Kad se građanske stranke odluče na udruživanje, i građani će se sa etničkih usmjeriti na građanski interes. Postoji veliko nadanje da građani izaberu novu političku elitu koja će ubrzati integraciju BiH u Evropsku uniju
MONITOR: Zahvaljujući Visokom predstavniku Kristijanu Šmitu izbori u oktobru će biti finansirani. Vi ste i u Vašoj najnovijoj knjizi o državnosti BiH u 20. i 21. vijeku, insistirali na značaju korišćenja Bonskih ovlašćenja, pominjući i podatak da je u periodu 1997–2009, 145 zakona donijeto njihovom primjenom. Kako ocjenjujete poteze Šmita i Valentina Incka koji su se vratili upotrebi Ovlašćenja?
PEJANOVIĆ: Visoki predstavnik međunarodne zajednice je odgovoran za civilni aspekt provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Smatra se da je Visoki predstavnik vrhovni autoritet za tumačenje i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bosna i Hercegovina je postkonfliktno društvo. Političke stranke u mnogim pitanjima razvoja države Bosne i Hercegovine imaju suprotstavljena stanovišta. Uz sve to, stranke nemaju demokratskog kapaciteta da nađu kompromisna rješenja. Sljedstveno tome, ne posjeduju odgovornost za konsensus u glavnim pitanjima državnog razvoja Bosne i Hercegovine. Zbog toga se mnogi zakoni nisu mogli donositi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Vijeće za implementaciju mira je 1998. godine uvelo Bonske ovlasti Visokog predstavnika koje omogućuju da on može nametnuti zakone u Parlamentarnoj skupštini BiH. Primjenom Bonskih ovlasti, doneseno je 145 zakona u periodu od 1997. do 2009. godine. Tim zakonima su provedene brojne reforme u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Nakon 2008. godine sve manje se primjenjuju Bonske ovlasti Visokog predstavnika. Tako je Valentin Incko u dužem trajanju svoga mandata, posegnuo za Bonskim ovlastima tek kad mu je isticao mandat. Proglasio je Zakon o sprečavanju negiranja genocida u Srebrenici. Moglo bi se reći da je odviše oklijevao da primijeni Bonske ovlasti. Njegov nasljednik Kristijan Šmit preuzeo je dužnost Visokog predstavnika u drugoj polovini 2021. a na početku mandata je demokratskoj javnosti stavio do znanja da ima Bonske ovlasti u svojoj ladici. Kad su blokade donošenja odluke u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine o finansiranju parlamentarnih izbora tokom maja mjeseca 2022. godine pokazale da mogu izbori biti dovedeni u pitanje, Kristijan Šmit je donio odluku po kojoj se Centralnoj izbornoj komisiji osiguravaju sredstva u iznosu od 12,5 miliona KM. Ovim je Visoki predstavnik zaustavio prepoznatljivu opstrukciju HDZ-ovog državnog ministra za finansiranje Vjekoslava Bevande.
MONITOR: Do izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH nije došlo, ali i da jeste, kako građane sa etničkog „prebaciti“ na građanski kolosjek političke utakmice za koji se Vi zalažete, zagovarajući saradnju građasko-liberalnih stranaka i civilnog društva i stvaranje širokih koalicija na nivou države?
PEJANOVIĆ: Dejtonski mirovni sporazum je dao primat etničkom momentu u zasnivanju ustavnopolitičkog ustrojstva države Bosne i Hercegovine. Po tom osnovu, ispoljavanje političkih interesa, na višim nivoima vlasti, odvija se preko etničkih stranaka. Ove stranke su u višedecenijskom vršenju vlasti ojačale svoje uticaje u skoro svim oblastima društvenog razvoja. Radi se o Stranci demokratske akcije, Hrvatskoj demokratskoj zajednici i Savezu nezavisnih socijaldemokrata, koji je od 2006. godine zamijenio Srpsku demokratsku stranku. Ove tri stranke u formiranju Vijeća ministara ne primjenjuju glavni princip parlamentarne demokratije, a to je usvajanje koalicionog sporazuma i programa po kome će donositi zakone i provoditi reforme, umjesto toga samo se dogovore o podjeli državnih resora. I onda umjesto konsensusa u upravljanju državom imaju stalna politička sukobljavanja. Ta sukobljavanja su posebno došla do izražaja tokom 2021. godine kada je SNSD, čiji je lider Milorad Dodik, blokirao institucije države BiH i najavio ukidanje njenih nadležnosti. Zbog toga je stanje u zemlji i u političkoj i ekonomskoj sferi pogoršano. Građani su nezadovoljni. Oni na izborima mogu dati veću podršku građanskim strankama. Na drugoj strani, i građanske stranke se moraju udruživati da bi uvećale moć u parlamentima. Dobar primjer za to je udruživanje tri stranke: Naše stranke, Socijaldemokratske partije i stranke Narod i pravda u zajedničkom predlaganju prof. dr Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na oktobarskim izborima 2022. godine. Kad se građanske stranke odluče na udruživanje, i građani će se sa etničkih usmjeriti na građanski interes. Bitno je da građanske stranke najave vršenje vlasti isključivo na temelju koalicionog sporazuma i političkog programa koji garantuje sprovođenje sporazuma.
MONITOR: U vezi sa zakonodavnim promjenama pred oktobarske opšte izbore – koje se nisu dogodile, pledirali ste i za uvođenje međunarodnog ekspertskog tima koji bi u tome pomogao. EU i SAD su imale svoje specijalne izaslanike u vezi sa tom temom, Angelinu Ajnhorst i Metjua Palmera, ali oni nisu uspjeli da ubijede svoje BiH partnere. Šta se dogodilo?
PEJANOVIĆ: Svaka veća zakonska reforma predstavlja konsensus vladajućih parlamentarnih stranaka. Budući da toga nema, nužna je pomoć međunarodne zajednice na primjeru donošenja novog Izbornog zakona. Predstavnik SAD-a i predstavnik EU su radili po starom metodu, a to je vršenje pritiska na stranke da se dođe do rješenja i to izvan Parlamenta. Taj metod se mora promijeniti tako što bi se za krupna pitanja formirao ekspertni tim od stranih eksperata. Onda bi se po sistemu opredjeljivanja, na temelju više varijanti i lakše i brže dolazilo do rješenja.
MONITOR: Očekujete da se BiH pomogne i u ubrzavanju evroatlantskih integracija. Pominjete 2030. kao dostižnu godinu za punopravno članstvo?
PEJANOVIĆ: Valja imati u vidu da 75% građana Bosne i Hercegovine ima volju da njihova zemlja postane članica EU. To je bazični konsensus državljana za budućnost njihove države. Međutim, proces integracija BiH odvija se sporo. Postavlja se pitanje kako doći do ubrzanja integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Bilo bi idealno ako bi ubrzanje integracije BiH u Evropsku uniju dovelo do poziva za članstvo 2030. godine. Na pomolu su nova geopolitička kretanja u Evropi nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Na pomolu je i novo jedinstvo zemalja Evropske unije u odnosu na integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU. Dolaze i novi izbori u Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. godine. Postoji veliko nadanje da građani izaberu novu političku elitu koja će ubrzati integraciju u Evropsku uniju. Pri tome valja naglasiti da postoji više geopolitičkih razloga da Evropska unija preko svog specijalnog predstavnika pruži veću pomoć u izvođenju reformi u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu je važno i opredjeljenje stranaka koje učestvuju na izborima da poslije oktobarskih izbora pristupe sporazumijevanju i formiraju široku koaliciju za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu čiji će strateški cilj biti: članstvo Bosne i Hercegovine u EU do kraja treće decenije ovog vijeka.
MONITOR: Kako ocjenjujete ponašanje Hrvatske i Srbije kao potpisnica i „čuvarki“ mirovnog sporazuma u Dejtonu? Posebno s obzirom na ponašanje etno-partija na vlasti, HDZ-a i SNSD-a, koje su usko povezane sa „centralama“ u Zagrebu i Beogradu.
PEJANOVIĆ: I Srbija i Hrvatska u odnosu prema Bosni i Hercegovini prave strateške greške. Njihove vladajuće elite jednostrano podržavaju etnički bliske stranke u Bosni i Hercegovini. Podržavaju ih i jednostrano i nekritički, kako HDZBiH tako i SNSD. Valjan odnos Srbije i Hrvatske prema BiH podrazumijeva ravnopravnost država u međusobnim odnosima. Niko nikom ne može biti patron. Potrebno je razvijati dobrosusjedske odnose na programima ekonomske i kulturne saradnje. Nažalost, elite u Srbiji i Hrvatskoj ne vide svu korist koja može doći po osnovu dobre saradnje.
MONITOR: Koliko je destabilizujuća za BiH ideja, koju i javno zagovaraju desni populisti i ultradesničari u Srbiji, da bi gubitak Kosova trebalo kompenzirati RS?
PEJANOVIĆ: Zagovaranje da Republika Srpska bude nadoknada za Kosovo je iluzija. Mir u Bosni i Hercegovini i regionu nije moguće održati s novim podjelama i prekrajanjem granica.
MONITOR: Kako tumačite kritike koje su na račun politike koju vodi SDA, stigle iz Ambasade SAD u Sarajevu?
PEJANOVIĆ: Kiritike upućene Stranci demokratske akcije od strane ambasade SAD-a mogu dobro doći aktuelnom vođstvu SDA. Ova stranka je dugo na vlasti i nije pošteđena od birokratizacije i koruptivnog ponašanja jednog manjeg broja članova stranke. Kad koruptivni ljudi dođu do sudskog gonjenja, tada i vidno i nevidno traže pomoć stranke. A takvo ponašanje negira samostalnost i odgovornost pravosudnih institucija.
Glavna pretpostavka za učvršćenje mira u BIH je ubrzanje integracije države u EU i NATO
MONITOR: Očekujete da SAD, kao 1995. godine, odlučujuće doprinesu prelamanju situacije u BiH. Da li globalna situacija poslije agresije Rusije na Ukrajinu utiče na ubrzavanje evroatlantskih integracija BiH?
PEJANOVIĆ: Sjedinjene Američke Države su lider uspostave mira u Bosni i Hercegovini. Nekad više, nekad manje, SAD utiču na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. SAD i Evropska unija su glavni subjekti djelovanja međunarodne zajednice u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini. Glavna pretpostavka za učvršćenje mira u Bosni i Hercegovini je ubrzanje integracije države BiH u Evropsku uniju i NATO savez. Taj pravac geopolitičkog kretanja podržavaju i građani i većina političkih stranaka. Milorad Dodik, već odavno, ide stranputicom kad je u pitanju sigurnost građana, mir u Bosni i Hercegovini kao i integritet države. Ruska podrška ga ne može spasiti od političke smjene na izborima. Građani sve teže žive, sve više se iseljavaju u evropske države i stalo im je do izbora nove političke elite u RS, elite koja neće služiti interesima Rusije.
Nastasja RADOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DUHANKESA4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA4 sedmice