Srbija, kao ni Hrvatska, nikada se nije odrekla svoga uticaja u Bi H, niti će se odreći.  Čini mi se da se trenutna strategija Srba zasniva na geslu-što više Srbije, a što manje Bosne u RS, s nadom da će to jednog dana rezultirati mirnom disolucijom nefunkcionalne Bosne i Hercegovine. Otuda svi ti desničarski frikovi (Miša Vacić, Milica Zavetnica, Nestorović i ….) u Banja Luci, jer danas se RS smatra srpskijom od Srbije

MONITOR: BiH nije odobreno otpočinjanje pregovora o prijemu u EU. Za razliku od Ukrajine i Moldavije, ona je uslovljena ispunjavanjem 14 zahtijeva Brisela iz decembra 2022-e kada joj je dodijeljen status kandidata. Novo odlučivanje je predviđeno za mart. Kako ocjenjujete ovu odluku i šanse da – do predviđenog roka, BiH ispuni zahtjeve?

PUHALO: Iskreno, ja uopšte nisam siguran da političke elite u BiH, a pogotovo oni koji su na vlasti, žele da idemo ka EU. Da žele i da im je stalo do toga, imali su tolike godine da to pokažu u praksi. Ovakva BiH, podijeljena, zavađena, uplašena, san je svakog političara, jer u takvom društvu se lako vlada- bez imalo odgovornosti. Zašto bi onda mijenjali jedno takvo društvo, ako bi ono podrazumjevalo veću kontrolu, veću odgovornost, veću transparentnost. Kada bi se jednog dana BiH toliko reformisala i takva ušla u EU, najveći broj domaćih političara bi završio u zatvoru. Znači, naš ulazak u EU nije stvar nesposobnosti domaće administracije da se prilagodi EU standardima, već nedostatka želje i volje domaće elite da se bilo šta mijenja.

MONITOR: Visoki predstavnik Kristijan Šmit je do skoro preduzimao mjere iz okvira Bonskih ovlašćenja, pokušavajući da ovlada, prije svega, entitetskim dizbalansom i potezima Republike Srpske. Zadnjih mjeseci se njegova aktivnost uglavnom svodi na upozorenja i nastojanje da se usvoje izmjene Izbornog zakona BiH. Kako to da razumijemo?

PUHALO: Mnogo je to komplikovana priča, sa nepredvidivim krajem. Prije svega moramo znati da Visokog predstavnika ne priznaje Republika Srpska i naziva ga njemačkim  turistom, a samim tim ni njegove odluke. S druge strane on nije omiljen ni kod dijela Bošnjaka zbog izmjena izbornog zakona u Federaciji BiH 2022. godine. Jedino Hrvati u BiH mudro ćute, zadovoljni njegovim postupcima. Moć Visokog predstavnika BiH leži u snazi i slozi međunarodne zajednice koja stoji iza njega, a nisam siguran da ta snaga i sloga postoje u velikoj mjeri. Zbog toga imamo mnogo kalkulacija, upozorenja, ali i nesprovođenja odluka Visokog predstavnika od strane vlasti u Republici Srpskoj. Još uvijek je ta borba u rukavicama i diplomatijom, ali u 2024. godini rukavice bi mogle spasti i početi finalni obračun. Kakav će ishod toga biti, ja ne mogu predvidjeti.

MONITOR: Šmit je skoro kritikovan zbog komentara o proslavi dana RS kao „narodnog veselja“. Da li to pokazuje stav dijela međunarodne zajednice da je obilježavanje 9. januara-inače proglašeno neustavnim 2015. i 2019. od strane Ustavnog suda BiH, događaj folklornog tipa i izraz dominantnog političkog populizma, kojem više ne bi trebalo pridavati preveliku pažnju?

PUHALO: Tu je Visoki predstavnik nemoćan jer u Republici Srpskoj postoji konsenzus oko proslavljanja tog praznika iako je proglašen neustavnim tj. to je kršenje zakona. Postavlja se pitanje ko danas može da sankcioniše ljude koji krše zakon, ako ti isti ljudi upravljaju svim segmentima društva u entitetu i na nivou države. Kao i svaki praznik tu ima mnogo populizma, kiča, mitova i po tome se ne razlikujemo od proslava u drugim zemljama. Bošnjački političari očekuju da Visoki predstavnik nešto učini, jer su nemoćni da bilo šta preduzmu, a istovremeno su u vlasti sa SNSD-om. Imamo neku pat poziciju i ne vidim da će se ona skorije riješiti.

MONITOR: Dodik za UK kaže da je to  „zarđala, oronula imperija “, a tvrdi da bi volio da se „podiči“ najboljim odnosima sa Amerikom. Prije toga je izjavio da bi otcijepio RS ako bi Donald Tramp ponovo postao predsjednik SAD. Ima li Dodik razumljivu spoljnu politiku sem odnosa prema Rusiji, Mađarskoj i naravno, Srbiji?

