,  ali književnost je bila i ostala Trebješaninova velika ljubav. U Pljevljima,  gradu koji tokom ljetnih mjesecima okuplja satiričare, aforističare, književnike, pjesnike, esejiste i dramske umjetnike,  dodijeljena mu je ovog ljeta  nagrada za doprinos tumačenju  savremene književne satire. Duže od tri decenije tumačio je satiru u njenim različitim žanrovima.Napisao je više studija, eseja i književnih prikaza, satiričnih priča i pjesama.” Uvijek su mi bili simpatični satiričari. Mislim da su oni mnogo  zadužili srpsko društvo, ali i region. Kada je na ovim prostorima bio potpuni mrak, satiričari se nisu dali. Bili su  svijetla tačka.” Trebješanin je pisao i predgovor za zbirku antiratnih aforizama autora Slobodana Simića, psihijatra i sjajnog aforističara. Bavio se i melanholijom u djelu Antuna Pavlovića Čehova.

Bio je žestoki i glasni protivnik  režima Slobodana Miloševića.Izbačen je iz nastave jer je kritikovao Zakon o univerzitetu iz 1998.g. Godinu kasnije vraćen je u nastavu sudskom odlukom. Uoči izbora 2000, vrijeme demokratskih promjena u Srbiji, aktivno je učestvovao na brojnim tribinama širom Srbije u kampanji  Spasi Srbiju i glasaj. Pitali su ga često da li se tada plašio. ” Naravno da jesam”, odgovara, ”Ko se ne bi plašio da ostane sa ženom i decom bez posla.Tužio sam ih tada sudu, iako nisam verovao da ću dobiti parnicu, jer za istu stvar mnogi se nisu vratili na posao, mnogi su oboljeli, neki otišli iz zemlje. Ja sam eto, imao imao sreću da moj slučaj završi kod sudinice koja je bila objektivna.”

I prema režimu Aleksandra Vučića nije manje kritičan.” Ne mislim da je danas režim u Srbiji bolji ,ali promenila su se sredstva.Nema više one politike strahovlade koju je provodio Milošević i pogotovo njegova žena Mira Marković. Koliko se samo ubistava desilo u tom opasnom režimu.Danas se vlada  manipulacijom i potkupljivanjem i što je najgore čini mi da je taj način  efikasniji.Vlast se na ovaj način lakše učvršćuje.“ .

Novinari ga često zovu. Gostuje u brojnim emisijama u kojima se očekuje da ” iz rukava” izbaci profil nekog ubice, silovatelja, ili uspješnog sportiste poput Novaka Djokovića.” Psihologiju ne treba precjenjivati, jer ona može objasniti stvari tek u sadejstvu sa drugim naukama”, kaže dr Trebješanin. Decenijama se „ bori“ da se osvijeste i probude građani. Ne uvijek sa velikim uspjehom.” Ali, nisam zbog toga ni očajan, ni obeshrabren. Sve ideje u istoriji koje su bile progresivne i nosile nešto novo, uvek su bile u manjini”

Prof dr Žarko Trebješanin autor je 20 knjiga i više od 100 naučnih i stručnih radova, brojnih predgovora. Njegovi radovi, naučne studije, ogledi, intervjui  prevodjeni su na engleski, francuski, njemački, madjarski, makedonski i slovenački jezik. Medju brojnim naslovima nalaze se  Fromove dihotomije,  Šta Frojd zaista nije rekao,  Šta Jung zaista nije rekao, Rečnik Jungovih pojmova i simbola,  Rječnik psihologije,  Nikola Tesla ličnost, neuroza, poslanje.  Osnivač je i urednik biblioteke  Psihologija za radoznale,Leksikon psihoanalize…

Učestvovao je kao saradnik i rukovodilac projekata Instituta za psihologiju kao što su  Socijalizacija dece u Srbiji,  Kako deca Srbije vide rat i mir, ” Psihosocijalne posledice rata po decu i roditelje… Saradjivao je na projektima edukacije mladih u organizaciji Gradjanskih inicijativa, predavač na tematskim seminarima o ličnom i kolektivnom identitetu, stavovima, predrasudama i stereotipima…

Danas živi,  kaže, ” pomalo dosadno”. Voli da izadje sa društvom, ali ti susreti su sve rjedji. Piše neprestano,  jer to je bio i ostao dijelom smisao njegovog postojanja. Života koji je posvetio dubljoj spoznaji čovjeka, njegovih potreba, želja, svijesti i podsvijesti, ponašanja… Nagrade za naučni doprinos psihologiji koju dodjeljuje Društvo psihologa Srbije  Dušan Stevanović, Žiža Vasić za popularizaciju savremene psihologije, Vitez poziva, za časno obavljanje svoje profesije, ili  Stojan Novaković, za najbolji školski udžbenik, tek su kruna na ovom dugogodišnjem velikom pregalaštvu.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo