Povežite se sa nama

INTERVJU

DR SCI MED. IGOR MIĆUNOVIĆ, PREDSJEDNIK OBRAZOVNOG KOMITETA SVJETSKE FEDERACIJE KINESKE TRADICIONALNE MEDICINE: Korona nije sezonski bezopasni grip

Objavljeno prije

4 godine

na

Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke. Bilo je prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma, a uslijedilo je postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi

 

MONITOR: Crna Gora je postigla neslavan rekord: u regionu ima najviše zaraženih od korona virusa na 100.000 stanovnika. Zašto se to dogodilo?

MIĆUNOVIĆ: Uvjerenja sam da je stanje u kojem se trenutno nalazi Crna Gora posljedica neodgovornosti, nerazumijevanja, kriminalnih aktivnosti kao i uvjerenja da je pandemija CoVid 2019 kod dobrog dijela građana Crne Gore shvaćena kao sezonski bezopasni grip.

Poznato je da je mnogo građana prelazilo granicu Crne Gore uprkos zabrani prelaska, te ponovno importovalo virus korone u Crnu Goru. Bez obzira na razloge prelaska granice, prijeko je potrebno identifikovati te građane, kao i pripadnike granične policije, ukoliko postoji naznaka da je tim osobama pomagano da ilegalno prelaze granicu Crne Gore, te ih adekvatno zbrinuti i sankcionisati. Glavni problem na Balkanu, a time i u Crnoj Gori, je objektivno sagledavanje učinjenog prestupa, te njegovo proporcionalno sankcionisanje. Već decenijama Crna Gora pokušava da se oporavi nakon raspada SFRJ-a, sankcija, bombardovanja 1999,  što je proizvelo polarizovanje građana, i od proglašenja nezavisnosti 2006. godine dodatno podijelilo crnogorsko društvo. Epilog tog procesa je da dobar dio građana ne vjeruje zvaničnim predstavnicima vlasti i oponira svemu što vlasti pokušavaju postići, pa makar imalo veze i sa pandemijom virusa korone.

MONITOR: Kako objašnjavate fenomen da se Crna Gora proglasila za prvu ,,korona free” državu u Evropi, proglasila kraj epidemije i otvorila granice da bi sad stigla do zabrinjavajućeg broja zaraženih?

MIĆUNOVIĆ: Crna Gora je prvi talas pandemije virusa korone shvatila veoma ozbiljno. Uz pomoć naše dijaspore, UN, Evropske unije, NR Kine, budžetskim preusmjeravanjima Vlade Crne Gore, kao i donacijama građana Crne Gore se nadomješćavao deficit respiratora i medicinske opreme. Postigao se zavidan uspjeh u tom procesu. Crna Gora je proglasila ,,korona free” prema pravilima epidemiološke struke, što je sasvim adekvatno.

Problem nastaje nakon tog početnog uspjeha. Znate, najlakše je zatvoriti granice ukoliko imate neznatan broj zaraženih virusom korone. Mnogo teže je funkcionisati kada je u okruženju epidemiološki bum. Očigledno je bilo prisutno uvjerenje da se može plasirati ,,korona free” brend kao reklamni moto za promociju turizma Crne Gore. Balkanski mentalitet rada je sve samo ne postojan. Ono što je uslijedilo je zapravo postojanje sistemskih grešaka i oponiranja na relaciji službi pojedinih lokalnih opština i državnih službi. Očigledno je da nam fali profesionalaca u raznim službama, a ne političkih kandidata, koji će radi svojih političkih ciljeva narušiti epidemiološko zdravlje građana Crne Gore. Ne zaboravite događaje okupljanja građana, tj. protesta u Budvi, te organizovanja litija, koji su dodatno usložili epidemiološku situaciju. Mišljenja sam da otvaranje granica nije bilo preuranjeno, već problem nalazim u strategiji. Naime, trebalo je iskoristiti ,,korona free” vrijeme za izradu funkcionalnijeg sistema epidemiološke zaštite, za što smo mogli da naučimo i implementiramo strategiju  od NR Kine, Koreje ili Japana, što se nažalost nije desilo.

MONITOR: Iz Sindikata doktora medicine upozoreno je da osobe koje su kontaktirale sa inficiranim slobodno šetaju i da je to razlog zbog koga se virus ovako brzo širi.

MIĆUNOVIĆ: Problem je definitivno u razmišljanju pojedinaca. Da li znate da je 2000. godine oko jedan odsto građana Crne Gore imalo pasoše? Od zavjera 90-ih godina, da su svi  protiv nas (SR J), do novog svjetskog poretka, čitanja publikacija Treće oko, Zona sumraka, Arka, desio se internet. Zaglavljeni u vremenu i svojim ubjeđenjima, taj dio našeg društva se informiše o virusu korone na društvenim mrežama, internet i TV kanalima koji još uvijek žive 90. godine, i idu ukorak dalje te proglašavaju sve ,,zapadne” vrijednosti neprijateljskim. Preko 70 odsto dezinformacija na medijskom prostoru Crne Gore plasirano je od strane medija van Crne Gore. Zbunjeni korisnik ima izbor ili da posluša dr Nestorovića ili NKT Crne Gore.

Drugi dio neodgovornog položaja ovih ljudi leži u totalnom odsustvu odgovornosti i poimanja što rade. Čak i kada u jednom trenutku razumiju svoje postupke, ne zabrinjavaju se previše, jer ne očekuju kaznu države koja nije sankcionisala ni mnogo važnije osobe od njih, kao npr. gospodina Svetozara Marovića.

MONITOR: Ubrzani rast broja zaraženih, bez uvođenja strožih mjera, kakve smo imali u prvom talasu epidemije, izazivaju sumnju da iza svega ima i politike?

MIĆUNOVIĆ: Uvjerenja sam da je primarno ekonomski faktor determinisao razvoj događaja u Crnoj Gori, tj. olabavio prvobitno stroge mjere. Razlog je očigledan. Hiljade samostalno zaposlenih radnika pokušavaju da zarade plate i prežive. Opet je u pitanju strategija balansa, iliti pokušaj zaštite javnog zdravlja i ekonomije države.

MONITOR: Mnogi tvrde da je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti podleglo politici, prije svega DPS-u. Šta Vi o tome  mislite?

MIĆUNOVIĆ: Nisam stekao utisak da je NKT podleglo politizaciji. Bilo je ranijih pokušaja diskreditacije i nipodaštavanja NKT-a od strane zvaničnika iz Srbije, npr. predsjednika Vučića, ministara Lončara i Dačića, te premijerke Brnabić. Trenutačno su time zaokupljeni politički oponenti vlasti u Crnoj Gori.

MONITOR: U parlamentu je prije nekoliko dana postavljeno pitanje  ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću da li preuzima odgovornost za to da tokom izborne kampanje neće doći do širenja zaraze? 

MIĆUNOVIĆ: Nisam upoznat ko je tražio odgovornost ministra Hrapovića, ali smatram da kod nas još nije zaživio institut lične odgovornosti. Nezavisno od pozicije ili opozicije. Da li je to gospodin Mandić koji iz Srbije pokušava da uđe u Crnu Goru preko Bosne, ili gospodin Kusovac koji je u periodu samoizolacije na plaži, rezultat je jasan, moral i odgovornost postoje sve dok se ne dokaže suprotno.

MONITOR: Kada se korona virus pojavio sve je podređeno očuvanju javnog zdravlja. Danas, kada je epidemiološki rizik očigledan, Milutin Simović, predsjednik NKT-a, izjavljuje da ,,sada izlazimo da bi se radilo, jer se i ekonomijom brani javno zdravlje“.