PUHALO: Dodik čeka i nada se da će na izborima ove godine u EU i pojedinim zemljama EU kao i u SAD, pobijediti njegova opcija. A to znači-evropska desnica i Tramp i da će to olakšati njegovu poziciju u svijetu. Trenutno on nema mnogo prijatelja u svijetu, mada nas čitavo vrijeme uvjerava kako nikad bolje Republika Srpska nije stajala na spoljnopolitičkom planu. U Banja Luku relativno često dolaze desničari iz raznih zemalja EU, baš kao što se svake godine oni sastaju u Budimpešti kod Orbana. Graditi spoljnu politiku na faktorima nad kojima ti nemaš kontrolu i s nadom da će oni da rade za tebe, jeste opasno i neodgovorno. Ipak, budimo realni, Srbija je mnogo važniji igrač u regionu i Vučić je trenutno mnogo važniji igrač za Republiku Srpsku od Dodika.

MONITOR: Nedavno su uhapšeni predsjednik Suda BiH, Ranko Debevec i bivši direktor Obavještajno sigurnosne agencije BiH, Osman Mehmedagić, pod sumnjom za zloupotrebu položaja. Sumnjiče se da su nezakonito prisluškivali sudije Suda BiH i zaposlene u Tužilaštvu BiH. Da li se, po Vašim saznanjima, radi o sprovođenju pravde u smislu da „niko nije nedodirljiv“ ili o nečemu drugom?

PUHALO: Mislim da su to koraci ka stvaranju klime za nesmetan rad Tužilaštava i Suda BiH i da je to poruka da nema nedodirljivih tj. da je ovo samo stepenica ka procesuiranju naših Sanadera. Da li ćemo u tome uspjeti zavisi prije svega od odlučnosti međunarodne zajednice, čitajte: SAD, da to istjeraju do kraja, jer će opstrukcije biti velike-jer su domaći političari izbušili pravosudne institucije i teško je očekivati da su one same sposobne da privedu pravdi domaće političare.

MONITOR: Dodikov SNSD dobro sarađuje sa HDZ i Trojkom, sudeći prema pismu koje je predsjednica Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, uputila predsjedniku Savjeta EU, Šarlu Mišelu, o uspjesima njene vlade u ispunjavanju agende EU. Kada se o Predsjedništvu BiH radi, tu je produktivnost daleko manja. Kako ocjenjujete rad Predsjedništva i Savjeta ministara BiH?

PUHALO: Mislim da sam na ovo pitanje već ranije odgovorio, ali da parafraziram onog vojnika JNA iz 90-ih godina: Mi kao želimo u EU, a EU se kao raduje našem dolasku.

MONITOR: I u Beogradu je slavljen 9. januar. Obilježen je vatrometom u Beogradu na vodi, a  RTS je direktno prenosila svečanost u Banja Luci kojoj je prethodilo činodjejstvovanje Patrijarha Porfirija…No, posebno se istakao doktor Branimir Nestorović- od skoro važna osoba u političkom odlučivanju u Srbiji – koji je u Banja Luci izjavio da se zalaže za ujedinjenje „srpskih zemalja“. Da li je zvanični Beograd iskoristio RS da naglasi svoj uticaj na Srbe u regionu?

PUHALO: Srbija, kao ni Hrvatska, nikada se nije odrekla svoga uticaja u Bosni i Hercegovini, niti će se odreći. To nije ništa novo, niti neuobičajeno. Srbija želi da ima uticaj u BiH, jer nema uticaj na Kosovu, i na taj način sebe predstavi kao važnog igrača u regionu, od kojeg zavisi stabilnost Balkana. Sve se to pravda specijalnim i paralelnim vezama na koje Republika Srpska i Srbija imaju pravo. Čini mi se da se trenutna strategija Srba zasniva na geslu-što više Srbije, a što manje Bosne u Republici Srpskoj, s nadom da će to jednog dana rezultirati mirnom disolucijom nefunkcionalne Bosne i Hercegovine. Otuda svi ti desničarski frikovi (Miša Vacić, Milica Zavetnica, Nestorović i ….) u Banja Luci, jer danas se Republika Srpska smatra srpskijom od same Srbije.

MONITOR: Zapaženo je  glasanje Srba iz RS na izborima u Srbiji. Mnogi iz RS imaju državljanstvo Srbije pa mogu glasati na parlamentarnim  izborima ali ne i na lokalnim.  Opozicija smatra da su glasači iz RS prijavljivani na lažna prebivališta u Beogradu u velikom broju odlučili rezultat beogradskih izbora. Među njima su i Dodik, Jelena Trivić, Nenad Nešić…Da li je moguće u BiH postaviti pitanje njihove zakonske odgovornosti jer ne mogu, istovremeno, imati prebivališta u dvije države?

PUHALO: Prije svega lažna prebivališta nisu problem građana Republike Srpske, već opozicije u Srbiji. Prosječan stanovnik Republike Srpske glasanje u Srbiji vidi kao patriotski čin, a ne kršenje zakona. Pošto Drina nije granica, već „kičma srpstva“, oni nemaju dva prebivališta već šalju poruku da smo mi jedan narod i da je to naš politički cilj. Otuda i to javno eksponiranje političara iz Republike Srpske tokom izbora u Srbiji. Na taj način oni se dodvoravaju građanima Republike Srpske i to je prije svega politička poruka. Naravno da niko neće odgovarati za tako nešto u Bosni i Hercegovini, jer ko će dići optužnicu protiv ministra bezbjednosti BiH, Nenada Nešića, koji je glasao u Novom Sadu. Kod nas se ne odgovara ni za veći kriminal i propuste, a kamoli za fiktivno prebivalište u Srbiji.

Nastasja RADOVIĆ