Povežite se sa nama

INTERVJU

DR RADE RATKOVIĆ, DEKAN FAKULTETA ZA BIZNIS I TURIZAM IZ BUDVE: Ski turizam je u ozbiljnoj krizi

Objavljeno prije

5 godina

na

Kotor,19.11.2004 Ratkovic RAde-dekan na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo S.Prelevic

Teško da Ski turizam može imati ekonomskog smisla bez prirodnog snijega. Vještački snijeg je samo surogat, a ne supstitut

 

MONITOR: Jesu li  zimska turistička sezona propala?

RATKOVIĆ: U decembru 2019.godine ostvareno je 6.890 noćenja (14 odsto manje nego u istom mjesecu prethodne godine), što znači da je broj dana pune zauzetosti u tom mjesecu bio manje od dva dana, odnosno oko šest odsto. Podaci za januar ove godine još nijesu objavljeni, ali je realno procijeniti da situacija nije bitno različita. U januaru 2019. stepen popunjenosti kolektivnog smještaja u planinskom dijelu Crne Gore bio je oko 3,6 dana pune zauzetosti. Nasuprot tome, u avgustu te godine stepen popunjenosti kolektivnog smještaja u planinskom dijelu bio je oko sedam dana pune zauzetosti, odnosno 22 odsto. U primorskom dijelu stepen popunjenosti kolektivnog smještaja u avgustu bio je oko 80 odsto. Dati indikatori ukazuju na ozbiljnu krizu ski turizma  u Crnoj Gori i na pogoršanje  popunjenosti u ovoj sezoni. Popunjenost planinskih smještajnih kapaciteta je u ljetnjoj sezoni blizu četiri puta veća nego u zimskoj.

MONITOR: Da li je jedini razlog za to nedostatak snijega i je li jedini spas vještački snijeg?

RATKOVIĆ:To je, sasvim sigurno, glavni razlog. Nije jedini, ali ski turizam teško da može imati ekonomskog smisla bez prirodnog snijega. Vještački snijeg je samo surogat, a ne supstitut. Za njegovu proizvodnju i  opstojnost nužni su preuslovi: temperature ispod nule i vlažnost vazduha od najmanje 51 procenat, što se ne može garantovati. Troškovi proizvodnje su visoki, ekološki otisak nepovoljan, a ski sezona jako kratka. Puno je razloga da se akcenat planinskog turizma radikalno promijeni ka ljetnjem planinskom turizmu, za koji Crna Gora ima velike prirodne komparativne prednosti.  Naravno da bi trebalo proširiti dodatnu ponudu u ski centrima, ali to, bez postojanog snijega, ne može biti dovoljno za turističku nišu ski turista.

MONITOR: Ima li razloga za zabrinutost kad je riječ o planinskom turizmu?

RATKOVIĆ:Mislim da nema razloga za zabrinost za planinski turizam Crne Gore, ali, kao što je stavljeno u brojnim razvojnim strategijama domaćih i inostranih eksperata, pa i u važećem Master planu do 2020. godine, prioritet treba dati ljetnjem turizmu u sprezi sa ruralnom poljoprivredom, za što imamo odlične prirodne uslove i možemo, u tom pogledu, postati lider na Mediteranu. Ova vrsta turizma ima veliki prihodni potencijal i potencijal zapošljavanja. Treba se poučiti velikim uspjehom ove vrste turizma u Istri,  a da i ne govorimo u Italiji, Francuskoj, Španiji…

MONITOR: U okruženju ski centri Jahorina, Kopaonik i Zlatibor rade gotovo punim kapacitetima, pa jesu li onda uzrok za našu propalu sezonu i nerad i nesposobnost nadležnih?

RATKOVIĆ: Uvijek se može raditi bolje, ali je, ipak, glavni uzrok pomanjkanje snijega, i to, na žalost, postaje dugoročna pojava. Ski centri koje ste pomenuli imaju povoljnije klimatske uslove za ski turizam. Međutim, ne vjerujem u njihove impozantne ekonomske rezultate iz više rauloga: kratka sezona, niske cijene, veliki režijski troškovi…

MONITOR:  Zašto još nema komplementarnih sadržaja u ski-centrima, kao što su bazeni, saune, teretane, kulturni programi…?

RATKOVIĆ: I da izgradimo tu dodatnu turističku suprastrukturu ne vjerujem da bi bitno povećali ekonomsku efikasnost naših zimskih turističkih centara. Ovo je sve lijepa ponuda, ali dodatna, a primarne su ski staze na kojim, nažalost,  nema dovoljno snijega.

MONITOR: Iz turističkih organizacija najavljuju da će sistem za vještačko osnježivanje biti sreman za narednu sezonu. Vjerujete li u to ili će se  i dalje gledati u nebo i čekati snijeg?

RATKOVIĆ:Zavisnost od neba u ski turizmu je naša sudbina. Volio bih da nije, ali od toga ne možemo pobjeći.

MONITOR: Šta je tokom zime karakterisalo turističku ponudu na primorju?

RATKOVIĆ:  Parametri  popunjenosti  kolektivnog smještaja tu su još  lošiji nego kod planinskih turističkih centara. U decembru 2018.i januaru 2019.koeficijenti popunjenosti su bili 2,87 odsto i 2,05, da bi u decembru 2019.bio oko 3,87 procenata. Sve je to jako malo, ako se ima u vidu da se popunjenost osnovnih smještajnih kapaciteta u ovim mjesecima kod  razvijenih turističkih zemalja Mediterana kretala od 35 do 50 procenata. Te zemlje ostvaruju visoke kvote popunjenosti zahvaljujući aktivnoj ruralnoj ponudi u neposrednom zaleđu obalnih turističkih rizorta, čega mi imamo premalo, a naroćito živih sela.

MONITOR: Šta je najpreče da se uradi kako bi rezulati u crnogorskom turizmu bili bolji i ponuda regionalno konkurentna?

RATKOVIĆ: Potrebno je rekonstruisati turističku ponudu i repozicionirati tržišnu poziciju crnogorskog turizma. Treba obeshrabriti dalju gradnju sekundarnih stanova i rezidencijalnih naselja, a u korist, najviše, hotela sa tri i četiri zvjezdice i integralnih i difuznih hotela koji bi značajan dio komplementarnih kapaciteta transformisali u osnovne. Tu spada i riješavanje komunalne i turističke infrstruktura (saobraćajnice, parkinzi, plaže, rekreativni i zabavni objekti na prigodnim lokacijama…)

Na strani tražnje i destinacijskog menadžmenta treba se repozicionirati ka glavnim emitivnim tržištima Evrope, što je počelo, ali nedovoljno organizovano i nedovoljno brzo. Imamo dobre stope rasta sa njemačkog, britanskog i francuskog tržišta, ali ne dovoljno organizovano i dovoljno brzo. Visoke stope su posljedica niskih osnovica iz prethodnog perioda.

MONITOR: Posvećuje li se dovoljna pažnja unapređenju znanja i vještina zaposlenih u turizumu?

RATKOVIĆ: Do skoro je ta pažnja izostajala. Nije bilo dovoljno materijalnih stimulacija o čemu rječito govore ubjedljivo najniže plate u turističkom sektoru unutar privrednog sektora. Stara hotelska maksima glasi: “Najgori je radnik loše plaćen radnik”. Nužno je značajno povećanje plata hotelskog operativnog i menadžerskog osoblja, koje bi mogao podnijeti rekonstruisani, reorganizovani  i tržišno repozicionirani crnogorski turizam, kako smo prethodno naglasili. Što se obuke tiče nikad nije bilo više i bolje ponude znanja i vještina, počev od domaćih srednjih i visokih škola, škola u regionu, međunarodnih brendiranih hotelskih i turističkih škola, putem klasičnog ili on line (Distance Learning) učenja. Tu su i brojni provajderi neformalnog i cjeloživotnog obrazovanja. Da bi se osoblje učilo i usavršavalo treba konkretna motivacija, a pristojne plate i stabilno zapošljavanje posebno, kao osnovni elementi motivacionog sistema.  Država to treba da podrži niskim porezima i doprinosima na plate onih koji su stabilno i na duži rok zapošljeni.

MONITOR: Predsjednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma pozvao je turiste iz Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori…

RATKOVIĆ: To je dobro poznati balkanski način obračuna vlasti preko leđa turista i građana. Mali broj se peca na to. To može biti problem ako se nastavi ili pojača kampanja političkih protesta maskiranih litijskom ikonografijom. To bi stvorilo atmosferu nestabilnosti, nefunkcionalnosti, apatije i straha, od čega turisti bježe.

 

Sjever prepun atrakcija

MONITOR: Ima li sjever Crne Gore sadržaje koji mogu privući turiste?

RATKOVIĆ: Imamo glavne adute, na koje nam ukazuju  strani eksperti i prijatelji crnogorskog turizma, posebno uvažena koleginica Kirsi Hyvaeriner koja ih sažima u 3 P: Prostor, Priroda i Prošlost. Sjever je prepun atrakcija i resursa iz sve tri navedene dimenzije. Počelo je sa razvojem panoramskih cesta, obnovama sela i ruralne poljoprivrede, obnovom katuna i izgradnjom ekoloških koliba… Odgovor turista premašuje očekivanja. Gosti nas sami traže i nalaze. Već imamo na desetine eko i obnovljenih sela. Potrebno je da ih prate farme i tradicionalne bašte i polja. U živa sela će doći turisti ozbiljne kulture i ozbiljne platežne sposobnosti.  Taj proces, koji ne traži ogroman kapital i materijalne investicije, treba održavati setom mjera ekonomske, turističke i urbanističke politike, kako bi razvoj dobio unrzanje, a ostao u granicama ekonomske, ekološke i socijalne održivosti. To bi bio najbolji način za zaustavljanje depopulacije sjevernog dijela naše države i stvaranje uslova za povratak mladih iz prigradskih i gradskih sredina centralnog i primorskog dijela, kao i iz inostranstva.

 

Elektronska promocija turizma

MONITOR: Promoviše li se turistička ponuda Crne Gore na savremen način?

RATKOVIĆ: Ovo je digitalno doba i elektronski  marketing postaje dominantan. Društvene mreže su danas najjefektniji način tržišne komunikacije. Iako klasične turističke berze i dalje čine značajan dio marketing promocije, one nemaju značaj kakav su imale prije koju deceniju. Na njima se prevashodno promovišu destinacije, njihove atrakcije i kultura, dok se komercijalna promocija seli ka društvenim mrežama.   Mi se u taj savremeni sistem promocije intenzivnije uključujemo u posljednjih nekoliko godina. Vrlo je važno da našu destinaciju pripremimo za elektronsku promociju. Trebamo je urediti, unaprijediti proizvod, jer je ona sada dobro vidljiva i iz velike daljine. Gost je u situaciji da je vizuelno doživi i prije dolaska, pa se moramo potruditi da mu se dopadnemo i na prvi pogled iz daljine, kako se ne bi orijentisao na druge destinacije koje su  sada tako blizu. Nova marketing strategija crnogorskog turizma, koju su radili Španci i koja se počela primjenjivati prošle godine, daje jasne smjernice i za promociju, ali treba organizaciju destinacijskog menadžmenta prilagoditi novim marketing izazovima u turizmu. Na tom dijelu implementacije tek treba da se radi.

                                             Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti

 

 

MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?

SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.

Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.

Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.

MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?

SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.

Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.

Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost  raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja,  pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.

U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠAN DRAKIĆ, V.D. DIREKTORA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE: Odlučni smo da ASK postane referentna antikorupcijska institucija

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

ASK je naslijedio preko 250 predmeta koji se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta

MONITOR: Nakon šest godina ASK je utvrdio da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Zbog neprijavljivanja duga od 16.741,24 eura na VIP rivolving kartici uputili ste ovaj predmet Specijalnom državnom tužilaštvu. Đukanović tvrdi da ste prekršili zakon i najavio je tužbu Upravnom sudu. Šta očekujete od prijave SDT-u i najavljene tužbe?

DRAKIĆ:Postupajući u okviru svojih nadležnosti, u skladu sa utvrđenim činjenicama i okolnostima, donijeli smo odluku u ovom postupku. Nažalost, u ovom periodu od šest godina, ovoj našoj odluci prethodile su dvije odluke ASK i dvije presude Upravnog suda koje su vratile na ponovno odlučivanje. Ukoliko dođe do tužbe javnog funkcionera, Upravni sud će se odnijeti i prema ovoj odluci. Bitna činjenica je da je ispoštovan upravni postupak, da je odluka donijeta u skladu sa utvrđenim činjenicama u postupku, te da je ASK pokrenula dalje postupke usled činjenica utvrđenih ovom odlukom ali i da smo kompletne spise predmeta proslijedili nadležnim institucijama na dalje razmatranje i postupanje.

MONITOR: Da li ima još predmeta koji čekaju izjašnjenje u vezi Đukanovića, kao na primjer ,,satovi”, ili nekih drugih bivših i sadašnjih najvećih funkcionera?

DRAKIĆ:ASK je naslijedio preko 250 predmeta koje se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta.

O kojem obimu posla je riječ pokazuju i to da smo, kad je samo ova godina u pitanju, dobili sedam presuda kojima su poništene odluke ASK iz 2018, 2019. i 2022.g. a koje se odnose na više javnih funkcionera (B.Gvozdenović, D.Abazović, M.Radulović, G.Rakočević) i jednog medija. Po službenoj dužnosti ili po prijavama ove godine smo otvorili 24 predmeta.

Svi ovi predmeti moraju dobiti institucionalni odgovor, moraju biti riješeni u odgovarajućem postupku, neselektivno, profesionalno i stručno.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR POPOV, DIREKTOR CENTRA ZA REGIONALIZAM I KOPREDSJEDNIK IGMANSKE INICIJATIVE, NOVI SAD: Predsjedniku Srbije ne smeta mapa Velike Mađarske na šalu oko vrata Viktora Orbana

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovdje su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema

 

 

MONITOR: Na mitingu SNS u Sremskoj Mitrovici aklamacijom dvadesetak hiljada pristalica stranke, usvojena je Narodna deklaracija o Vojvodini. Predsjednik Srbije je najavio i njeno usvajanje u Narodnoj skupštini Srbije. Kako  razumijete ovu „ideju“?

POPOV: SNS-ovci nemaju mašte pa sada pokušavaju da imitiraju svoje trenutno najjače političke protivnike a to su studenti. Kada to kažem onda mislim na način usvajanja Deklaracije aklamacijom, što bi trebalo da bude adekvatno studentskim plenumima na kojima se donose odluke. Međutim, to je bila samo karikatura od toga. A i sve drugo je bio bledi pokušaj imitacije veličanstvenih studentskih okupljanja – u tom slučaju istog dana u Kragujevcu. Da parafraziram Balaševića – bio je miting i šta da se priča, parada obmane i kiča… A što se tiče same njegove ideje, to je po onoj narodnoj “držte lopova”, pokušaj da se borbom protiv navodnog vojvođanskog separatizma skrene pažnja sa studentskih protesta koji su najozbiljnije do sada uzdrmali korumpiran i kriminalan režim SNS i njegovih satelita.

MONITOR: Povod Deklaraciji, Aleksandar Vučić vidi u porastu vojvođanskog separatizma i postojanju organizacija koje koriste tragediju Nadstrešnice za forsiranje odvajanja Vojvodine od Srbije. Deklaracija se bazira na pet tačaka, pominje se i namjera da se formira vojvođanska nacija, standardizuje poseban jezik i osnuje pravoslavna crkva. Kakvo može biti pravno dejstvo ove Deklaracije?

POPOV: Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovde su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema. Oni postave tezu, polemišu sa tom izmišljenom tezom o separatizmu i oponente režimu iz Vojvodine optuže da su glavni separatisti. Tako je Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, nedavno izjavila: “Ti ljudi su separatisti, da li vi razumete? Ja kao predsednica Skupštine pozivam institucije da rade svoj posao. Čekaj bre, jel’ Pućdemon u Španiji može tako separatistički da se šeta i priča? Ne, nego će biti uhapšen, pa će biti u egzilu“, kazala je Brnabić. Dakle ona je od izmišljene teze o separatističkim namerama dvojice trenutno najčešće spominjanih političkih protivnika-Dinka Gruhonjića i Gorana Ješića, došla do toga da su oni već postali vlast u Vojvodini-kao svojevremeno Pućdemon u Kataloniji, i već sproveli referendum o izdvajanju i zato kao sepratisti i izdajnici treba da sede u zatvoru. Jeste da je ovo van svake pameti, ali i veoma opasna teza jer pokazuje da bi ona i cela vladajuća garnitura, najradije svoje političke protivnike videla u zatvoru, pa makar i pod iskonstruisanim optužbama. Podseća li vas ovo na neka druga vremena i neke druge države gde se to zaistinski dešavalo?

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo