Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

Vizura djeteta omogućila nam je da na svijet gledamo s nevinošću i radoznalošću, dok su SF elementi dodali sloj mašte koji je publici, posebno najmlađoj, omogućio lakšu povezanost s našim likovima

Film Planeta 7693 u režiji Gojka Berkuljana imao je prošlog mjeseca svečanu premijeru u Podgorici, u velikoj sali Muzičkog centra Crne Gore. Filmski centar Crne Gore i Mreža kinoprikazivača Crne Gore, u saradnji sa produkcijskom kućom Giggling Goat Production, uspješno su organizovali seriju besplatnih projekcija filma Planeta 7693. Održane su povodom Njegoševog dana, a okupile su više od 1.200 osnovaca iz 12 opština.

Film je zasnovan na originalnom scenariju Ane Vujadinović-Tomić, producent je Marko Jaćimović, dok glavne uloge tumače Ilija Pejaković, Kristina Obradović, Andrija Kuzmanović, Hana Ivanišević i Mara Rakčević. Film je nastao u produkciji kompanija Giggling Goat Production, Cinnerent i Skopje Film Studio.

MONITOR: „Planeta 7693“ se bavi borbom porodice za egzistenciju, tranzicijom, privatizacijom, ali i gubitkom djeteta i snagom zajedništva, pripadnosti. Sve ste to ispričali iz vizure jednog devetogodišnjaka. Volio bih da nam kažete o ideji  i snimanju filma koji bismo uslovno definisali kao film za djecu i mlade, a možda i naučna fantastika namijenjena cijeloj porodici.

BERKULJAN: Planeta 7693 nastala je iz želje da ispričamo jednostavnu, ali duboku priču o porodičnim lomovima i potrebi za zajedništvom, djelimično smještenu u neobičan svijet naučne fantastike. Scenaristkinja Ana Vujadinović-Tomić i ja smo željeli da djetinjstvo prikažemo iz jedinstvene perspektive maštovitog devetogodišnjeg dječaka, kombinovane sa surovim realnostima života. Vizura djeteta omogućila nam je da na svijet gledamo s nevinošću i radoznalošću, dok su SF elementi dodali sloj mašte koji je publici, posebno najmlađoj, omogućio lakšu povezanost s našim likovima.

Jednostavno, željeli smo da stvorimo porodični film nalik onima koje smo kao djeca obožavali i kojima se i danas rado vraćamo. Na neki način, Planeta je omaž našem djetinjstvu i neiskvarenoj dječjoj mašti kojoj smo nekada davno i sami pribjegavali u trenucima bolnog suočavanja sa stvarnošću. Cilj je bio stvoriti univerzalni svijet, razumljiv i dostupan djeci, ali istovremeno dovoljno slojevit za odrasle.

Miroslav MINIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net