MIĆUNOVIĆ: Izjava ministra Simovića je adekvatna, ali iz sasvim drugog razloga. Naime, niko nije ni pokušao da obuhvati i ,,izmjeri” efekte strogih mjera karantina tokom prvog talasa pandemije virusa korone u Crnoj Gori. Prvenstveno mislim na efekat nekretanja za osobe sa kardiovaskularnim problemima, dijabetičare, psihijatrijske slučajeve…Prema dostupnim podacima iz Rusije, veliki je negativni efekat karantina na zdravlje građana, tako da samo u toj ravni podržavam izjavu ministra Simovića. Poznat je fiziološki fakat da se već poslije dvije nedjelje neaktivnosti značajno povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, imunih oboljenja, gojaznosti… Gubici snage mišića preko 30 odsto. Da li se ekonomijom brani zdravlje građana? U konačnom da. Da li je u suprotnosti sa ranijim mjerama – jeste.

MONITOR: Kakav je Vaš stav o tome da li građani treba da se vakcinišu kad se vakcina proizvede? 

MIĆUNOVIĆ: Izvjesno je da se ne nazire kraj pandemiji. Smatram da je jedino realno rješenje na vidiku sigurna vakcina. Ukoliko je buduća vakcina sigurna za upotrebu ne vidim razlog zašto je ne bismo primili.

MONITOR: Kakve  zaštitne mjere preporučujete građanima? 

MIĆUNOVIĆ: Za sada jedino distanca, zaštitno nošenje maski i naočara, kao i često pranje ruku ima smisla za preporučiti. Više ljekova kineske medicine se pokazalo efikasnim u smanjenju simptoma virusa korone, kao i  svakodnevni unos cinka od 25 mg.

MONITOR: O zaštitnim maskama postoje različita  mišljenja. Nošenje maske, kako prenose mediji, postao je katalizator političkog sukoba u SAD-u. Većina demokrata podržava nošenje maski, a većina republikanaca ne, i slijede primjer predsjednika Trampa.

MIĆUNOVIĆ: SAD su poseban svijet na planeti Zemlji. Svojevremeno je predsjednik Trump savjetovao da građani SAD-a koriste – piju dezinfekciona sredstva sa hlor-dioksidom. Kasnije je rekao da je to sarkazam.

Političari bi trebali da pušte ljekare da se bave svojim poslom. Maske imaju dvije uloge: prva je da nas ograniče u širenju produkata kašlja, i druga je da nas zaštiti od virusa korone. Jednokratne maske treba koristiti jedanput, ili kupiti višekratnu N95 masku.

 

Uslov za održavanje izbora

MONITOR: Da li postoje uslovi da se u ovakvoj situaciji bezbjedno održe parlamentarni izbori?    

MIĆUNOVIĆ: Smatram da ukoliko NKT, Ministarstvo zdravlja, MUP i lokalne samouprave budu radili sinhronizovamo, izbori se mogu slobodno održati. Vjerujem da je od strane navedenih tijela već počelo rigoroznije praćenje mjera NKT-a, kao i primjena rigoroznije kaznene politike. Veliki izazov će predstavjati neminovno otvaranje granice sa Rusijom, i/ili Srbijom.

 

Prenošenje virusa

MONITOR: O prenošenju virusa postoje kontroverzna mišljenja. Šta je istina, po Vašem mišljenju?

MIĆUNOVIĆ: Ne vjerujem u teorije zavjere. Virus korone se dominantno prenosi kapljičnim putem, kašljanjem, kao i dodirom afektiranih predmeta. Vazduhom se prenosi i do četiri metra, upravo kapljicama kašlja,  koliko je potrebno tjelesnim tečnostima da se rasprše. Zaraziti se možemo putem nosa, usta, očiju, te otvorenim ranicama na koži. Ja slijedim smjernice Ministarstva zdravlja NR Kine koje sam više puta publikovao na društvenim mrežama i veb sajtovima.

 

Epidemija može biti dragocjena lekcija

MONITOR: Šta predviđate da će se dešavati tokom drugog talasa epidemije?

MIĆUNOVIĆ: Smatram da će virus korone mutirati. Ekonomija će u većini zemalja svijeta biti teško pogođena. U Crnoj Gori će mnogi tradicionalni poslovi biti pogođeni. Smatram da će biti teža socijalna situacija. Moguće je da će se u bližoj budućnosti veliki broj mladih vratiti na selo željni zdravog života. U iščekivanju vakcine, moraćemo da izmijenimo svoje navike i sasvim smanjimo kontakte. Za Crnu Goru ovo može biti dragocjena lekcija o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti gdje ćemo usput naučiti i da vrednujemo tuđe mišljenje i živote. Možda će negativni efekti virusa korone konačno promijeniti naš stav i viđenje o crnogorskom društvu.

                                                   Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

TEA GORJANC-PRELEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Nedodgovorno se zapostavlja značaj pomirenja u regionu

Objavljeno prije

2 dana

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Politika da se namjerno nanosi šteta Crnoj Gori na njenom putu ka EU je očigledna. Svi pomagači takve politike su protivnici članstva Crne Gore u EU, kako god da se zvanično predstavljaju

 

 

TXT: MONITOR: HRA i Centar za ženska prava osudili su napad Zorana Ćoća Bećirovića na novinarku Pobjede Anu Raičković, kao apsolutno neprihvatljiv čin nasilja.  Kako vidite dosadašnje reakcije nadležnih i šta bi država morala da učini? 

GORJANC-PRELEVIĆ:Reagovanje nadležnih je onakvo kakvo treba da bude. Državni vrh je jednoglasno osudio napad, policija je u saopštenju posebno naglasila da želi da unaprijedi bezbjednost novinara, osumnjičeni su odmah privedeni, zadržani i određen im je pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela, jer su izrečene ozbiljne prijetnje novinarki i njenom sinu, i mogućeg uticaja na svjedoke. Sada je važno da procesuiranje bude efikasno, da se postupak ne razvodnjava godinama kao što se dešava. Krivični zakonik od 2021. propisuje strožije kazne za napade na novinare, ali je važno i da se vidi da pravni sistem funkcioniše i da se postupci vode u razumnom roku. Zabrinjava što je ovo sudeći po Sindikatu medija već 18. incident na štetu novinara ove godine.

Reakcije na ovaj događaj, koji nije smio da se desi, pokazuju i dvije karakteristične pojave. Prvo, u javnosti su prisutne naglašene osude napada na novinarku od strane muškog dijela društva, posebno zbog toga što je sve počelo intenzivnim dobacivanjem uvreda ženi iz mraka od strane trojice muškaraca. Važna je ta osuda, jer se naši dječaci moraju učiti novim i mnogo boljim obrascima ponašanja. U tom smislu je ohrabrujuće i svjedočenje novinarke Raičković da sin Bećirovića ni na koji način nije učestvovao u napadu ili vrijeđanju. Druga, razočaravajuća pojava, je to što iako je bilo očevidaca, niko nije pokušao da se umiješa, zaštiti novinarku i spriječi napad, niti je iko drugi, osim nje, pozvao policiju, a to je najmanje što je moglo da se uradi, makar anonimno.


MONITOR: Promocija mržnje, zajedno s mizoginijom i religijskim fanatizmom, sve je prisutnija u crnogorskom društvu, upozorili ste na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Šta to govori o ovom društvu, njegovim vlastima i institucijama? 

GORJANC-PRELEVIĆ:Uvijek su državni zvaničnici i političari ti koji kreiraju atmosferu, kako mirnodopsku, tako i ratničku. Ova sad nažalost više vuče na ovu drugu. Mislim da se veoma neodgovorno zapostavlja značaj pomirenja u regionu i za crnogorsko društvo i za odnose sa susjedima, a i za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju. Odnosi sa Hrvatskom su bez ikakve potrebe na najnižem nivou od devedesetih, samo zato što je to odgovaralo vlastima u Srbiji. Sad se ponovo zloupotrebljava slučaj zločinca Balijagića, koji je u bjekstvu, za potpirivanje međuvjerskih i međuetničkih sukoba na sjeveru Crne Gore. Politika da se namjerno nanosi šteta Crnoj Gori na njenom putu ka EU je očigledna. Svi pomagači takve politike su protivnici članstva Crne Gore u EU, kako god da se zvanično predstavljaju. Zanimljivo je i da aktivno bježe od optužbi nadležnih za govor mržnje, bilo tako što se kriju iza imuniteta, kao Marko Kovačević, ili tako što se ne registruju kao mediji u Crnoj Gori, kao portali koji slede politiku srpskih i ruskih vlasti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR DUŠKO LOPANDIĆ, PROFESOR EVROPSKOG PRAVA I PREDSJEDNIK FORUMA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE IZ BEOGRADA: Jedino predvidivo u Trampovoj budućoj politici je da je ona nepredvidiva

Objavljeno prije

3 dana

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Trampov pristup će ohrabriti „orbanovsku desnicu“ u Evropi- i možda pojačati neslogu. S druge strane, njegov negativni odnos odnosno ignorisanje EU, možda može da proizvede i efekat veće kohezije država članica- kako se to, na primjer, desilo u slučaju „bregzita“

 

 

MONITOR: Nakon pogibije 14-oro ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, organizovani su protesti na koje je vlast reagovala privođenjima i hapšenjima. Mnogima je sve to izgledalo kao repriza događaja iz decembra 2023. Hoće li se, i ovog puta, pokazati da vlast ima uspješan način da suzbije nezadovoljstvo i revolt građanstva?

LOPANDIĆ: Radi se verovatno najvećoj nesreći ovog tipa koja se pamti u Srbiji. Nesreća se desila nakon velike rekonstrukcije stanične zgrade, koju su vlasti dva puta svečano otvarale. Ovo je skandaloznan slučaj, gde se mešaju različiti nivoi odgovornosti javnih vlasti i privatnih firmi uz učešće stranaca, veliki novac i korupcija, kao i drastična nekompetentnost i neodgovornost. Gotovo rendgen slika načina na koji SNS vlada Srbijom. Malo – malo, pa nam se nešto sruši na glavu – bilo fizički ili simbolično. Od nesreće prošlo je već dosta dugo a da još niko od odgovornih investitora, izvođača ili nadležnih za nadzor nije čak ni pritvoren – sa izuzetkom aktivista koji su učestvovali u protestima zbog nesreće. Građani su s razlogom besni, a vlasti su odgovorile uobičajenim manipulacijama i odugovlačenjem. SNS je ubacio svoje ekipe da tokom velikog protesta u Novom Sadu prave štetu, kako bi za to optužili organizatore. Već viđen scenario. Nezadovoljstvo i revolt građana neće stati jer ni vlast neće prestati da proizvodi nepočinstva i skandale u serijama.

MONITOR: U izvještaju EK o napretku Srbije, nije primijećen značajan pomak. Ministarka Tanja Miščević očekuje otvaranje novog klastera do kraja godine, mada je to sasvim neizvjesno…Nakon toga, Aleksandar Vučić u obraćanju na samitu Evropske političke zajednice, više  puta je insistirao na strateškom pristupu u politici proširenja, u kontekstu globalnih promjena. Kako vidite dinamiku Srbija-EU i politiku proširenja?

LOPANDIĆ: Vučićeva politika je -u strateškim pitanjima, Srbiju dovela od parole „i Kosovo i EU“ do rezultata „ni Kosovo, ni EU“. Srbija se od 2021. godine nije pomerila u pregovorima sa EU. Ipak, zapazivši sa kašnjenjem da se geopolitička situacija u Evropi i svetu menja-a da je politika proširenja EU oživela, uključujući vesti o napretku Crne Gore i Albanije, Vučić obnavlja priču o ulasku Srbije u Uniju (ranije je samo ponavljao da smo „na evropskom putu“). Osim toga, već neko vreme je primetno tzv. puzajuće okretanje režima ka „političkom zapadu“, što se objašnjava nastojanjem vlasti u Beogradu da očuvaju zapadnu naklonost popuštanjem u nekim bitnim pitanjima (poput odnosa prema Kosovu u „dijalogu“ Beograd- Priština), kao i angažovanjem ili rasprodajom nacionalnih resursa (koncesija za kopanje litijuma, nabavke vojnih aviona u Francuskoj) i drugim merama, poput pomoći i prodaje oružja Ukrajini, jačanja saradnje sa Izraelom… Najnoviji izveštaj Evropske komisije potvrđuje utisak da u Srbiji nema bitnijeg napretka, što znamo. Geopolitika je bitna ali bitne su i reforme u suštinskim pitanjima demokratije, vladavine prava, slobode medija i sl., a u tome režim neće popustiti osim kada na to bude prisiljen. Sa Planom rasta za Zapadni Balkan EU je uvela jedan novi sistem „štapa i šargarepe“ u vidu direktne veze između obećanih koraka u reformama i isplate finansijske podrške. Videćemo kako će to funkcionisati u praksi.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN JOVIĆEVIĆ, REDITELJ I TEORETIČAR FILMA: Topli film

Objavljeno prije

3 dana

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Topli film je nastao iz ogromne istorijske građe koju sam već posjedovao, i nakon fantastike i žanrova, kvir je bio nekako logičan slijed. Pitao sam se u koliko filmova se prepoznaju kvir osobe, osobine ili ponašanja, koliko se filmova tematski može povesti pod termin kvir

 

Hibridni dokumentarac Topli film Dragana Jovićevića bavi se kvir fenomenom kroz čak 38 naslova iz jugoslovenske i srpske kinematografije. Topli film imao je premijeru u Solunu, a prikazan je na mnogim festivalima – u Splitu, Paliću, Novom Sadu, Bangkoku, Pekingu, Berlinu, Londonu, Tel Avivu, Ljubljani, Sarajevu, Hagu… Podgorička publika mogla je da ga pogleda na UnderhillFestu i na Nedjelji prajda.

Dragan Jovićević je doktorirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu iz oblasti teorije filma, a osnovne studije završio i na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Autor je kratkih filmova, video radova i instalacija. Osnivač je nezavisne produkcijske kuće Greifer. Objavio je nekoliko filmskih knjiga, jedan roman, brojne kratke priče, pripovijetke, naučne studije i eseje. Urednik je rubrike Kultura u nedeljniku Radar. Ranije je istu funkciju obavljao u NIN-u, Danasu, a bio je i urednik dokumentarnog programa na TV Avala. Takođe je filmski kritičar Radio televizije Srbije.

MONITOR: U istoriji jugoslovenske i srpske kinematografije pronašli ste 65 filmova sa kvir tematikom. Zanimljiv je podatak, koji je na samom početku „Toplog filma“, da postoji scena poljupca dvojice muškaraca u filmu  Čiča Ilije Stanojevića iz 1911. godine. Šta Vas je inspirisalo da se bavite kvir odnosima kroz istoriju kinematografije?

JOVIĆEVIĆ: Više toga. Prvo, Topli film je logičan produžetak mojih ranijih teorijskih radova u kojima sam se bavio reistorizacijom jugoslovenske i kasnije srpske kinematografije, iz različitih perspektiva. Tako sam 2014. napisao knjigu Izgubljeni svetovi srpskog filma fantastike s Jovanom Ristićem u kojoj smo tražili sve momente gde je fantastika ušla u ovdašnje filmove i otkrili još impozantniji broj od gotovo 250 filmova, što dugih što kratkih. Odmah zatim, doktorirao sam na Fakultetu dramskih umetnosti sa tezom o žanrovima u srpskoj kinematografiji, što je objavljeno i kao knjiga nekoliko godina kasnije. Topli film je nastao iz ogromne istorijske građe koju sam već posedovao, i nakon fantastike i žanrova, kvir je bio nekako logičan sled. Pitao sam se u koliko filmova se prepoznaju kvir osobe, osobine ili ponašanja, koliko se filmova tematski može povesti pod termin kvir. I naravno, sasvim mi je jasno da će to biti film a ne knjiga ili naučna publikacija, jer  su kvir likovi prosto filmičniji. S druge strane, često čujemo priču o cenzuri nekog filmskog sadržaja zbog gej likova, da je neki glumac odbio da igra gej osobu ili da mlade reditelje te tematike, koje su goruće u svetskoj kinematografiji, uopšte ne interesuju. Ili ih interesuju, ali ne dobijaju finansijsku podršku za njihovo nastajanje. To je sve otvorilo pitanje homofobije, kojim sam na drugom planu hteo da se ovim filmom bavim.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo