Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dr, mr i s.r.

Objavljeno prije

na

Dr Miomir Mugoša i mr Raško Konjević nastavili su ove nedjelje dvoboj, koji je bio utihnuo za vrijeme ferija nakon što se rasplamsao početkom ljeta. Bivši predsjednik podgoričkog parlamenta, sadašnji poslanik, Raško Konjević zatražio je od vrhovne državne tužitelje Ranke Čarapić da ispita njegovu sumnju da je neko u službi Skupštine Glavnog grada falsifikovao njegov potpis i takvu odluku dostavio Službenom listu. U Službenom listu objavljena je odluka o izboru Miomira Mugoše za gradonačelnika sa potpisom Konjevića.

Konjević sumnja i da je moguće da su u Službenom listu odlučili da odluku o Mugošinom izboru objave, iako im je iz lokalnog parlamenta taj dokument dostavljen bez njegovog potpisa. On je izjavio da se smatra oštećenim, jer je njegovo ime zloupotrijebljeno pa se zvanično požalio i svom partijskom kolegi, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću.

Gradonačelnik Mugoša nije lično odgovarao. Konjeviću je otpisao direktor Službenog lista i odbornik DPS-a Momčilo Vujošević. Odluka o izboru Miomira Mugoše u broju 28, od 13. septembra ove godine, je greška koja je ispravljena u sljedećem 29. broju Službenog lista, objasnio je Vujošević.

Greška se sastoji u tome da na zapisniku sa sjednice parlamenta nije stajao svojeručni potpis Konjevića, već samo njegovo ime i prezime. Zapisnik je potpisan samo sa ,,predsjednik mr Raško Konjević”.

,,U međuvremenu smo utvrdili da se potkrala ta tehnička greška – da je poslije njegovog imena stavljeno s.r. (svojeručni potpis), pa smo u broju 29. Službenog lista, koji je već na sajtu, ispravili tu grešku, znači nema više s.r.”, kazao je Vujošević.

Da Konjević traži ,,dlaku u jajetu” i da to s.r. i nije toliko važno potvrdio je i podgorički Biro za odnose sa javnošću. Iz PG Biroa podsjećaju da je Mugošin izbor potpisima potvrdila Komisija za glasanje, pa i sam Konjević, koji je predsjedavao Komisijom.

Naglasili su i da je sekretar Skupštine Glavnog grada, preko dostavljača pošte i kasnije na prijemnu kancelariju Skupštine Crne Gore, uputio Konjeviću odluku o izboru gradonačelnika Glavnog grada, ali da je on nije potpisao. To, tvrde u PG Birou, ne može dovesti u pitanje legitimnost Mugošinog izbora, već samo ukazuje da Konjević nije ,,poštovao princip vladavine prava”!

Odbornik u podgoričkom parlamentu i pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić kazao je da je odluka o izboru Mugoše, na način na koji je objavljena u Službenom listu, ,,nepostojeći akt i kao takav ne egzistira u pravnom prometu”. ,,Tu nema što više da se kaže, osim da se javnost podsjeti da su kršenja zakona od strane gradonačelnika Podgorice i skupštinske većine, u kojoj je učestvovao SDP kao koalicioni partner, bila toliko brojna da su kao ishod imala praktično potpunu devastaciju Skupštine Glavnog grada koja je suštinski davno izgubila legitimitet”, kaže Marić.

I sam Konjević je priznao da nije prvi put da sudovi odlučuju o radnjama koje su suprotne zakonu u radu lokalne samouprave u Podgorici, i objasnio: ,,Akt nijesam potpisao zato što sam podnio ostavku prije polaganja svečane izjave novoizabranog gradonačelnika… Da sam na mjestu Vujoševića, bio bih mnogo oprezniji u primjeni propisa”.

O tome koliko je upravi Glavnog grada i samom gradonačelniku na srcu vladavina prava ne treba trošiti slova. Uostalom, i sam reizbor Mugoše na sjednici lokalnog parlamenta 19. jula kada je izabran glasovima DPS-a, Narodne stranke, Demokratske srpske stranke i bivšeg odbornika Nove srpske demokratije (Nova), jedan su od trijumfa takve vladavine i prava. Iz SDP-a time tada nijesu bili oduševljeni, pa su Konjević i ostali SDP funkcioneri u glavnom gradu demonstrativno podnijeli ostavke.

I tada se Konjević nadao i očekivao da će se „policija i tužilaštvo baviti tim poslom, jer im je to zakonska obaveza, a očigledno je da je bilo političke korupcije”. Lamentirao je Konjević da je načinom na koji je ponovo izabran „Mugoša udario u temelje Vlade Igora Lukšića” te da će i koalicija DPS-SDP na državnom nivou poslije svega funkcionisati ,,na aparatima”.

Čitavu buku su morali da smiruju predsjednici partija Milo Đukanović i Ranko Krivokapić. Pojedini opozicioni lideri i analitičari su tada prognozirali da je to početak kraja koalicije DPS-SDP, te da ih čeka vruća koaliciona jesen. Jesen dođe, a vrhovnici dvije vladajuće partije, sve sa zaslužnim intelektualcima, skupa glavobolje brojne nacionalne i identitetskih brige.

Konjević je nakon izbora Mugoše obećao da će ,,neki drugi put” objaviti šta mu je Mugoša sve politički nudio i da će pojasniti kako je njemu ,,nudio više nego drugima”. Do danas Konjević nije objasnio te ,,danajske” ponude.

Mugoša je tada na pitanje šta je nudio odbornicima i predsjedniku Skupštine Konjeviću da bi glasali za njega, kazao: ,,Ponuda je bila – pružena ruka za saradnju”. Poslije je detaljnije obrazložio da je Konjeviću rekao da ,,ako ne bude korektan i ako se ne bude sprovodio sporazum, upotrijebio sam jedan malo oštriji termin, politički dozvoljen: ‘Očistiću te sa tog mjesta”.

Nakon ,,čišćenja”, Konjević je u Skupštini Glavnog grada poručio Mugoši: ,,Ti si pred penzijom. Bolje je biti mlad, jer tada svašta možete, a u godinama teško”.

Dr Miomir Mugoša za prošlost i sadašnjost, a mr Raško Konjević za budućnost, s.r. daju svoj doprinos vladavini prava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo