Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja

MONITOR: Ove nedjelje je Rusija, prva u svijetu odobrila vakcinu protiv korona virusa.

BRAJOVIĆ: Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja.

Prema informacijama Ministarstva zdravlja Rusije, u procesu razvijanja vakcine ruski institut Gamaleya preduzeo je sve korake koji su propisani nacionalnim propisima i međunarodnim etičkim standardima.

Osim toga, Ruska Federacija ima dugu i bogatu tradiciju u pogledu proizvodnje vakcina.  Podsjećanja radi, vakcinu protiv žute groznice, koja je proizvedena u ovoj državi, SZO je prekvalifikovala. Takođe, finalna faza u procesu globalne eradikacije velikih boginja, pod vođstvom SZO, uspješno je realizovana zahvaljujući milion doza ruskih vakcina protiv velikih boginja.

Na osnovu modeliranja, procijenjene su potrebe za COVID 19 vakcinom. SZO procjenjuje da će oko 20 odsto svjetske populacije biti identifikovano kao prioritetna populacija za vakcinaciju, uključujući i zdravstvene radnike i one koji su izloženi visokom riziku od obolijevanja.

MONITOR: Iz SZO su više puta apelovali da kada se pronađe vakcina ona treba da bude globalno javno dobro. Bogate zemlje već kupuju vakcine. Da li će pojedine zemlje, kao što je Crna Gora, i kada se pronađe vakcina, biti prinuđene da čekaju mjesecima dok na red za vakcinaciju ne dođu i njihovi građani?

BRAJOVIĆ: Pandemija i dalje ubrzava. Raste broj oboljelih i umrlih na globalnom nivou. Bez sumnje, vakcina, efikasna i bezbjedna, je naša šansa – da okončamo pandemiju, ali pod jednim uslovom – samo ukoliko sve zemlje budu dobile vakcinu. Jer, niko nije bezbjedan dok svako nije bezbjedan.

U ovom trenutku, sa preko 165 potencijalnih COVID 19 vakcina kandidata, koje su u različitim fazama razvoja (24 u fazi kliničkog ispitivanja), postoji nada da će jedna ili više njih biti i bezbjedne i efikasne. Nekoliko vakcina je u fazi 3 kliničkog ispitivanja, što znači da se testira njihov potencijal da spriječe obolijevanje od COVID 19.

Želim posebno istaći  – naredni korak – proizvodnja i distribucija – je jednako važan. Ovo ne smije biti utakmica samo sa jednim pobjednikom. Niko ne smije biti zaboravljen. Ne smije biti privilegovanih. Vakcina mora biti pobjeda za sve širom svijeta.

Do sada se pokazalo da je globalna saradnja radi mobilisanja resursa i ekspertize od ključnog značaja za razvoj vakcine, ali ono što je već sada evidentno jeste da će prozivodnja i distribucija vakcine biti još jedan veliki test za globalnu saradnju i multilateralizam.

Zato SZO radi s partnerima na definisanju seta kriterijuma za transparentnu, pravičnu raspodjelu vakcina. Ono što je naš moto i princip –  gdje živite, ne treba i ne smije da opredijeli da li ćete živjeti.

Uspostavljen je mehanizam za alokaciju vakcina na globalnom nivou. Do sada je 75 zemalja pristupilo, uključujući i Crnu Goru. Funkcionisanje ovog COVAX facility-a mehanizma utemeljeno je na SZO Preporukama I, realizacija vakcina kroz ovaj mehanizam pratiće potrebe, a ne raspoloživa sredstva.

MONITOR: Početkom juna izjavili ste da je Crna Gora pobjednik u prvom poluvremenu borbe protiv korona virusa. Kako Vam se čini „drugo poluvrijeme“?

BRAJOVIĆ: Situacija u CG je kompleksna; iz dana u dan bilježi se značajan broj oboljelih i hospitalizovanih. Posebno brine što raste i broj smrtno stradalih osoba.

Vraćanje infekcije, rast broja novooboljelih i klasteri – dešava se i u drugim zemljama nakon popuštanja restriktivnih mjera. Ovo su scenariji koje smo najavljivali i očekivali. Veoma je važno da budemo brži od virusa – brzo detektovati klastere, testirati, identifikovati kontakte, uvesti u samoizolaciju, započeti liječenje oboljelih i prepoznati riziko faktore. Da li je faktor rizika bio svadba, sportski događaj, sahrana, druženje u noćnom klubu… Znači važno je da se pravovremeno dobije podatak gdje je virus da bi se primijenile ciljane  restriktivne mjere i prekinuo lanac širenja infekcije – to je bila i ostala osnovna preporuka SZO.

Ovo je maraton, njega trčimo svi i to na više paralelnih traka. Kada je Crna Gora pozdravljala susjede sa druge strane epidemijske krivulje, i bila  s razlogom ponosna na svoje rezultate, svi smo znali – osim što treba da se insistira na testiranju i praćenju kontakata, samoizolaciji i liječenju – neophodno je da se svaki građanin ponaša odgovorno.Neodgovorno ponašanje jednog člana društva predstavlja pukotinu u sistemu, koju će virus odmah iskoristiti, i mnogi će zbog toga platiti životom ili narušenim zdravljem do kraja života. Svi mi želimo da se vratimo normalnom životu, ali moramo prihvatiti da moramo naučiti da živimo s virusom!

MONITOR: Da li izbori predstavljaju epidemiološki rizik?

BRAJOVIĆ: Svaki pojedinac kao slobodan građanin odbija da bude zatočenik COVID-a 19. Podsjetiću da su izbori u svijetu (SAD) organizovani i u toku španske groznice, koja je pogodila svijet 1918.

Realizacija ovako složenog i osjetljivog poduhvata jeste novina i veliki izazov za Crnu Goru, ali ne i nemoguća misija. Važno je da je donošenju ovakve odluke prethodila rigorozna procjena rizika, sagledavanje epidemiološke situacije, ukupnih kapaciteta zdravstvenog sistema, kao i kapaciteta da se tokom izbornog procesa dosljedno sprovedu mjere prevencije i kontrole infekcije, ali na način da se ne kompromituje integritet izbornog procesa.

MONITOR: Koje su preporuke SZO za otvaranje obrazovanih ustanova?

BRAJOVIĆ: Prema procjenama UNESCO-a više od 60 odsto đačke i studentske populacije našlo se van klupa tokom trajanja pandemije. Ovo su mjere koje se dugoročno negativno odražavaju na socijalni, psihološki i obrazovni razvoj djeteta, ali i na gubitak i smanjenje prihoda i produktivnosti. Posebno su ranjiva djeca iz porodica koje već žive na marginama društva.

S promjenom epidemiološke situacije, zemlje su počele da rekalibriraju svoje mjere, uključujući i ponovno otvaranje škola. Shodno SZO smjernicama, u školama je potrebno razmotriti sljedeće faktore: epidemiološka situacija, zdravstveni sistem i javno-zdravstveni kapaciteti, angažman zajednice i kapaciteti Vlade da u kontinuitetu pruži socijalnu i ekonomsku podršku najranjivijim segmentima populacije.

Škole su obavezne da osiguraju bezbjednu distancu, uslove za redovno pranje ruku čistom vodom i sapunom, redovno provjetravanje školskih prostorija, adekvatno održavanje higijene i dezinfekciju svih radnih površina. Imajući na umu različite uslove i kapacitete u školama, kao i njihove skromne budžete, otpočinjanje naredne školske godine s punim učionicama i uz zamor djece biće ozbiljan test za sistem u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama.

MONITOR: Da li nas na jesen očekuje zatvaranje poput onog proljećnog ili je ta strategija odbačena kao način borbe i od strane SZO?

BRAJOVIĆ: Još u prvim mjesecima pandemije, SZO je izdala set preporuka i uslova za bezbjednu „tranziciju u novu realnost“, jer kao što smo više puta potencirali, svijet i naš život neće biti isti prije i nakon pandemije.

Tranzicija će biti jedan duži proces čije trajanje će u velikoj mjeri opredijeliti ishod traganja za COVID-19 vakcinom. Do pronalaska vakcine i obezbjeđivanja dovoljnih količina za sve ranjive i prioritetne segmente populacije širom svijeta, ne smijemo prenebregnuti jednu važnu činjenicu – tranzicija je dvosmjeran proces i tokom njenog trajanja moramo biti vrlo fleksibilni. I građani i vlasti. Sa svakim pogoršavanjem epidemiološke situacije, moramo biti spremni na korak unatrag i uvođenje restriktivnijih mjera.

Posezanje za „zamrzavanjem“ socijalnog i ekonomskog života nije poželjna opcija. Neophodno je dosljedno sprovoditi mjere koje imaju za cilj prekid lanca transmisije. Odluka da poštujemo preporuke je stvar ličnog izbora – biramo između  života i smrti, ako ne za nas, onda za nekog ranjivog člana našeg domaćinstva ili nekog koga volimo. Zato, budimo odgovorni.

MONITOR: Koliko pacijenti koji boluju od drugih bolesti trpe zbog sve veće zatvorenosti svih nivoa zdravstva?

BRAJOVIĆ: Pandemija COVID 19 uspostavila se i kao ozbiljan izazov za pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga. U maju ove godine, SZO je sprovela procjenu pružanja zdravstvenih usluga u 155 zemalja širom svijeta, koje su u funkciji prevencije i kontrole hroničnih oboljenja. Rezultati su bili zabrinjavajući. Ove zdravstvene usluge obustavljene su u značajnoj mjeri u velikom broju zemalja, što predstavlja ozbiljan atak na zdravlje građana. U više od polovine zemalja (53 odsto) u kojima je sprovedena procjena, potvrđeno je da su usluge liječenja hipertenzije djelimično ili u potpunosti suspedovane; u 49 odsto slučajeva suspendovane su usluge za liječeje dijabetesa i povezanih komplikacija; u 42 odsto slučajeva suspendovane su usluge liječenja onkoloških pacijenata; u 32 odsto slučajeva suspendovano je zbrinjavanje hitnih kardioloških stanja. Zdravstvene usluge rehabilitacije suspendovane su u 63 odsto ispitanih zemalja.

Neophodno je obezbijediti kontinuirano pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga i sprovođenje agresivnih mjera kako bi se prekinuo lanac transmisije i virus stavio pod kontrolu. U protivnom bićemo svjedoci epidemije obolijevanja i umiranja ne samo od COVID 19, već i drugih oboljenja.

Sezonska gripa u kombinaciji s SARS CoV 2 povećava rizik

MONITOR: Upozorili ste i da nas na jesen čeka povećan rizik od sezonskog gripa, uz prisutni korona virus. Koji je način da se preduprijedi ta opasnost?

BRAJOVIĆ: Iz iskustva, znamo da je sezonski grip uzrok velikog obolijevanja i umiranja, i predstavlja veliko opterećenje po zdravstvene sisteme širom svijeta. Sezonska gripa predstavlja prijetnju naročito za stara lica i osobe sa hroničnim oboljenjima, a u kombinaciji sa SARS CoV 2 predstavljaće još veći rizik.

Iako je vakcina protiv sezonske gripe potvrđeno bezbjedna i efikasna, brojke o obuhvatu vakcinacije pokazuju da je daleko od toga da je „popularna“ i prihvatljiva.

Ove godine, više nego ikada važno je napraviti pravi izbor – vakcinisati se protiv sezonske gripe, sačuvati zdravlje i krevet za pacijenta oboljelog od COVID 19. U tom smislu važno je da Crna Gora blagovremeno obezbijedi dovoljne količine vakcina protiv sezonskog gripa.

Predrag NIKOLIĆ